MOJ ZAGVOZD

12.10.2006., četvrtak

Don Marko Perica

Don Marko Perica

Sa velikom radošću objavljujem ovu sliku mog župnika s moje prve pričesti prije nešto više od četiri desetljeća. Bio je svi kažu svećenik uzornog života, počasni kanonik Sustolnog kaptola Makarskog, što je počasno imenovanje od strane Crkve kao znak zahvalnosti za predan svećenički život i rad.
Voditelj je radova na izgradnji nove zagvoške crkve Gospe od Karmela, što nije bilo lako u vremenu totalitarnog sustava kakav je bio komunizam. Iako je samo trdesetak metara od tada nove građevine bila državna voda. Vlasti je nisu dozvoljavali koristiti za gradnju crkve. Mještani su davali vodu, a kad je ponestalo Frane Čagalj je dovozio svojim kolima iz Lovrinčevića. Zagvoški vjrnički puk izgradio je velebnu crkvu "koja danas stoji usred Zagvozda kao uspomena na vrlog Božjeg svećenika i ljupko strši poput čiste bijele golubice koja želi pod svoja čista blistava krila zakriliti sve svoje vjerne Zagvožđane okupljući ih nedjeljom i blagdanom oko Srca Božjeg preko svete misne žrtve..." kazati će biskup Ivo Gugić.
Ostao je neponovljivi simbol vjere i vjernosti Kristu raspetome.Duboko noseći svoj križ u tom teškom vremenu ostao je svijetlo svima koji ga se s poštovanjem i ljubavlju sjećaju.
Hvala ti don Marko na svemu što si zadužio moj Zagvozd, na požrtovnosti i ljubavi prema svakom svom župljaninu, ostaješ u mislima i našim molitvama.

- 06:46 - Komentari (0) - Isprintaj - #

08.10.2006., nedjelja

Procesija za blagdan Gospe od Karmela 2000.godine

Procesija
- 10:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #

06.10.2006., petak

Ganga

"Moj šeširu odnila te bura
u 'no selo di je moja cura"

Život u teškim uvjetima, u kraju škrtim zemljom, a bogatim kamenjem - od pamtivijeka je oblikovao čovjeka u oporu, tvrdu i izvana grubu osobu koja nema vremena za lijepo, već samo razmišlja kako u borbi s prirodom i životnim nedaćama preživjeti. Plodovi ubrani teškim radom bili su jedva dostatni za puko preživljavanje, a da ne govorimo o boljem i kvalitetnijem životu u kojem bi pojedinac živio dostojanstvenije, radeći stvarao uvjete za kulturnu nadgradnju, a time obogaćivao baštinu svoga kraja i svoga naroda.
Takav način života utjecao je na razvoj običaja pa tako i na glazbene i plesne forme (pjesme uz gusle, uspavanke, naricaljke, gange i sl.) odnosno instrumentarij ( svirala, diple, gusle ) gdje slušatelj u prvom kontaktu može osjetiti oštrinu i oporost, ruganje i šalu, a kroz priče iz današnjih i prošlih vremena i jednostavnu narodnu mudrost.
Zvuk je osnovni simbol i pokretač. On utječe na sve oko nas, pa tako i na mene. Zvukovi djetinjstva su zasigurno velikim dijelom oblikovali moje stavove i razmišljanja o glazbi. Kroz sjećanja koja naviru, kao da sad čujem zveket zvona u sumrak i zvukove noći.
................................................................................................................................................................
Ganga, čiji počeci zadiru duboko u prošlost, glazbeni je oblik življa ruralnih sredina. Pjeva se dvoglasno, tako da je jedan glas prvi, koji izgovara riječi, niži u odnosu na drugi - prateći koji ganga. Istraživači narodne umjetnosti i folklora slažu se da glas koji ganga oponaša zvuk gusala. Posebni značaj u gangi zauzima tekst koji zasigurno puno govori o svemu što je aktualno i važno za čovjeka u našem kraju. On je jasan, iskren, jednostavan, radikalan i na poseban način nježan i "grubo" lijep. Najčešće opisuje nedaće i naporan život naših ljudi:

Đava odnjo Njemačku i marke
ja san osta bez ćaće i majke /Ivan Glibotić/

Oj motiko otpale ti uši
ti si mojoj dodijala duši /Ivan Čagalj - Brkin/

-ljubavne jade:

Meni mali piše iz Njemačke....mačke.....mačke
čuvaj mala časti divojačke /Iko Čagalj - Čengija/

Ja kroz selo niko se ne čuje
Mala moja 'ko mi te miluje /Ikeja Bartulović/

Gospe moja Velika iz Sinja
daj mi momka, nemoj berekina /Milan Čagalj - Brko/

-ponos:

Gornji Čaglji, alaj ste na brigu
u vami se sokolovi ligu /Milan Čagalj - Brko/

-nostalgiju:

Oj, Zagozde, mora' ću te slikat
jer te neću zaboravit nikad. /Iko Čagalj - Brkin/

- svijest o svom nacionalnom biću:

Meni moja govorila mati
pivaj sine živili Hrvati /Milan Čagalj - Brko/



Autor: Ante Čagalj

- 02:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.

