Smrt dinosaura...........
, 27.10.2009. 19:45

Kraj je krede, prije 65 milijuna godina, nemirni kontinenti su naborali Zemljinu koru i stvorili vatrene vulkane. Tyrannosaurus rex, visok preko 5, a dug preko 14 metara, kralj je svih dinosaura i najveći mesožder svih vremena. Torosaurus i Ankylosaurus biljojedi su koji dominiraju Kredom, a obojica imaju smtonosno oružje! Torosaurus ima dva roga duga čak jedan metar kojima može probosti neke dinosaure, a Ankylosaurus ima toljagu na kraju repa kojom može lomiti kosti!!!!
Ovo je priča o ženki T. rex - a i njezinih dvoje mladunaca u trenutku pada užarenog meteora koji će uništiti svijet kakav poznaju, žrtve će biti svi dinosauri svijeta, kojih ima na milijarde!!!!
Objavio: Ivan Božić

Plan i program za 6. razred Osnovne škole Sesvetska Sopnica
, 25.10.2009. 19:30

Listopad
Ponavljanje prošle školske godine
Studeni
CARSTVO ŽIVOTINJA
1. Sisavci
2. Vodozemci
3. Ptice
4. Kukci
Prosinac
ZEMLJA
1. Zemlja u prošlosti
2. Vulkani
3. More na Zemlji
Siječanj
VRIJEME
1. Meteorologija
2. Nebo
3. Elementarne nepogode
Veljača
1. VODE TEKUČICE,
2. NACIONALNI PARKOVI,
3. SJEMENKA - KLICA ŽIVOTA
Ožujak
ŽIVOTINJE SVIJETA (najotrovnije, najpametnije, najveće, najmanje, najstarije, najbrže)
1. Životinje ekstremnih staništa (7)
2. Životinje mora i oceana (7)
3. Životinje slatkih voda (7)
4. Životinje travnatih površina (7)
5. Šumske životinje (7)
Travanj
SVEMIR
1. Što je Svemir?
2. Što su zvijezde?
3. Što je Sunčev sustav?
4. Planeti Sunčevog sustava
5. Komete i meteori
6. Istraživanje Svemira
Svibanj i Lipanj
1. Pripreme za natjecanje
2. Natjecanje
Objavio: Ivan Božić

Dani kruha, dani zahvalnosti za plodove Zemlje...............
, 22.10.2009. 17:29

Svake godine nastavljamo tradiciju obilježavanjem Dana kruha u našoj školi. Ove godine također se osvrćemo na očuvanje biološke raznolikosti Sesvetske Sopnice. Dana 15. listopada 2009. u našoj školi obilježili smo i mi dane kruha. Uz radove Eko – grupe i Zadruge „Izvor“, izložili smo kruh koji su donijeli učenici, ispečenu bućnicu. Učenici nižih razreda posjetili su prezentacije koje su pripremili članovi Eko - grupe i učiteljice iz biologije i prirode.
Cilj ove aktivnosti bio je upotpuniti odgoj i obrazovanje za zaštitu okoliša, upoznavanje i očuvanje biološke raznolikosti Hrvatske, podizanje svijesti o ekološkoj poljoprivredi i zdravoj prehrani.

