Svaštarije mediteranske by Annette

Polarni berlinski medvjedić

Polarni medvjedić Knut, koji se prije četiri mjeseca rodio u Berlinskom zoološkom vrtu, izaziva posljedjih tjedana u Njemačkoj pravu poplavu emocija koja već poprima globalne razmjere.

Fenomen Knut već je zapljusnuo i obale druge strane Atlantika, gdje je Knut, slično kao i u Njemačkoj, postao prava medijska zvijezda. Nedavno je osvanuo čak i na naslovnici američkog izdanja časopisa Vanity Fair,. Knutovo prvo službeno predstavljanje javnosti "u živo" prenosili su ozbiljne televizijske postaje N24 i n-TV koji izvještavaju o najvažnijim odgađajima u svijetu, a CNN je u Berlin poslao svoju televizijsku ekipu da snimi taj ekskluzivni događaj, koji se slučajno poklopio s Bushovom neočekivanom najavom kako će se zauzeti za zaštitu polarnih medvjeda.

Free Image Hosting at www.ImageShack.us

Nitko ne može ostati ravnodušan



Doista je nemoguće ostati ravnodušan prema tom preslatkom medjvjediću. Već sama njegova pojava - nezgrapni čupavi debeljuško, nedužno bijele dlake, krupnih vlažnih tamnih očiju, medek - ali živi ! koji se poput nestašne bebe valjuška i proteže i otkriva svijet pred očima ustreptale javnosti - te slike pokreću srca i najtvrdokornijih promatrača! O djeci dakako ne treba ni govoriti - njima su životinje, posebno mladunčad ionako bliski i bez medijske strke. A tko se od odraslih ne prisjeća rado svoje, za mnoge najomiljenije igračke: medvjedića, Teddyja, medeka - ili kako ih se sve ne naziva. Sjećanja iz djetinjstva ionako imaju ogroman potencijal - i u negativnom kao i u pozitivnom smislu - a ovoga puta je Knut pritisnuo na onaj najdublji emocionalni "gumb" koji često neiživljen tinja i kod mnogih odraslih ljudi.



Drame s Knutom



No ne samo Knutov izgled i ponašanje, iz kojeg zrači nedužnost i ljepota prirodnosti, već i njegova sudbina, pomogla je da se ljudi vrlo duboko emocionalno identificiraju s tom novom njemačkom maskotom. Naime - kao i u svakoj pravo drami , najprije mora postojati neki prijeteći zaplet kako bi se emocije mogle još snažnije zakuhati. A taj zaplet dogodio se već na samom početku Knutovog mladog i već sada vrlo slavnog života: u Berlinskom zoološkom vrtu njegova se rođena majka odbila brinuti o njemu, tako da je svu majčinsku brigu o njemu preuzeo njegovatelj berlinskog zoološkog vrta Thomas Doerflein. Danima su njemački bulevarski listovi donosili dirljive fotografije mladog muškarca koji je, nježno privijajući Knuta na prsa, hranio bespomoćnu životinju na flašicu - pri čemu su obojica očigledno uživali bez konca i kraja. Koga ne bi dirnule takve slike koje razbijaju sve moguće klišeje, pogovoto o muškarcima koji ne brinu ni za vlastiti podmladak, a takvih je u Njemačkoj, kao, na žalost i svugdje drugdje u svijetu, na pretek. Često su se tih dana mogli čuti uzdasi i zavidni komenatri - kad bih barem ja bila ili bio na mjestu tog sretnog njegovatelja...Svatko želi biti što bliže Knutu.



Drugi dramatični moment - kojeg je također na svojoj naslovnici objavio Bild Zeitung iz alarmantan naslov: "Mora li Knut umrijeti od otrovne inekcije?" O čemu se radilo ?