< listopad, 2006 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Lipanj 2009 (1)
Travanj 2009 (1)
Listopad 2008 (1)
Travanj 2008 (1)
Listopad 2007 (1)
Lipanj 2007 (2)
Svibanj 2007 (2)
Travanj 2007 (1)
Ožujak 2007 (3)
Veljača 2007 (3)
Siječanj 2007 (3)
Prosinac 2006 (7)
Studeni 2006 (2)
Listopad 2006 (3)
Kolovoz 2006 (1)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Opis stranice

Hrvatska zastava
ZAGVOŠKI FORUM
mjesto Zagvozd on Facebook








-vijesti iz Zagvozda
-povijest Zagvozda
- e mail na koji možete ostaviti svoje poruke za ovu stranicu je: zagvozd@gmail.com
Glavni urednik je: Ante Milić
KNJIGA UTISAKA - GOSTIJU

PROGRAM KAZALIŠNIH SUSRETA "GLUMCI U ZAGVOZDU" 2007.GODINE

KROZ ZAGVOZD I RASTOVAC - GALERIJA SLIKA

Poleti galebe

Counter
Get a Counter

Djevojka veze grb Zagvozda
Djevojka veze grb Zagvozda
autorica:Julija

Budi svoj otok i svoja tišina,
nad kojom šume zloslutni vjetrovi -
prijetnjama smrti.

Dragan Mucić


Naš logo

PJESMA O ZAGVOZDU
Miro Stapić:U Zagvozdu ja sam rođen

Linkovi

Brate po stini

Tvoje ime
neka sveto bude,
ja ću ga uklesat
u zagoškoj stini.
a Krist nek te
nagradi za trude...
i za jubav prema
našoj didovini....
E...moj brate,
brate moj po stini,
vezani smo
svi za iste niti
Ti si spleten
tamo u tuđini,
a tuđinac
nije lako biti...
Tvoje ime
uklesat ću u stinu
da te vitri
zovnu
sa planine,
a Ti dođi
i vako kaži sinu...
...tu je rođen
i moj ćaća sine.


Julija Stapić Katić

Zagoška dotarica


Lipa Anđe
u majke jedina
pa je prose
momci iz devet sela,
vridna cura
sebi je za dotu
sedan pari
buzavci isplela.
Mati je sprema
vaja reč pošteno,
kudiju vune
i malo vrteno,
dvi jačerme
i sedan zovnica,
neka se nađe
kad njoj dođu dica.
Mrki bijac, jedno uže
i sukanac bili
i zeru sapuna
da more podilit,
vunene đempere
i šareni mutap
i čudo sukneni čarapa
mater će njoj dat,
a vuštan od mosuline
i suknje kampane
sprema Anđi stara
za nike lipe dane,
traverse, plesirke,
bluze i kotule bile,
ma brez toga cure
otić nebi smile,
očinaše i vrčolet
i rečine bokolice
ma dobit će Anđe
i šudar od lanetice,
a mrke vriče
sa pekjama
stara će otkati sama,
spremila je svete slike
limene pijate
i drvene kašike,
dva ćupa velika
di se meso kuva
pa dasku za robu
i maštalo sa tri uva,
dvi pajače
načinit će
stari meštar Iko
pa mečaju i stap
di će mest mliko.
Neće lipu Anđu
u nogu ubost drača
četri para opanaka
darovat će njoj ćaća
i siniju i stolac
stari će njoj dati
i drvene načve
di će kruv misiti,
neće žalit stari
ni meštra nagradit
jerbo triba curi
lip baul izradit,
kažu,
dobroj curi
ne smi valit ništa
kada ode zauvik
sa ćaćina ognjišta.


Split,2003.
Julija Stapić Katić


======================

Kad se sitin


Slikaj te mi

zagoške zvonike

i crkvice

kod Gospe i Križa

pa mi pošton

pošajite slike

da san mom

Zagvozdu

malo bliža.

Slikaj te mi

kaduju

i stine

i staru kuću

iz ditinstva mog,

da mi tuga

u grudima mine

kad se sitin

kraja rođenog.

Slikaj te mi

ograde i škripe

i dubove

iz mog rodnog kraja

pa da svitu

ja pokažen slike,

tu lipotu

moga zavičaja.



