MOJA AUSTRALIJA

subota, 26.05.2007.

ABORIĐANSKA STRADANJA

Ovo je nastavak prethodno objavljenog teksta; smokin Situacija izmedu Aboridana I Britanskih doseljenika je bila veoma burna kako bih se moglo reci(rat I mir).Kako su bjeli ljudi dolazili sto vis I zauzimali sve vecu povrsinu teritorije progoneci Aboridane sto dalje.Tako su I sukobi postajali sve ucestaliji I krvaviji.Neki od Aboridana su se povremeno pokorili I prihvatili bjelce,dok su drugi nastavili da se odupiru.Usvoili su gerilski nacin ratovanja tako da su napadali u manjim grupama,napadali usamljene farme.Za uzvrat bjeli ljudi su trovali vodu koju su Aboridani koristili,davali im hranu u koju su stavili otrov(Arsen),placali su uboice(nastojali da ih sto vise poubijaju)Jedan od naj poznatijih masakra nad Aboridanima,a od strane bjelih ljudi se odigrao u Novom Juznom Welsu u Myall Potoku 1838 g gdje su bjeli ljudi (stocari) poubijali 28 Aboridana.Za razliku od svih dotadasnjih masakra za ovaj su bjelci naj zad bili kaznjeni.Izvedeni sun a sudenje I neki od njih su bili objeseni.Od svih Australijskih drzava Tasmanija (koja je I najmanja I koja se nalazi van maticnog kopna)bila je naj gora prema Aboridanima.Tamo su 1833 nakon mnogih godina ratovanja sa Aboridanima uhvatili posljednjih 200 Aboridana koje bih odvezli na Flinders Island (Flinderov otok)gdije ih je vecina umrla od raznih bolesti.(To je bio kako kazu pokusaj genocida).Nebih dalje pisao jer me je ovo prilicno rastuzilo namcor

- 06:03 - Komentari (4) - Isprintaj - #

subota, 19.05.2007.

TERRA NULLIUS

cool Ovo je tema o kojoj sam vec pisao,ali naisao sam na novu dokumentaciju pa mi se dopala.Zato sam odlucio da ponovim samo sa boljom verzijom. thumbup Prvi kontakti Aboridana i bjelih ljudi su bili prijateljski.Artur Phillip,prvi guverner je insistirao da se nativne ljude (Aboridane)mora tretirati sa postovanjem.Da bih uspostavio prvu koloniju od oko 1300 ljudi(robijasa) nije moglo proci bez potiskivanja Aboridana sa njihovih teritorija.Tako je cesto dolazilo do konflikta izmedu Aboridana i bjelih ljudiu koima bih se Artur Phillip uvijek postavljao na stranu Aboridana.Tek kasnije su bjeli ljudi (Britanci)zapazili da se svaka Aboridanska grupa asocira sa odredenim djelom teritorije.Britanci su zakljucili da Aboridani nemogu biti smatrani kao vlasnici zemlje(Australije)jer kako kazu Aboridani nisu imali prave kuce(stalno mjesto),nisu imali baste sa povrcem ,domace zivotinje,nisu imali vrhunskog vladara ili kralja s koim bih se mogao potpisati sporazum.Britanci nisu razumjeli Aboridansku socijalnu strukturu,njihovu religijuinjihov politicki sistem ili njihovu srodnost sa zemljom.Stoga je Australija tretirana kao (terra nulius)nicija zemlja.(rezi ne biljezi).Tako su Britanci odlucili da Australiju uzmu sebi.Kad su poceli da ruse sume i koriste prirodne resurse i prosirivati teritoriu(potiskivati Aboridane jos dalje)dolazilo je do cescih sukoba izmedu Aboridana i djelih ljudi(u koima su Aboridani izvlacili deblji kraj) .Bjeli ljudi su takoder donjeli i bolesti na koje Aboridani nisu bili imuni(ospice,boginje i sl)koje su samo u prve dve godine prepolovile Aboridansko stanovnistvo u tom djelu teritorije (Port Jackson). lud

- 05:43 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 10.05.2007.

ABORIĐANSKE KOLIBE

Ovdje se radi o Aboridanskim kolibama i Aboridanskim frizurama. cool Trade Aboridani su pravili svoja sklonista(kolibe)konstrukcija je bila od grana,a pokrivali bih sa liscem , korom od drveta ili travom.U planinskim krajevima samo bih koristili pukotine u stijenama ili spilje,U koima su takoder pravili razne crteze po zidovima.Sto se robe tice Aboridani nisu nosili nakakvu robu koristili su razne trake ili kaise koi su pravljeni od koze ili vune sa koima bih zaklanjali samo odredena mijesta na tjelu,U hladnijim dijelovima Australije Aboridani bih koristili(cloks)nesto kao Meksicki ponco u ovom slucaju to bih bio komad koze sa rupom na sredini da bih se moglo prevuci preko glave.Sto se frizure tice obicaji I stilovi su varirali izmedu razlicitih grupa,Vecina Aboridana su dekorirali svoju frizuru sa raznim objektima kao sto su biljke,zivotinjske kosti I zubi. thumbup

- 11:59 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 08.05.2007.

ABORIĐANSKI ALATI,ORUŽJA I ORUĐA

wave O cemu cu pisati vidite po samoj naslovnici.Alati I oruzja su pravljeni uglavnom od drveta,kore,trske ili drugih biljnih matrijala,takode od kamena,kosti ili skoljki.Dizajn kako napraviti koi alat ili oruzje I od kog materijala je zavisio od tradicije I u kojoj sredini su zivjeli I kakovi materijali su im bili na raspolaganju.Vecina Aboridana je koristila uglavnom iste alate I oruzja;koplja,stitove,boomerang,kamene sikire,stapove za kopanje;takoder razne posude,vrece,mreze.Zatim koplja za loviti ribu,razne kosare za loviti ribu,camce od kore drveta,razne kuke za pecanje I sl.Aboridani u zapadnom dijelu Novog Juznog Welsa I u dolini rijeke Mary su bili dosta napredniji,koristili su velike mreze za loviti ribu I rakove,takoder za transportovanje vode ili raznog materijala koristili su supple stablo koje bi him bilo kao samac,takoder su imali razne manje posude za vodu.Za razliku od svih drugih Aboridana sirom Australije.Aboridani u Torres Strait Islands(Tore ravno poredani otoci) koi us takoder vrlo blizu Papue Nove Gvineje od njih poprimili obicaj da koriste luk I strijele,sto se nije koristilo nigdije unutar Australije.To bih bilo to posto u zadnje vrijeme nemam bas puno slobodnog vremena,a vidim da imam dosta posjeta pa se osjecam dusan da objavim maker nesto. zaliven

- 09:35 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

<	svibanj, 2007					>
P	U	S	Č	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30	31

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Ta Čudna Australija

SVASTARA Evo ukratko sadrzaj o cemu se ovdije radi;Zelim da opisem Australiju u naj kracim crtama na naj jednostavniji nacin tako da svatko tko naleti na ovaj sajt moze na brzinu da procita i da ide dalje.