Tek što je Knut malo ojačao i pokazao da može preživjeti uz ljudsku pomoć, dakle bez svoje bezdušne majke - što se ne podrazumijeva - javili su se brižni zaštitnici prirode i tvrdili kako ovako umjetno održavani život medvjedića bez kontakata s vlastitom životinjskom rasom, za njega predstavlja pravu opasnost, jer se više nikada neće moći uklopiti u svoju pravu prirodnu sredinu. Povela se rasprava - nije li ga bolje uspavati inekcijom i prekratiti mu moguće muke u budućnosti. Na što su naravno svi planuli, a djeca u berlinskim dječjim vrtićima organizirala su - dakako uz pomoć svojih odgajatelja - prave dječje medvjeđe demonstracije s trasparentima "Knut tut gut " - što otprilike znači - "Knut svima čini dobro", "Ne damo Knuta", Knut mora živjeti" i slično. Tiraža Bild Zeitunga raste astronomski. Slijedećeg dana - svima je laknulo. Bild je objavio. "Knut smije živjeti!" A dnevni listovi u svojim on-line izdanjima i audio depoima pohranjuju Knutovo zadovoljno mljackanje i grickanje njegove omiljene četke. Omiljena igračka djetinjstva odjednom je postalo pravo živo biće ...



Novi emocionalni zajednički nazivnik



Njemačka javnost, koja je ovog ljeta dala oduška svojim pozitivnim emocijama , identificirajući se s njemačkom nogometnom momčadi, sada je očito u Knutu pronašla svoj novi emocionalni zajednički nazivnik: potrebu da zaštiti jedno prekrasno nedužno stvorenje i time spasi nepatvoreni komadić prirode, stvorenje koje svojom emocionanom energijom hrani milijune ljudi. Neki kritičniji mediji koji prate "fenomen Knut", te osjećaje označuju pojmom "histerija" i kritiziraju kako sve to poprima vrlo kičerske razmjere, te da se radi samo o tipičnom kapitalističkom mehanizmu eksploatiranja emocija. No svi se slažu s time da se odjednom u javnosti , bez ikakvog stida i sustezanja, javno pokazuju emocije, a tim se fenomenom, dakako već vrlo ozbiljno bave povjesničari, sociolozi i psiholozi. Povjesničar Arnulf Baring kaže: "Mali Knut oslobađa nas straha od pokazivanja osjećaja u javnosti. Mi više ne gledamo sa zavišću one za koje vjerujemo da su sretni. Sada i mi smijemo biti sretni". Filozofi dakako odmah vrebaju s pitanjem: A što je to sreća? Psiholozi i sociolozi se pak pitaju: znači li to da su ljudi u zemlji s jednim od najnižih stopa nataliteta u svijetu, kronično emocionalno izgladnjeli i u Knutu kompenziraju svoje neispunjene roditeljske osjećaje? Ili pak svoje vlastite neispunjene dječje osjećaje ? Što to znači u zemlji u kojoj se na tim istim Bildovim naslovnicima redovito objavljuju fotografije seksulano zlostavljane i nerijetko potom mučki ubijene djece? Ili djece koja su potpuno zanemarena i zapuštena pronađena mrtva u prljavim stanovima, pa čak i hladnjacima i koje su zaboravili ne samo njihovi vlastiti roditelji i okolina, već i socijalne službe koje su plaćene da se brinu o njima? To je druga strana emocionalne medalje, a takvih vijesti - iz takozvanog "običnog", svakodnevnog života već je svima dosta. A o vijestima o ratovima i globalnim katastrofama - ekološkim i ostalim - da i ne govorimo.



Knut i ekologija



Malo više osjećaja sreće u ovim tjeskobnim vremenima svakome može dobro doći. Naime, briga za Knutovu sudbinu zbiva se upravo u vrijeme kada tu istu javnost zapljuskuju i zastrašuju UN- ovi izvještaji promjeni klime - o tome kako čovjek zapravo postupa s prirodom i suočava ga s posljedicama koje se već sada mogu i te kako dobro osjetiti. I koliko milijardi eura će koštati spriječavanje daljnjeg zagrijavanja atmosfere, zbog koje će, kako stručnjaci predviđaju, izumrijeti oko 30 posto životinjskih i biljnih vrsta, a izravna opasnost prijeti upravo polarnim medvjedima.Tako je Knut dospio u sam fokus ekoloških rasprava, a njemački ministar za zaštitu okoliša Sigmar Gabriel, koji se proglasio Knutovim kumom i pratio ga pri njegovom prvom istupu u javnost, iznio je zanimljiv prijedlog: "Želimo imati jednu maskoticu za konferenciju o zaštiti vrsta u svibnju slijedeće godine, a zaštita vrsta usko je povezana sa zaštitom klime. Zajedno sa zoološkim vrtom smo došli na ideju kako bi se Knut mogao pobrinuti prije svega za to da spasi od izumiranja članove svoje obitelji na Sjevernom polu."



