Oko nas
ArtOmat – božićni sajam kreativnosti
Od 16. do 24. prosinca 2011. godine Hrvatsko društvo likovnih umjetnika drugu godinu zaredom je otvorilo vrata artOmata na svima poznatoj lokaciji Trg žrtava fašizma ( popularna džamija) . Ovaj sajam simbol je kreativnosti, nesvakodnevne i neobične umjetnosti.
Ulaz na sajam ArtOmat
Red fotografije, red slika, red odjeće, red nakita i ukrasa- svega pomalo.30-ak umjetnika i izlagača predstavilo je svoja dijela te tako možete naći za svakog ponešto : primjerice unikatnu haljinu za sebe , hand made igračaka za vaše najmlađe , reciklirane stolice za vaš dom, bedževe i nakit za prijatelje, staklene figurice za bor i sl.
Unikatni nakit i ukrasi
Prodaja odjeće
Zakupljeni prostor izlagača nije samo prodavaonica umjetnina već mjesto na kojem nastaju umjetnine, naima osim što se prodaje tamo se istovremeno hekla, štrika, slika, lijepi … Osim prodaje umjetnina I radionica posjetitelji su u večernjim staima mogli uživati u glazbenom programu.
U usporedbi s prošlogodišnjim sajmom posjećenost je ove godine bila veća, prodaja podjednako loša, dok je organizacija na istoj razini kao i prošle godine. Mnoštvo kreativnih radionica i besplatan ulaz privukli su mnoge posjetitelje, pa tako i mene. Iskreno očekivala sam više, uobičajeno je da se organizacija iz godine u godinu poboljša i da se time sam sajam stavi na višu razinu no ovdje to nije slučaj. Vidljive su promjene u reklamiranju sajma, i u cijenama koje su izlagači platili za sudjelovanje ( prošle godine 500 kn, a ove godine od 800 do 1000 kn). Iako sam željela skupiti što je više informacija moguće o sajmu nisam naišla na razumijevanje. U tajništvu i prostorijama samog HDLU-a nisam našla nikog, izlagači su na moja pitanja odgovarali sa da i ne, čak ni na mail koji sam poslala organizatorima sajma nisam dobila odgovor. Iako je u pitanju studentski rad svako spominanje sajma ArtOmat trebalo bi biti poželjno za organizatore i izlagače i u neku ruku poziv da se dođe na sajam.
Unatoč recesiji sajam ArtOmat je i ove godine vrlo posjećen što je dokaz da mnogi unatoč krizi prate i mare za umjetnost. Ipak blagdanski duh i pozitivno raspoloženje nisu zavladali prostorima zagrebačke džamije,
i iako je kreativnost umjetnika bila prisutna da su pokazali i malo pozitivne energije sajam ArtOmat zasjao bi u punom svijetlu. Nažalost ove godine od mene dobivaju tek prolaznu ocjenu.
Photo i tekst: Marta Duić
Završni dan 8. Velesajma kulture
Velesajam kulture, tradicionalna manifestacija Kulture promjene Studentskog centra, održavao se 15. do 18. prosinca, i to osmu godinu po redu. Kao i dosadašnjih godina cilj organizatora je raznovrsnim i iznimno bogatim kulturnim programom promovirati autorski rad raznih mladih umjetnika .
Plakat ispred ulaza u Studentski centar
Ovogodišnjim festivalom, u četiri dana, zagrebačkoj publici predstavilo se više od 200 izvođača/sudionika – likovnjaka, kazalištaraca, plesača, filmaša, glazbenika, dizajnera, predavača, znanstvenika koji su kroz program predstavili svoje radove, talente, iskustva i znanja.
Nakon niza kazališnih predstava, filmskih dostignuća mladih perspektivnih autora , stručnih i zanimljivih predavanja, predstavljanja dizajnera, glazbenih performansa i nastupa posljednji dan organizirana je prodaja rukotvorina, sajam Art Container gdje su izložene razne umjetničke i kreativne forme ( nakit, handmade jaslice, odjeća…).
Rukotvorine s jednog od štandova
Ručno izrađeni modni dodatci
Što se tiče prodaje na sajmu Art Container izlagači su zadovoljni, a posjetitelja je i u kasne sate bilo mnogo.
“ Volim kad se mladi trude zaraditi svoj kruh, i podupirem ovakve manifestacije. “ – izjavila je jedna od podjetiteljica sajma Art Container.
Posjetitelji sajma Art Container
Osim prodajne izložbe i radionice “Dan na biciklu u Zagrebu” posjetitelji su posljednji dan mogli uživati u predavanjima „Svijet na dva kotača“ „O znanosti iza New Agea- istina o kojoj se malo priča , a jako puno zna“ , u glazbenom performansu Kriegsspiel te za sam kraj u koncertu space jazz banda Capisconne Electro Unity koji su svojim nastupom spojili gotovo nespojive stilove jazza, ambijentalne glazbe i elektronike.
Kreativnosti i pozitivne atmosfere ove nedjelje u prostorima Studentskog centra svakako nije nedostajalo. Možemo samo poželjeti da se slični sajmovi nastave te da 9.Velesajam kulture bude još bolji od ovogodišnjeg.
Zabavljali su se posjetitelji svih generacija.
Tekst, fotografije i video: Marta Duić
U kinu Europa obilježen Međunarodni dan ljudskih prava
9.Human Rights Film Festival, festival filma o ljudskim pravima održavao se 5. do 10. prosinca u Zagrebu u Kinu Europa i Dokukinu Croatia.
