Malika's blog

ponedjeljak, 13.10.2008.

Sukkot Shalom







B-g je rekao: ...
sedam dana stanujte u sjenicama, neka svaki stanovnik koji je zidovskog porijekla u zemlji Israelovoj stanuje u sjenicama, da bi vasa pokoljenja znala kako sam sinovima svojim, sinovima Israela dao da stanuju u sjenicama kad sam ih izveo iz zemlje Egipatske. Ja sam Gospodin B-g vas...(Levitski zakon 23:42-43)

Nakon Rosh Hashanah i Yom Kippura dolazi blagdan Sukot. Blagdan nas podsjeca na vrijeme kad su Zidovi napustili Egipat i kad su lutali pustinjom 40 godina, a jedina im je zastita bila Oblaci slave.

U znak sjecanja na bivsi nomadski zivot i kako bi svaki pojedini clan zidovskog drustva bio sto svjesniji sveobuhvatne B-zje ljubavi i zastite gradi se Suka, koliba od granja bez cvrstog krova.

U staroj zidovskoj drzavi vecina stanovnika bavila se je zemljoradnjom, pa je tako slavljenje ovog blagdana padalo poslije zavrsene zetve i branja voca. U samoj tradiciji slavljenja su se tako zadrzali simboli tog prvobitnog slavlja.
Prilikom obavljanja blagdanskog rituala upotrebljava se cetiri vrste bilja i to:

ETROG - LIMUN - CITRUS
HADASA - MIRTA
LULAV - PALMA
ARAVA - VRBA.

Tako prema starom obicaju u dvoristu kuce, na balkonu ili na bilo kojem prigodnom mjestu, naprave se sjenice. Stranice bi trebale biti cvrste, iznutra oblozene platnom, tepisima, a krov same nastambe bi trebao biti od listopadnog, palminog ili cetinarskog dveca, ali gradjen tako da propusta zrake sunca i da se kroz njega mogu vidjeti zvjezde. Unutrasnjost ukrasavamo cvijecem i vocem.

Palma, mirta i vrba se vezu u strucak, drze se u desnoj ruci, dok se pri izvodjenju ritualnih pokreta na sve cetiri strane svijeta, nalazi limun.



Hoshana Rabbah Chol Hamoed Sukkot


Predposlijednji, sedmi dan Sukkota dolazi blagdan Hoshana Rabbah, tada se izgovora molitva Hoshana. Tijekom molitve sinagogom se u obredu prenose lulav i etrog. Sedam se svitaka Torah u ophodnji nosi sinagogom i prije pocetka izricanja molitve donosi na propovjedaonicu. Svaki se svitak nosi posebno i zavrsenim krugom ophodnje on se vraca u Aron hakodesh (ormar sa Svetim Svicima).Toga se dana zakljucuje B-zje sudjenje svakom covjeku, zapoceto na Rosh HaShanah, a zapecaceno na Yom Kippur.

Shemini Atzeret - Simchat Torah


Osmog dana okupljanja nastavlja se blagdan Shemini Atzeret, sedmi dan Sukkota. U dijaspori se blagdani slave jedan dan dulje pa tako i ovaj. U Israelu blagdan Shemini Atzeret, obiljezava proslavu zavrsetka godisnjeg citanja Torah u sinagogama i pocetak novog kruga citanja, rok se u dijaspori sve odvija jedan dan kasnije.

Na sam pocetak novog dana iz Aron hakodesh izvade se svi svici Torah, a muski clanovi zajednice ih nose kroz sinagogu pjevajuci i plesuci radujuci se ponovnom citanju Svetih tekstova.

Ujutro slijedeceg dana dva muska clana zajednice koji se nazivaju Mladozenjama Torah i knjige Berashit, citaju poslijednji odlomak poslijednje knjige Torah - Devarim i prvi odjeljak prve knjige Berashit.

Prije toga cina svi ce prisutni, odrasli clanovi muskog roda ustati i redom izgovoriti blagoslove Torah. Jedan od odraslih clanova zajednice okuplja pod svoj Tallit - molitveni sal, djecu zajednice koja onda ponavljaju blagoslove i tako zarana nauce postovati tradiciju.

U Israelu tog dana vesele povorke mladica i muskaraca nose svitke Torah ulicama i trgovima radujuci se.




13.10.2008. u 15:26 • 5 KomentaraPrint#

srijeda, 08.10.2008.

Yom Kippur dan pomirdbe i pokajanja







POST
pokajanje i znak sjecanja na tragicne dane


Opcenito je post uskracivanje konzumacije hrane s ciljem prosiravanja psihicke i socijalne kontrole, moci, svijesti ili smjernosti. Po vjerskoj definiciji post predstavlja svjesnu ili dobrovoljnu trezvenost od (ili umanjeno konzumiranje) inace uobicajne cvrste ili tekuce hrane, zbog vjerskih ili kultnih motiva. Vjerski post cesto prethodi vjerskim blagdanima.

