___________________________ TRENUTNA SVJETSKA PRVAKINJA
Mariya Muzychuk 2015- , Ukrajina
Svjetski prvaci
javascript:%20void(0);
Nezvanični prvaci
Pedro Damiăo, ~1520, Portugal
Ruy López de Segura, ~1560, Španjolska
Paolo Boi and Leonardo da Cutri, ~1575, Italija
Alessandro Salvio, ~1600, Italija
Gioacchino Greco, ~1620, Italija
Legall de Kermeur, ~1730–1747, Francuska
Francois-André Philidor, ~1747–1795, Francuska
Alexandre Deschapelles, ~1800–1820, Francuska
Louis de la Bourdonnais, ~1820–1840, Francuska
Howard Staunton, 1843–1851, Engleska
Adolf Anderssen, 1851–1858
1860–1866, Njemačka
Paul Morphy, 1858–1859, SAD
Wilhelm Steinitz, 1866–1886, Austrija
Nesporni svjetski prvaci
1. Wilhelm Steinitz, 1886–1894, Austrija/SAD
2. Emanuel Lasker, 1894–1921, Njemačka
3. Jose Raul Capablanca, 1921–1927, Kuba
4. Aleksandar Aljehin, 1927–1935, Rusija
5. Max Euwe, 1935-1937, Nizozemska
4. Aleksandar Aljehin, 1937–1946, Francuska
6. Mihail Botvinnik, 1948–1957, SSSR
7.Vasilij Smislov, 1957–1958, SSSR
6. Mihail Botvinnik, 1958–1960, SSSR
8. Mihail Talj, 1960–1961, SSSR
6. Mihail Botvinnik, 1961–1963, SSSR
9. Tigran Petrosian, 1963–1969, SSSR
10. Boris Spaski, 1969–1972, SSSR
11. Robert J Fischer, 1972–1975, SAD
12. Anatolij Karpov, 1975–1985, SSSR
13. Gari Kasparov, 1985–1993, SSSR/Rusija
Ujedinjeni svjetski prvaci
14. Vladimir kramnik, 2006–2007, Rusija
15. Viswanathan Anand, 2007-2013, Indija
16. Magnus Carlsen, 2013- , Norveška
Prvaci i Prvakinje
"Klasični" svjetski prvaci
Gari Kasparov, 1993–2000, Rusija
Vladimir Kramnik, 2000–2006, Rusija
FIDE svjetski prvaci od 1993.
Anatolij Karpov, 1993–1999, Rusija
Aleksandar Halifman, 1999–2000, Rusija
Viswanathan Anand, 2000–2002, Indija
Ruslan Ponomariov, 2002–2004, Ukrajina
Rustam Kasimdzhanov, 2004–2005 , Uzbekistan
Veselin Topalov, 2005-2006, Bugarska
Nježniji spol
javascript:%20void(0);
Svjetske prvakinje
Svjetske prvakinje
1.Vera Menčik, 1927–1944, Engleska
2. Ljudmila Rudenko, 1950–1953, SSSR
3. Elizabeta Bikova, 1953–1956, SSSR
4.Olga Rubcova, 1956–1958, SSSR
3. Elizabeta Bikova, 1958–1962, SSSR
5. Nona Gaprindašvili, 1962–1978, SSSR
6. Maja Čiburdanidze, 1978–1991, SSSR
7. Xie Jun, 1991–1996, Kina
8. Susan Polgar, 1996–1999, Mađarska
7. Xie Jun, 1999–2001, Kina
9. Zhu Chen, 2001–2004, Kina
10. Antoaneta Stefanova, 2004-2006, Bugarska
11. Xu Yuhua (2006–2008), Kina
12. Alexandra Kosteniuk (2008–2010), Rusija
13. Yifan Hou (2010–2012), Kina
14. Anna Ushenina (2012–2013), Ukrajina
13. Yifan Hou (2013–2015), Kina
15. Mariya Muzychuk (2015- ), Ukrajina
Naučio sam... da trebamo biti zahvalni što nam Bog ne daje uvijek ono što tražimo
Naučio sam... da uvijek možeš za nekoga moliti, kad nema snage da si može pomoći na drugi način.
Naučio sam... da ti je, bez obzira koliko ozbiljnosti život zahtijeva od tebe, uvijek potreban prijatelj s kojim se možeš glupirati.
Naučio sam... da je biti ljubazan važnije nego biti u pravu.
Naučio sam... da ljubav, a ne vrijeme, liječi sve rane.