Komercijalizacija "fenomena Knut"



Tu su vijest prenijeli gotovo svi svjetski mediji - od Irske do Indije, od Teksasa do Južne Afrije, Kine, Japana i Uzbekistana. Takav emocionalni potencijal sa zagarantiranim globalnim djelovanjem predstavlja ogroman kapital - ne samo u emocionalnom smislu, već i u onom najdoslovnijem, a mnogi su se već dosjetili kako da tu razdraganost što bolje unovče. Nije riječ samo o industriji igračaka, koja je u medekima već ionako davno otkrila svoj El Dorado. Dovitljivi proizvođači koje-čega lijepe sličice slatkog medvjedića na sve moguće proizvode - od tanjura do slatkiša, a ne prezaju čak ni od toga da elegantnoj čeličnoj kanti za smeće nadjenu ime "Knut". Komercijalizacija fenomena Knut ne poznaje granice, a svoj je trag Knut ostavio i na svjetskim burzama, koje su od njegovog pojavljivanja u udarnim vijestima, lagano porasle. Tako je Knut potvrdio stajališta nekih financijskih stručnjka koji uporno tvrde kako raspoloženje u zemlji - dakle: emocije - također utječu na burzovne krivulje. Zvuči li vam to poput neke bajke o medvjediću koji je uspio zavrtjeti inače vrlo hladne glave burzovnih špekulanata kojima se u očima i pred očima vrte samo brojke???



....a kad odraste ?



Bilo kako bilo - ova je polarna beba, ni kriva ni dužna, dotaknula jedan ogromni rezervoar emocija i time pokrenula pravu lavinu. Dakako da se može beskrajno raspravljati o tome tko koga zlorabi u toj cijeloj priči, ali u ovom trenutku to malo koga zanima. No neki se ipak s pomalo zebnje u srcu pitaju - a što će biti s Knutom kad poraste, kad izgubi svoju auru bebe i postane "obični" polarni medvjed koji će ostatak života najvjerojatnije apatično provesti u svom zlatnom kavezu. A i kamo da se vrati ? Sjeverni se pol ionako topi čak i brže nego što su predviđali najveći pesimisti.

Problem je s medvjedima što oni ipak moraju kad-tad odrasti i pokazati i svoju drugu stranu prirode i možda se od razmažene bebe pretvoriti u prijeteću zvijer. Takvu je sudbinu naime već doživio jedan drugi medijski razvikani medo - medvjed Bruno, za kojeg se pretpostavlja da je sa slovenske stane prešao na austrijsku stranu Alpi. Simpatije za tog medvjeda prestale su zajedno s izvještajima o tome kako u svom tumaranju po Alpama, pri čemu dakako ne poštuje europske granice, ostavlja krvavi trag zaklanih ovaca, tako da je za njim raspisana prava hajka koja je maltene dovela do poremećaja dobrosusjedskih odnosa. Diskusije o njegovoj sudbini odvijale su se u potpuno drugačijem tonu od rasprava o Knutu. Možda zato što je Bruno obični smeđi medvjed koji se bori za svoj život u prirodi, a Knut još uvijek nedužna polarna beba i glavna atrakcija berlinskog zoološkog vrta pred čijim kavezom stoje nepregledni repovi znatiželjnika koji to čudo od polarne bebe žele vidjeti "u živo".

Preneseno s Deutshe Welle, travanj 2007.
copyright DW.de

20.04.2007. u 02:23 | 0 Komentara | Print | # | ^

Natječaj

Prenosim obavijest o natječaju
Free Image Hosting at www.ImageShack.us

Emigrantski konkurs za priču, esej ili nešto treće
Ilegalni poslastičari i izdavačka kuća " Kornet", a po ideji Mjehura Ubice, tj. Srđana Anđelića, pokreću konkurs pod nazivom "Pa... kako vam je tamo?". Do ideje je došlo preko Srđanovog teksta za Playboy i preko kojeg on sa svog bloga poziva naše ljude iz inostranstva da se svojim komentarima uključe na način koji ovde citiramo:


"U jesen 1991. na radiju smo u noćnim satima, radili kontakt program na temu emigracije. Bila je ideja da se slušaoci jave i nabroje nam svoje prijatelje, rođake, poznanike koji su rešili da napuste zemlju.
Izbegli smo sva usputna obrazlozenja koja su bila više nego jasna, bilo nam je dovoljno da, posle dva sata, čitamo spisak nadimaka i izabrane destinacije (Marko London, Tanja Budimpesta, Irena Madrid...). Utisak je bio dramatičan.
Posle toliko godina, kao da sam se ponovo susreo na sličnim spiskom. Otkriće
da se na ovom blogu dopisuju ljudi iz svih delova sveta, a da im je zajedničko poreklo i jezik, me je dovelo do sledeće ideje:
Da li ste raspoloženi da učestvujete u jednoj vrsti ankete u kojoj bismo saznali vaše utiske iz gradova u kojima živite?
U ovih poslednjih nekoliko godina sam sve čuo i o krizi, ratu, uzrocima, terapiji, osvestio sam se i onesvestio nekoliko puta, ali nikada nisam čuo kako ljudi žive u udaljenim gradovima, kako su prihvatili kulturu, šta im
smeta, šta obožavaju, šta ih nervira, da li imaju prijatelje, pod kojim uslovima bi se vratili, šta im nedostaje. Kada raspravljate o ustavu, referendumu, ovoj i onoj opciji uvek su mi najzanimljiviji usputni opisi sredina u kojima živite. Voleo bih da ovoga puta tome damo na značaju.
Miloš iz Pariza mi je pričao da je jako teško pronaći osobu koja se neće začuditi kada vi, bez ikakvog povoda, čašćavate večeru (a jel' imam i ja obavezu da sledeci put platim tebi?). Sanja iz Milana mi je objašnjavala da
je potpuno normalno da sa dobrom drugaricom dogovarate kapućino dve nedelje
ranije (da vidimo šta kaze organajzer?!). Jedan bivši brejkdenser, trenutno
stanovnik Ljubljane, se kune da ga niko za 8 godina nije pozvao u kuću.
Đorđe, moj brat, koji živi u Toskani kaže da mu prija odsustvo bilo kakve agresivnosti. Milko priča da je u Beču zabranjeno trubljenje automobilskom sirenom u saobraćaju. Marka iz Majamija nerviraju Kubanci (da ga ofiram - nosi tri kajle, raskopčanu košulju do pola grudi i hoda kao Travolta). Dule sa Havaja kaže da mu je "do jaja", završen citat. Kako sam shvatio , nisam
baš najredovniji čitalac, ovde pišu ljudi iz Portugala, Izraela, Engleske, Nemačke, Japana, Amerike..."

E sad, mi smo došli na dodatnu ideju da od te zbirke utisaka, eseja, pričica i sl. napravimo knjigu. Najbolje radove objavićemo i autorima podeliti po pet primeraka. Knjiga može da bude jako zanimljiva za širu publiku, i kod nas i u inostranstvu. I informativna i poučna! To zavisi od vas!
Dakle, svi vi koji živite u inostranstvu, otišli ste, ne biste se vraćali ili biste se vraćali pod nekim uslovima, ili ste već bili pa ste se vratili, ili ste tek stigli ili tek nameravate da odete, ovo je konkurs za vas.
Nije isključivo blogerski, ali bilo bi dobro i da je to razmišljanje ili šta već objavljeno i na nekom blogu. Zanimaju nas iskustva svih ljudi iz nekadašnje SFRJ.
U žiriju su Pavle Ćosić, Ivan Tobić, Goran Kostrović, Boris Starešina i Goran Bogunović/a.k.a Gawrun


Uslovi konkursa:


1. Tekst mora imati najmanje 3000, a najviše 40.000 karaktera (broj karaktera nije bitan ako je rad u formi pesme, poeme, crteža, slike, aforizma ili doskočice)
2. Mogu se poslati najviše tri rada
3. Dostaviti ime, prezime i adresu

4. Ovaj uslov je naknadno izbačen
5. Konkurs je otvoren do 31. marta/ožujka


Radove slati na adresu korn@kornet.co.yu u .doc ili .rtf formatu



Živeli!


--
www.ilegalni.co.sr

28.01.2007. u 21:36 | 2 Komentara | Print | # | ^

Skandalozno - nagraditi jednoga Petera Handkea!!!!