Split, 11.ožujka 2004
.
Julija Stapić Katić
===================
Kolači.Net Portal za sladokusce - recepti za torte, kolače, kekse i sve vrste slastica. Pridružite se našem forumu i razmjenite iskustva s ostalim ljubiteljima slastica!
www.kolaci.net
===================


Zagvozdu


Nemaš ulicu nijednu
Ni svitlosti lipote

njegovih aleja.

Imaš cestu Napoleonovu-

Sveti glas tišine

svoga šematorja

kod naše Gospe.

I Biokovu imaš

daleko

isprid sebe moru

od nas pruženu-

i crkvu poćemerenu

čuvaš

što suzu prvu

krsnu

i sprovod zagoški

pamti.

I baladom nas napijaš

o ucviljenoj Asanaginici

i puno cvića modrog imaš

i neba suhog svibanjskog

plavog

i borova

i zrikavaca

u proliće

i grožđa plavca

i stećaka

znamenitih

i dicu svoju

daleko poslanu

da Tvoj kamen

tvrdi

zagoški jube.



Danijel Prodan

========================


S krčine se vidi Šolta



Kažu judi

da se s vrja Bijakove

kad je burno vrime

more vidit Italija,

a šta će se tek vidit

kad je bužgaju?

more bit

da ćedu judi pivat?

¨s krčine se vidi Šolta,

piva težak iz kučara¨.



Ma sve se meni čini

da će se kroz tu ¨bužu¨

moć vidit svašta

i to baš

s moje krčine,

a tek kad pročire

kroz tu bužu?

oni tamo

s one strane,

ma sjatit će se

ka u roju tice,

bit ćedu nan

tisne ulice

i od lipa našeg mista

neće osta

ama baš ništa

jerbo ćedu stranci doletit

do naši ognjišta,

a tek vitri kad

zapušu

ni kučar nas

neće spasit,

a sva lipota

mog malog mista

odjednom će se

zbog ¨buže¨ ugasit.

Julija Stapić Katić

======================




Raj

Sad san jopet

evo s vama

u mislima smo skupa

i ka da gledan ćaću

na vrj stola

na nogan stoji,

krsti se pa Boga moli?

gaji ćaća

običaje stare

koji meni još i danas vale?

Badnji je dan

i mrak je pa,

a sat na zidu

ka da je sta,

na stolu svića

u zraku molitva,

a mater po tleju

slamu baca,

ćaća se diže pa koraca,

jedan po jedan

korak oko stola

a slama škripje

pod postolon ?

škripje od bola.

Kraj ponistre sila san

na bančić mali

a vanka noć

o sniga se bili,

gledan u nebo,

ma ništa mi vali?

vali mali misec

Šta su ga oblaci sakrili?

Ma evo nas jopet smo skupa

jopet u mislima mojin?

a ovi put nismo

svi na broju.

Badnja je noć

a srce mi o tuge lupa?

jer ja bi ćaća molitvu tvoji



i onu pismicu

o Isusu malom

šta uvik si meni

pivat zna

i da se obradujen

tvomen daru

šta bi ga u slamu sakrija,

pa da me odvedeš u crkvu

tamo?

priko onog briga

di put ne vidiš od sniga,

a o leda u čizman

zalede se prsti

a ti bi mi reka ;

samo se prikrsti?

za čas ćemo do crkve doć?

još malo pa će ponoć?.

Čujen pismu

pivaju je judi

ma svi ka u jedan glas,

sićan se pisme

ona mi sićanje probudi?

¨rodija se? nama za spas¨?

Ponoć je

i zvona zvone

a snig zabilija

cili zagoški kraj,

ditinstva slika

ka šupji brod tone?

jer bijah to vrime

kad bijo je RAJ.

Split, 2005


Julija Stapić Katić
====================
Ove tri pjesme Julije Stapić Katić su iz njezine nove
zbirke pjesama "Stine" koja će biti predstavljena
početkom 2007.godine.Voljom autorice ovdje ih
prvi predstavljamo
.

====================


Moli sinko…

Pošla sam se pomoliti
ispred oltara
jedne prohladne
zimske noći,
a na sred crkve
kleči baka stara
suza su joj bile
prepune oči.

Koja tuga tebe
slomi sinko:
tiho mi šapne
njen topli glas…
moli se dušo
Kraljici hrvata
vjeruj mi
ona sad
vidi i sluša nas.

Pogleda me starica
nekako milo
suze više u oku
nije mogla skriti
…zlo nas snašlo sinko,
to nije davno bilo,
a Hrvat je opet
tako teško biti.


Julija Stapić Katić, 2006