Post u zidovstvu je put za jacanje duha odricanjem od hrane i pica, to je priblizavanje vjernika biti njegove vjere, vjezba u povezivanju snage duha i tijela.


Post 10. tishrija: YOM KIPPUR

Desetog dana nakon pocetka godine, na deseti dan mjeseca tishrija, diljem zidovstva nastupa potpuni cjelodnevni post. Najpobozniji poste po pola dana i tijekom predhodnih dana izmedju Rosh Hashanah i Yom Kippura, osim na Shabbat i erev, vecer koja predhodi samom blagdanu, jer tada je post zabranjen.

Od erev Yom Kippura pa do kraja sluzbe B-zje molitvom Neila sutradan navecer odrasli Zidovi ne uzimaju nikakvu hranu ni tekucinu. To je zapravo 25 ili 26 sati odricanja od hrane i pica. Bolesni, djeca, trudnice i majke s dojenackom djecom mogu od rabina dobiti reshut, oprost od posta. Naravno da je nepripremljenoj osobi ovaj post izuzetno tezak jer dani u kojima je on na snazi, su posebno aktivni. Tijekom tih dana drze se dugotrajne sluzbe B-e, a oni najpobozniji provode u sinagogi cijeli dan, citajuci prigodne tekstove pokajanja.

Zasto je potreban ovako tezak i strog post? Odgovor je u velicini i smislu jom kipurskog blagdana. To je prilika za kajanje, za osvjestivanje od propusta i grijehova. To je istovremeno posljednja prilika za pokajanje prije nego li ce B-g zapoceti presudu za svakog posebno. Naime tijekom sedam dana izmedju Rosh Hashanah i Yom Kippura, svakome se nudi vrijeme za pokajanje, a danom Jom Kipura dolazi do vrhunca i zavrsetka tih dana znanih nam ih pod imenom Yomin noraim - Strasni dani.

Yom Kippur je dan koji s postovanjem primaju svi pripadnici zidovske zajednice, pa cak i oni koji se tokom godine ne drze propisanih zapovjedi i zabrana. Tako na taj Veliki dan cak i oni koji sebe smatraju slobodnim od vjere i vjerskih propisa pohode sinagoge.


Yom Kippur najveci je i najsvetiji zidovski blagdan, dan pomirenja, pokajanja i prastanja.

Desetog dana mjeseca Tishrei uoci samog blagdana pale se dvije svijece u znak sjecanja na one kojih vise nema i za sve zive. Svijece ce kao i one Shabatne paliti majka porodice uz blagoslov:

Ba-ruch A-tah Ado-nai E-lo-hei-nu Me-lech Ha-olam Asher Ki-deshanu Be-mitzvo-tav Ve-tzvi-vanu Le-hadlik Ner Shel Yom Hakipurim

blagoslov Yom Kippura izgovorit ce otac porodice:

Ba-ruch A-tah Ado-nai E-lo-hei-nu Me-lech Ha-olam She-heche-ya-nu Ve-ki-yi-ma-nu Ve-higi-a-nu Liz-man Ha-zeh

Tog dana cemo u znak posjecanja posjetiti grobove nasih pokojnika .

Od vremena postojanja Hrama postoji obicaj na dan Yom Kippura oblacenje bijele odjece koja simbolizira cistocu i bezgresnost i pokazuje nasu nakanu da slijedimo put andjela.

Uoci samog blagdana dolazi do izrazaja jos jedna obaveza: pomirdba sa svima: dakle svih kojima smo ucinili i najmanje zlo molit cemo za oprost, cinit cemo do toliko uporno dok taj oprost i ne dobijemo, a isto tako cemo i na svaku zamolbu o oprostu, oprostiti.

Post koji smo obavezni odrzati simbolicno pokazujemo B-gu: evo uzmi zrtvu s mene, pokazujem Ti da vladam sobom, i ne dozvoljavam da slabosti imaju vlast nada mnom.

Jos je jedan obicaj koji je cesto bio zbunjuc za nezidovsku okolinu - Kaparot (otkup), a o tome je vec pisano.

Vrijeme Yom Kippura oznaca zavrsetak i Strasnih dana. Sve otvorene nebeske knjige se zatvaraju i biva zapecacena sudbina svakog pojedinca. Sjecamo se starih dana iz vremena Prvog Hrama slusajuci muziku koju su Leviti sacuvali. Sjecamo se da u vrijeme Prvog Hrama glavni svecenik bio odvojen svih sedam dana od dodira sa vanjskim svijetom. Kad je nakon svega stupio u Svetiste on je prizivao Gospoda Njegovim Istinskim, Uzvisenim i Strasnim Imenom, koje se nikada nije smjelo pomenuti. Svi prisutni tada padaju nicice na zemlju. U tom najsvetijem danu, najsvetiji covjek na svijetu Qodesh Ha Qodashim, molio bi u Beit HaMikdashu ime sveg svojeg naroda. I nakon izlaska, a prema liturgijskim kazivanjima: “sjajio je poput boja duge...poput ruze iz vrta radosti...poput jutarnje zvjezde koja blista na obzorju...