Free Image Hosting at www.ImageShack.us
Dodjeljivanje književne nagrade Heinrich Heine kontroverznome autoru Peteru Handkeu izazvalo je velike proteste među političarima u Njemačkoj i Europi. Austrijski pisac i dramaturg nije zavrijedio najznačajnije priznanje njemačke savezne države Nordrhein-Westfalen zbog otvorenog zalaganja za srpskog diktatora Slobodana Miloševića i njegovu stranku, navodi se u protestima. "Odluku smatram vrlo problematičnom. Njome se uvrijedilo sve mrtve", izjavio je povjerenik EU za jugoistočnu Europu Ehrhard Busek. Handke je oduvijek javno davao podršku Miloševićevoj politici, a to ga uvelike tereti. Düsseldorfska spisateljica i nekadašnja predsjednica njemačkog PEN centra Ingrid Bachér odluku žirija je ocijenila katastrofalnom.
Peter Handke se od velikosrpskih ideja nije distancirao ni do današnjega dana na što najbolje ukazuje i činjenica da je 18. ožujka 2006. na grobu Slobodana Miloševića održao govor. Među ostalim je kazao: "Istinu ne poznajem. Ali promatram. Slušam. Osjećam. Sjećam se. Zbog toga sam danas ovdje, bliže Jugoslaviji, bliže Srbiji, bliže Slobodanu Miloševiću. Sretan sam što sam uz Miloševića koji je obranio svoj narod!" Za francuske novine Libération izjavio je: "Prestanimo konačno za masakre optuživati srpsku vojsku i paravojsku. Počnimo napokon slušati one koji su preživjeli muslimanske masakre u mnogobrojnim srpskim selima." Pariški teatar Comédie Française s repertoara za 2007. skinuo je Handkeovu predstavu "Spiel vom Fragen" koja se u Francuskoj trebala izvoditi od 17. siječnja do 24. veljače 2007.
"Nagrada Heine dodjeljuje se osobama koje se svojim duhovnim stvaralaštvom zalažu za ljudska prava, socijalni i politički napredak te za bratstvo svih naroda i povezanost svih ljudi. (…) Peter Handke, tvrdoglavo kao Heinrich Heine, u svojim djelima prati put prema otvorenoj istini. Handke poetski promatra svijet bez obzira na uvriježeno javno mišljenje", navodi se u obrazloženju žirija. (divnog li žirija!)
Heineova nagrada uz koju se dodjeljuje i novčani iznos od pedeset tisuća eura jedno je od najdotiranjih njemačkih književnih priznanja. Nagrada će Handkeu biti uručena 13. prosinca 2006. (nažalost!) Bosanski mediji navode kako se tim povodom očekuje i protestni skup Bošnjaka ispred Gradske skupštine u Düsseldorfu.

30.05.2006. u 17:04 | 2 Komentara | Print | # | ^

Blogerica nominirana za nagradu BBC-ja

Tekstovi s bloga jedne mlade anonimne Iračanke, koja od kolovoza 2003. na engleskom jeziku redovito vodi svoj blog (Riverbend), objedinjeni su u knjizi pod nazivom Baghdad Burning, u izdanju britanskog nakladnika Marion Boyars Publishers. Najprije je njezin blog u ožujku osvojio nagradu Bloggie 2006. – Best African or Middle Eastern Weblog, a početkom travnja njezina je knjiga Bagdhad Burning, koja je objavljena prošle godine, nominirana za BBC-jevu nagradu Samuel Johnson u kategoriji publicistike, koja se dodjeljuje uz iznos od 43 tisuće eura. Autorica koja se krije iz imena Riverbend i koja želi ostati anonimna, u svojem je prvom postu prije tri godine o sebi napisala: Ja sam žena iz Iraka i imam dvadeset četiri godine. Preživjela sam rat. To je sve što morate znati. I sve što je danas uopće važno.
O djevojci je poznato samo ono o čemu piše u svojemu "Blogu djevojke iz Irana", kako ga je nazvala, pa čitatelji znaju, primjerice, da je prije radila u jednoj kompjutorskoj tvrtki i da je ondje prestala raditi jer joj je odlazak na posao bio opasan po život. U jednom od nedavno objavljenih postova piše o životu u Iraku koji se uvelike promijenio od američke invazije u ožujku 2003. U ovoj situaciji najviše zabrinjava da je diskriminacija koja se temelji na vjerskoj pripadnosti postala dio svakodnevice, piše Riverbend aludirajući na sukob između Sunita i Šijita i navodeći da toga razdora u njezinu djetinjstvu gotovo da i nije bilo.
Pobjednik nagrade Samuel Johnson bit će objavljen 14. lipnja u Londonu.


