|
Kako je već bilo najavljeno, u petak 15.11.2013. s početkom u 17h u zgradi škole u Vrvarima održan je zbor građana s temom naziva mjesta. Mediji su već prenijeli informaciju s događaja, a više možete saznati OVDJE.
Većina se mještana izjasnila kako žele da se naselje zove VARVARI. Sukladno tome, MO Vrvari će pokrenuti proceduru izmjene naziva upućujući Gradu stav oko ove teme.
Pozivu MO-a odazvalo se dvadesetak mještana, a kako je to izgledalo možete pogledati na fotkama u nastavku.
Kako bi rasprava bila što kvalitetnija, uvodno je predavanje o nazivu mjesta održala Elena Uljančić Vekić, ravnateljica Zavičajnog muzeja Poreštine. Ovom se prilikom javno zahvaljujemo Eleni na ustupljenom materijalu kojeg vam u cijelosti prenosimo.
Kad proučavamo povijesti nekoga kraja jedan od najzanimljivijih segmenata je povijesna topografija. Povijesna literatura spominje da je 28. listopada 1595. u znak zahvale za obavljenu službu za Mletačku republiku rašporski kapetan Giacomo Renier nagradio Giorgija Filipina dodijelivši mu 600 polja (600 campi), tj. 200 hektara zemlje. Na toj je zemlji Giorgio naselio pet obitelji njemu vjernih kolona i sagradio svakoj kuću. Zauzvrat su koloni bili dužni Giorgiju plaćati najam i desetinu njihovih prihoda. Na taj je način utemeljeno selo Varvari. Jedna od spomenutih obitelji bila je prezimenom Varvar. No, očito da brzo izumire jer se kasnije više ne spominje. Povijest Varvari, najviše ona gospodarska i agrarna može se proučavati praćenjem bilježničkih akata koje su dali sastaviti imućni članovi spomenute obitelji Filipin koji su u Varvarima, osim obiteljske kuće, imali brojne nekretnine. Po mom je mišljenju selo Varvari osnovano prije sela Filipini koje je također dobilo naziv po obitelji osnivača. Usko povezano uz intenzivni demografski uspon osnivaju se, osim Žbandaja i Varvari, kontrade Radolović, Radmani, Jehnići, Starići, seoca Jasenovica, Delići, Prodanići. Albanci osnivaju sela Dračevac, Valcarin, Musaleš i Mugeba. Arhivi upućuju na činjenicu da su Varvari bili malo mjesto, jer se ne spominje mnogo kontrada.
U 17. i 18. stoljeću u našla sam na kontradu Spiadene, casa nominata Goranca. Najstarija prezimena, osim Varvar, bila su Zelenković, Matelić i Lindi. Godine 1775. Varvare je nastanjivalo 95 ljudi, dok je usporedbe radi, iste godine u Poreču živjelo 1500 stanovnika.
Svi arhivski dokumenti iz 17. 18. 19. stoljeća bilježe toponim Varvari. Sve matične knjige do kraja drugog svj. rata bilježe duše iz Varvari. Tako imamo primjer kad Michiel Filipin najstariji sin Mattija Filipina i Cattarine Blaseuich 1726. godine umire u Varvarima u 86 godini od udara groma u svojoj kuću u Varvarima. Tršćanski liječnik i horograf 1681. spominje selo Varvare. Franciskanski katastar iz 1820. koji je sačinila austrijska vlast bilježi Varvare. Na svim povijesnim topografskim kartama koje su čuvaju u porečkom muzeju spominju se Varvari, Povijesne katastarske mape također navode Varvare.
Učena talijanska kultura i administracija nedvojbeno koristi ime Varvari. Nisam naišla na izuzetak, dok predstavnici hrvatskog narodnjačkog pokreta u Istri koji su se predstavljali listom Naša sloga koristili su naziv VRVARI. Ernest Radetić (književnik i publicist) – Istra pod Italijom, objavljeno 1944, piše Vrvari, Fran Barbalić (povjesničar i pedagog) - Naša Sloga, Božo Milanović – Istarski narodni preporod 1967. jug. leksikografski zavod 1956. Vrvari. Očito se već u 19. stoljeću slovo A zagubilo u izgovoru naroda. Višedesetljetno korištenje takvih “pogrešnih” geografskih imena donosi njihovoj uvriježenosti i s time postaje dio novoga jezičnog sloja unutar kojega se neće smatrati nikakvom pogreškom. Budući da se na istarskom poluotoku isprepliću slavenski i romanski idiomi, u istarskoj toponimiji uočavaju se jezični slojevi koji su odraz prožimanja romanske i slavenske kulture i naroda.
Izvor: Elena Uljančić Vekić, ravnateljica Zavičajnog muzeja Poreštine
Oznake: mjesni odbor
|