Sredisnja i najvaznija misao vodilja Yom Kippura je spoznaja o znacenju pokajanja. U ovom vremenu nema mjesta za obmane, izgovore i lazi, jer dusu nasu, koja je dio samog Sveprisutnog u nama nikako ne smijemo i ne mozemo prevariti. Onaj koji je Milosrdan dobro zna jesmo li patili zbog nepravdi koje smo prouzrocili i zbog onih koje su nama bile nanesene. On koji sve zna, zna kakvim smo nacinom dospjeli na svako mjesto i da li smo se u nasem postojanju ogrijesili o Njegove i o ljudske zakone.

Dubinom naseg pokajanja, velicinom prastanja i srecom pomirenja iskazujemu predanost B-gu.

B-gu upucujemo i rijeci:

“Gospodine B-ze nas, daruj cast svom narodu. Dao si nam ljubav na ovaj dan, ovaj dan prastamo grijehove, ovaj je dan sveti sastanak za prastanje. Sjeti nas B-ze po dobru, misli na nas i blagoslovi nas. Spasi nas i budi velikodusan, budi milosrdan i daruj nas...”



Na najsvetiji dan zidovske godine Yom Kippur covjeka obuzima osjecaj pokajanja i razumijevanja njegove prave prirode, njegova veza sa svojim Narodom i svojom vjerom, zavirili smo ovih dana u dubinu nase duse preplavljene tajnama, kao sto je i Torah preplavljena tajnama.

Mislili smo na Njegovu utjehu:

“Utjesit cu vas kao sto majka tjesi dijete svoje.”


Nase se osobno pokajanje sjedinjuje sa opcim pokajanjem cineci zajednicku dusu svijeta. Ujedinjujemo se s B-gom u svom pokajanju, znajuci:

“Sve stremi prema jedinstvenom cilju...”


Dusa Naroda israelskog tezi prema apsolutnoj pravdi. Najvisu razinu dosizemo postivajuci ideal Svemoguceg. Rabini nas uce da iza svakog iskrenog pokajanja otvaramo vrata svijetova koji ce nas ugrijati visom osjecajnoscu.

Na Sveti Dan Yom Kippura u molitvama izgovaramo rijeci:

“Gospodar svijetova je kraljevao prije nego li je ista stvorio. On je bio. On jest. On ce uvijek biti u sjaju i slavi. Njemu predajem svoj duh kad ustajem i kad lijezem. On je sa mnom, s duhom mojim i s tijelom mojim. Vjecni ja sa mnom, i ja se ne bojim.”


To je odgovor na nase pitanje: gdje sam ja, je li duh B-zji sa mnom? A on je svagdje gdje ga pustimo uci u svakoj dusi u svakom srcu, u svakom djelu i u svakom pokajanju.



Shema Yisrael Adonai Eloheinu, Adonai Echad.
Hear Oh Israel, Adonai our God, Adonai is One.
Pocuj Israele, Adonaj je tvoj B-g, Adonaj Jedini.




08.10.2008. u 06:22 • 2 KomentaraPrint#


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv




Image and video hosting by TinyPic

Shlomo Moshe Amar,
the Rishon LeTzion,
the Chief Sephardic Rabbi of Israel





Linkovi:

Zidovska vjerska zajednica Bet Israel u Hrvatskoj


Dvartora

Parashot i Haftarot

Rebbe

Kabala

Zidovstvo-100 zasto ,100 zato

Cendo

ZOZ


Image and video hosting by TinyPic


Kroz zivot slijedim zapovijedi koji su mi svijeca, vode do Torah, koja je plamen ...





"Kada bi covjecanstvo iskljucilo ono sto su Zidovi pridonijeli u razvoju civilizacije, umjetnosti i znanosti, pitanje je sto bi ostalo".
Rekao je predsjednik Stipe Mesic




Kol od balevav p'nimah
Nefesh Yehudi homiyah
Ulfa'atey mizrach kadimah
Ayin l'tzion tzofiyah
Od lo avdah tikvatenu
Hatikvah bat shnot alpayim
L'hiyot am chofshi b'artzenuŐ
Eretz Tzion v'Yerushalayim

As long as deep in the heart,
The soul of a Jew yearns,
And forward to the East
To Zion, an eye looks
Our hope will not be lost,
The hope of two thousand years,
To be a free nation in our land,
The land of Zion and Jerusalem.




Time in J'lem

Time in Zagreb