19.04.2006. u 13:24 | 5 Komentara | Print | # | ^

Nekoliko slika lijepe naše

Do novog posta uživajte u ljepotama našeg Jadrana!


11.04.2006. u 21:17 | 1 Komentara | Print | # | ^

Intervju s Predragom Matvejevićem...

... koji je izvorno objavljen u "Vjesniku" sad možete pročitati i
na portalu Moderna vremena.



Matvejevićev homepage

08.04.2006. u 15:12 | 0 Komentara | Print | # | ^

Umjesto teksta danas samo fotografije...

...snimljene prošle godine. Budući da nam je ljeto pred vratima,
evo malo morskog ugođaja, ali ne mediteranskog, već sjevernog.
Nažalost nisam profi fotograf, ali mislim da su fotke dobro ispale. Uživajte.
A možete i pogoditi gdje je slikano.wave





07.04.2006. u 21:45 | 5 Komentara | Print | # | ^

Novi prijevod romana "velikog" Nootebooma!

Ljudi moji!
Naklada Pelago nedavno je objavila roman "U planinama Nizozemske"
najvećeg nizozemskog prozaika
Ceesa Nootebooma u prijevodu Gioie-Ane Ulrich.
Ovo je drugi prijevod jednog od njegovih romana
(Pelago je objavio i "Priču koja slijedi", 2004. godine).
"Planine" toplo preporučujem! Knjiga je predivna.

Evo i kratkog opisa za zainteresirane (sa covera knjige):

"U planinama Nizozemske" je roman je u kojemu se gusto isprepleću dvije priče – prva nastaje po motivima Andersenove bajke o Snježnoj kraljici i smještena je u nestvarne predjele Južne Nizozemske, a druga pripovijeda o autoru te bajke, inženjeru cesta i piscu amateru Tiburónu koji jednog ljeta u Zaragozi dovršava svoj rukopis.
Gradeći cestu fikcije od Juga do Sjevera Europe Nootebooma – odnosno njegovog literarnog para Tiburóna – sve više zaokuplja misao o idealnom zajedništvu, o jednome koje se rascijepilo na dvoje i sada traga za svojom izgubljenom polovicom. Potaknut Platonovim mitom on na cesti romana traga za idealnim parom, za ostvarenjem potpunog zajedništva: zajedništva među ljubavnicima, među piscima i čitateljima, te, konačno, među narodima kako je zamišljeno u grandioznoj bajci o ujedinjenoj Europi.

Iz kritika U planinama Nizozemske je i temom i stilom istinski pan-europski roman.
Jonathan Raban

Pjesnikova bajka, elegantna i zabavna.
Julian Barnes

Nooteboomova je namjera napisati meditaciju o prirodi fikcije u obliku priče o pisanju fikcije s autorskim digresijama koje istovremeno promišljaju i pokazuju propast iluzija što su davale energiju sjajnoj fikciji prošlih vremena.
J. M. Coetzee, The New York Review of Books

U svim njegovim djelima nalazimo erudiciju, vladanje jezikom, vještinu koju u Americi možemo pronaći kod Nabokova i Guya Davenporta.
Robert Buckeye, Review of Contemporary Fiction

Briljantan i originalan plod duboke (i načitane) imaginacije.
Bernard Levin, The Sunday Times

Svi su romani Ceesa Nootebooma novina i iznenađenje a opet odmah postaju dijelom našeg pogleda na svijet, načina na koji ga prihvaćamo… On je jedan od najvećih suvremenih romanopisaca.
A. S. Byatt, Daily Telegraph

Cees Nooteboom rođen je 1933. u Den Haagu. Jedan je od najpoznatijih i najprevođenijih nizozemskih autora. Objavio je nekoliko knjiga poezije, desetke romana, zbirki pripovijedaka, knjiga putopisa i eseja.