Kino Europa
Organizatori su i ove godine Multimedijalni institut i Udruženja za razvoj kulture „URK“. Multimedijalni institut je udruga koja 1999. godine, promiče medijsku kulturu, nove tehnologije i film općenito. Udruženje za razvoj kulture ˝URK” je udruga osnovana 1995. godine s ciljem promicanja alternativne kulture i kulture mladih. Jedan od najvažnijih projekata URK-a je vođenje kluba Močvara u kojem organiziraju razne kulturne programe (koncerti, izložbe, kazališne predstave, filmske projekcije, književne večeri, tribine,…).
Ovogodišnje izdanje Human rights film festivala uključilo je 28 filmskih naslova, a tematski fokus je zemlja –kroz prikazane filmove se provlači motiv zemlje iz perspektiva ekologije, ekonomije i politike.
Pogled na kino platno prije projekcije filma ˝Treba nam sreće ˝
Na međunarodni dan ljudskih prava, 10.12., dakle zadnji festivalski dan prikazano je 6 filmova :
Mirage
Treba li nam sreće
Seljačka utopija
Policajac
Jedna žena – jedan vek
˝Treba li nam sreće˝ ('Il nous faut du bonheur') dokumentarni je film ruskog filmaša Aleksandra Sokurova. Autor filma je dobitnik Zlatnog lava za igrani film 'Faust'. U suradnji s redateljem Alexeiem Jankowskim, ovaj film donosi dvije priče o tragičnim životima dviju starica u Kurdistanu.
Prva priča prati Zvetu, rođenu Ruskinju koja je zbog ljubavi otišla živjeti u Kurdistan. Nakon smrti supruga i sina bila je primorena vratiti se u Rusiju. U Rusiji se osjeća kao stranac, obitelj kao da i ne poznaje i žudi za svojim starim životom. Tada počinje njena borba s vlastima za povratak svojoj obitelji u Kurdistan. Nakon 4 godine pobjeđuje sustav i te s obitelji slavi idućih 10 dana. Iako je njen život bio težak, svakodnevna borba i upornost doveli su je do konačne sreće za kojom je tragala.
Druga paralelna priča prati staricu, , glavu velike obitelji koja prepričava stanjeu zemlji. Svjedočila je brojnim obiteljskim tragedijama, ratu i brutalnom ponašanju Huseinovih vojnika. Kroz svjedočanstva dviju starica nas vodi narator, Sokurov koji svojim komentarima daje dublje značenje čitavom filmu. Sukorov se u filmu pita bi li ovakve životne priče mogle ispričati dame iz Europe, primjerice neka Talijanka ili Francuskinja. Glavna poruka je da se sudbina poigrava s čovjekom i u trenu se može promijeniti neovisno o tome tko smo, gdje i kako živimo.
Publika nakon projekcije filma ˝ Treba nam sreće ˝
Ovaj film kao i ostali prikazani na festivalu promovira otvorenost, multikulturalnost, toleranciju, slobodu izbora. Upravo to je poruka ovog filmskog festivala, budimo otvoreni i tolerirajmo jedni druge i dajmo jednaka prava svima oko nas.
Photo i tekst : Marta Duić
Pozitivan stav
2.12.2011. u velikoj dvorani Doma Sportova održan je Pozitivan koncert. Prepun Dom sportova plesao je i pjevao uz zvukove hitova grupa Svadbas, Kawasaki 3P, Stereo Mc´s i Dubioze Kolektiv.
Pogled na publiku s tribina
Humanitaran karakter ovog koncerta i iznimno kvalitetan odabir bendova te cijena ulaznice u iznosu od 50kn ralozi su zašto se tražila karta više. Već oko podneva 31.12. karata uopće nije bilo, a organizatori koncerta iznenađeni su velikim odazivom jer ovo je prvi Pozitivan koncert u tako velikom prostoru. Nakon početnog zagrijavanja uz Svadbas, žestoke hitove Kawasaki 3Pa i plesanje uz mixeve Stereo MCsa na pozornicu je stigla Dubioza Kolektiv.
Dubioza Kolektiv na pozornici
Uz ponešto starih, već svima poznatih hitova Kokuz, Firma Illegal, Vlast i polcija i sl. Zagrebačkoj publici predstavili su i pjesme s novog albuma. Pozitivan koncert učinio je ono što je i bio cilj i njime je poslana pozitivna poruka o toleranciji prema HIV pozitivnim osobama.
Dan ranije studenti su poslali svoju pozitivnu poruku. Na trgu Francuske republike 1.12. na sam dan borbe protiv AIDS-a u 16:30 počelo je okupljanje pod nazivom ˝Pokaži pozitivan stav˝. Okupljeni studenti odjeveni u crveno formirali su nulu (0) držeći se za ruke i time poželjeli nultu stopu diskriminacije prema HIV pozitivnim osobama. Uz pjesmu ˝Pozitivan stav˝ završili su okupljanje.
Studenti formirali 0
Od AIDS-a u svijetu boluje 34 milijuna ljudi, a samo prošle godine umrlo je 2 milijuna. Hrvatska ulazi u zemlje niskog rizika i pozitivan smo primjer ostalim zemljama. Za kraj ne preostaje ništa drugo nego sjetiti se riječi TBF-ova hita ˝ Pozitivan stav, nemoj biti minus, ostani zdrav, nemoj skupit virus, pozitivan stav al moraš se pazit, ostani zdrav nemoj se zarazit ˝ i da pokušamo učiniti sve što je u našoj moći da ne širimo diskriminaciju kada je ta bolest u pitanju.
Tekst i fotografije: Marta Duić