Naučio sam... da svatko koga sretneš, zaslužuje da ga pozdraviš s osmjehom.
Naučio sam... da dobre prilike nikada nisu izgubljene; netko će se uvijek poslužiti onima koje ti propustiš.
Naučio sam... kada se naučiš živjeti u luci gorčine, sreća će se uvijek sidriti negdje drugdje.
Naučio sam... da treba dijeliti riječi koje su nježne i mekane, jer češ ih sutra možda morati pojesti.
Naučio sam... da je osmjeh jedan jeftin način da popraviš svoj izgled.
Naučio sam... da ne mogu odabrati kako se osjećam, ali da mogu odabrati što ću napraviti u vezi toga.
Naučio sam... da svi žele živjeti na planini, ali da se sva sreća i rast događaju dok se uspinješ.
Naučio sam... da je dobro davati savjet samo u dva slučaja: kada ga netko traži ili kada je pitanje života i smrti.
Naučio sam... kada planiraš osvetiti se nekome, time samo dozvoljavaš sebi da te ta osoba nastavi vrijeđati.
Naučio sam... što imam manje vremena, više stvari mogu napraviti.
Mozgalice
31.01.2007., srijeda
Svjetski prvaci u šahu - ukratko
Vratimo se mi ponovo šahu. U slijedećem periodu želim ukratko opisati svakog od svjetskih prvaka. Nakon prikaza svih mečeva vjerojatno smo svi dosta naučili o njima i sada samo ukratko ponavljamo „gradivo“.
Wilhelm Steinitz
Wilhelm Steinitz je prvi šahist u povijesti šahovske igre koji je i službeno ponio titulu svjetskog prvaka. To se dogodilo 1886. godine, kad je on u meču s poljskim majstorom Zukertotom slavio pobjedu od 10:5 uz pet remija. Ovo ne znači da u ranijem periodu nije bilo sjajnih igrača koji su također, s pravom mogli ponijeti „šahovsku krunu“. Prije svih, romantični Filidor, čija je superiornost bila očevidna nad njegovim suvremenicima, zatim La Bourdonnais, McDonnell, Staunton, kao i neponovljivi Paul Morphy. Svi oni, jasno, po svojoj snazi, rezultatima i onom što su dali šahovskoj misli, bili su ravni, ako ne i veći, od svjetskih prvaka. Ali njihova je nesreća što su živjeli u vremenu kad titula svjetskog prvaka nije postojala.
Međutim, prvi svjetski prvak Wilhelm Steinitz je krupna figura u svojoj epohi, jer je osnivač moderne šahovske škole koja pouzdano predstavlja ogroman napredak, odnosno pravu revoluciju šahovske umjetnosti s kraja 19. stoljeća. Zahvaljujući njemu, šah je dobio u poletu i dinamici, a posebice u tome što je on osnivač institucije koja je organizirala takmičenje za titulu prvaka svijeta u šahu.
U praškom getu, 18. svibnja 1836. rođen je Wilhelm Steinitz. Šah je naučio igrati još u srednjoj školi gdje je iskazao smisao za matematiku. U šahovski svijet je stupio 1858. godine, dakle u vrijeme dominacije kombinatornog šaha. Rano je napustio svoj rodni Prag, kao dvadesetogodišnji mladić pošao je u Beč na studije tehnike. U to vrijeme, Beč je imao razvijen šahovski život i on se odmah u njega uključio.
Šahovski teoretičar i mislilac Richard Reti u svojim studijama šahovskih portreta bavio se i ličnošću Wilhelma Steinitza: „Mi smo već ranije nazvali Morphyja najznamenitijim igračem od svih šahista svijeta. U očima širokih krugova, on je doista umjetnik – korifej šahovske vještine. Što se tiče Wilhelma Steinitza, on je htio proučiti zakone zatvorenih pozicija. Tako otvorena igra Paula Morphyja pokazuje u njemu prirodu koja voli slobodu djelovanja i brz uspjeh. Nasuprot tome, Steinitz nije tražio brze i sjajne uspjehe, već rezultat trajne i stabilne vrijednosti. Ova osobina karaktera, pojašnjava zašto je Steinitz za svoj djelokrug izabrao zatvorene pozicije. U otvorenoj igri sve se nalazi u stalnom pokretu, mjenja se, u zatvorenim pozicijama, kod obiju strana mi vidimo nepokretne pješake i kao posljedicu toga stabilne pozicije.“