Njegov međunarodni uspjeh počinje romanom Rituali koji je 1982. dobio nagradu Pegasus za najbolju nizozemsku proznu knjigu u engleskom prijevodu. Romanom Priča koja slijedi, za koji 1991. dobiva književnu nagradu Aristeion, definitivno se uvrštava u red najvažnijih suvremenih europskih pisaca. Godine 2004. dodijeljena mu je prestižna nizozemska književna nagrada P. C. Hooft.

Izbor iz djela: romani, pripovijetke – Filip i ostali, Zaljubljeni zarobljenik, Vitez je umro, Pjesma privida i postojanja, Mokusei!, Dušni dan, Hotel Nooteboom, Izgubljeni raj; putopisi – Jedna noć u Tunisu, Jedno jutro u Bahiji, Jedna večer u Isfahanu, Zaobilazni put u Santiago, Filozof bez očiju: Europska putovanja; esej – Kako biti Europljanin? (na hrvatskome objavila Fraktura, 2005.)

05.04.2006. u 22:25 | 0 Komentara | Print | # | ^

Čakavska verzija osporavane "Štikle"

Haj ljudi!
Prije nekoliko tjedana e-mailom mi je stigla forvarduša
- parodija na Sevinu "Štiklu" koja je digla toliko prašine u
Hrvata. Evo, pa se zabavite čakavsko-liburnijskom verzijom pjesme:

Moji taki- Cocktails band-putevima Vatrogasaca.....

Mene zgobit* more saki*
Kada stanen ja va svoji taki*

Trajnana trajni trajnani, Trajnana trajni trajnani

Tamo negde oko 2 i pol
Z mišon prit ćeš i skakat ćeš gol
Snimit ćemo neka vidi svet
I stavit film na internet

Tuc-prc delat ćemo
Ah-ah va me ti ne fini*
(aj curice balavice da ti vidim bradavice)

Mene zgobit more saki
Kada stanen ja va svoji taki

Još salata ni zrasla
Kade san hodila
Tu kade san bila ja
Ni repa ni rodila

Kada stavin novi taki
Za manun fiče* saki
Ako oteješ* još i ti
Na Eurosong hodi

Skup šampanjac
Z boci ćemo bit
Zgobit se i jahtu potopit
A kad priden ja na festival
S pjesmun ću storit skandal

Tras –pras, besedi* će letet
Ha ha ha, svi će nan se smet*
(aj curice balavice da ti vidim bradavice)

Mene zgobit more saki...

Kad me zgobi
Na široko hodin
Kad me zgobi, naširoko hodin, trajnanaj

I can't get no, satisfaction
I can't get no, satisfaction trajnanaj

Moskva-broskva
Apuz-kapuz
Ptičja-gripa
Ludilo-kravlje
Slovenija-mića
Štikla-taki
Jaje-na oko
Fićo-abarth
Koza-poza
Peri-deri
Kurac-palac
Lepa-naša
Carla-del ponte
Bira-bambus
Čije-moje moje

Mene more zgobit saki...

Trajnana trajni trajnani, Trajnana trajni trajnani

Moji taki!bang
-------------------------------------------
mali rječnik za one koji ne kuže čakavski:

zgobit - povaliti
saki-svatko
taki - štikle
finit - svršiti
fikat - fućkati
otet - htjeti
beseda - riječ
smet se- smijati se

A možete ju i poslušati kliknete li na ovaj link (što se toplo preporučuje)
Čakavska štikla

05.04.2006. u 20:13 | 0 Komentara | Print | # | ^

<< Arhiva >>

< travanj, 2007  
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga

promišljanja, svaštarenja &
knjige, kultura, umjetnost....
žena u tridesetima, vrlo neredovita u pisanju bloga. sprema se pisati češće!!


- online

Belief in limits
creates limited people







Linkichi

Knjiski moljac
Knjigomat
Moderna vremena Info
Filologanoga
Lupiga
Bodulska knjižica

Poliglotna od-do
Šišanje&BRijANJE
Tulipani from the NL
Ptica Trkacica
Jazzie
Brontulavanje...moje
BigMamma
Demjan
Bugenvilija
Aristonov Innuendo
Danči's World

Free Image Hosting at www.ImageShack.us

Pasji život

Image Hosted by ImageShack.us
Thanks to ImageShack for Free Image Hosting