Objavio: Ivan Božić

ejjj.....ekolozi evo našeg posljednjeg gradiva.....hiiiii
, 16.10.2009. 20:03

SVIJET PRIJE NAS
• Život na Zemlji prije 500 milijuna godina i život danas uvelike se razlikuju. Promjene su se događale malo – pomalo, a tijekom vremena neke su se životinje prilagodile novim uvjetima okoline, dok su druge izumrle. Taj proces nazivamo EVOLUCIJOM.
Nastanak Svemira
• Svemir je nastao u praeksploziji koju nazivamo “Big bang” (“Veliki prasak”). Nakon “Praska” nastale su zvijezde među kojima Sunce i Mjesec, pa planeti Sunčevog sustava među kojima i Zemlja
Paleozoik ili prva era
• U kambriju, prije 570 milijuna godina, na kopnu nije bilo nikakva života, no zato su u moru živjele svakojake biljke te životinje meka tijela(meduze, spužve, mekušci). Početkom karbona prije 360 milijuna godina biljke malo - pomalo osvajaju obale, kukci se mijenjaju, a prvi kralježnjaci koji su naučili disati imaju 4 noge i polako izlaze na kopno.
Mezozoik ili druga era
• Prije 240 milijuna godina započinje veliko doba dinosaura koje će trajati 175 milijuna godina. Zemlju nastanjuju gmazovi svih vrsta. Priroda je preplavljena krokodilima, letećim pterosaurima te osobito dinosaurima koji se pojavljuju istodobno s prvim sisavcima.U tom dobu izrastaju prve biljke s pravim cvijetom – BILJKE CVJETNJAČE
• Trijas
To je prvo i najkraće razdoblje ere dinosaura. Počinje prije 240 milijuna godina.U moru se među ribama, koraljima i školjkašima razvijaju mnogi gmazovi. Drveće nadlijeću divovski leteći gmazovi. Klima je svuda suha i topla, a najveći dio Zemlje nalikuje velikoj pustinji bez vegetacije; uz rijeke i močvare bujaju paprati, četinjače i stabla nalik palmama. To je raj za krokodile i guštere, prve kornjače i kukce. Pojavljuju se prvi divovski biljojedi.
• Jura
Prije 200 milijuna godina klima se promijenila. Cijela Zemlja prekrivena je bujnom vegetacijom i zahvaljujući toplini i vlazi nalikuje na golemu tropsku šumu. Dinosauri se množe te se hrane raznim kukcima gušterima, a nebom lete prvi preci ptica
• Kreda
Tijekom tog razdoblja koje počinje prije 140 milijuna godina. Zemlja polako poprima današnji oblik, Pangea se razdvaja, kreiraju se planinski lanci. Nastaju nove vrste dinosaura. Biljke počinju umirati tako da to otežava život biljojeda. U tome dobu dinosauri tajanstveno nestaju
Kenozoik ili treća era
• Ta era počinje prije 65 milijuna godina. Šume se pretvaraju u livade, klima postaje raznolika i formiraju se kontinenti. Nakon nestanka dinosaura nastaju nove životinjske vrste. TO DOBA TRAJE I DAN DANAS!!!
Parptica
• Fosil prve ptice nazvane Arheopteryx pronađen je u Bavieru 1861. godine. Dugo se smatralo da je to dvonožni dinosaur sve dok 1973. godine nisu pronađeni ostaci perja. Otprilike veličine goluba to stvorenje između gmaza i ptice imao je značajke i gmaza i ptice. Od gmazova je imao: veliku lubanju oboružanu zubima, pokretne kandže usred krila te rep sastavljen od 20 kralješaka. Od ptica je imao: krila, lagane kosti i perje. Nije mogao letjeti pa je skakao s grane na granu
Dinosauri i izumrle životinje
Diplodocus
Bio je dug 30 metara, kao pravi viseći most. Ženke su mogle izleći do 100 jaja odjednom. Kada su mali nisu dulji od purice, a kada odrastu najdulji su dinosauri koji su ikada živjeli na Zemlji.
Orintholestes Bio je veličine čovjeka sa prstima dugim 17 centimetara i svojom brzinom dobro se snalazio u šumi, a posebno je volio jesti jaja.
Stegosaurus Dug 10 metara bio je veći od kamiona za otpad. Na repu mu se nalaze 4 bodlje ubojite za neke dinosaure mesoždere. Imao je “solarne” ploče na leđima koje ga griju i rashlađuju. Kada je u opasnosti pumpa krv u ploče koje se tada zacrvene i poručuju “makni se”.
Allosaurus Dug 6 metara bio je vrlo opasan jurski mesožder koji je imao vrlo veliku čeljust za komadanje mesa. Kasnije će evoluirati u Tyrannosaurusa rex – a.
Leaellynasaura
Visok 60 centimetara, a težak jedva 10 kilograma bio je visok poput purice. Imao je noćni vid koji mu je pomogao da preživi marčnu zimu na Anktarktiku. (zimi nije bilo dana, noć je trajala 4 mjeseca)
Kolasucus
Dug 5 metara i težak 450 kilograma, bio je vrlo spor na kopnu, ali okretan u vodi. Hranio se ribama i mesom. Pošto je živio na Anktarktiku zimi je hibernirao u dubini jezera. Poznat je pod nazivom “dinosaur vodozemac”. Polarni allosaurus Dug 4 – 5 metara malo je manji od svog starijeg rođaka iz jure. Hrani se leaellynasaurima te je migracijski mesožder.
Muttaburrasaurus Dug 9 metara i težak 4 tone vrlo je težak plijen za predatore toga doba, migracijski je biljojed. Kada je krdo u opasnosti izviđač trubi balonima na glavi!
Velociraptor (hitri ubojica) Bio je iznimno hitar i brz lovac sa 2.5 metara dužine i 2 metra visine. Kretao se uspravno na dvije noge, a mogao je trčati do 60 kilometara na sat. Bio je obdaren vrlo velikim mozgom te zubima od 2.5 i kandžom od 9 centimetara.
Saltasaurus (gušter iz Salte) Bio je velik dinosaur biljojed iz porodice Sauropoda, visok 5 metara, dug 12 metara, a težak 7 tona. Kretao se u krdima, a pretpostavlja se da se mogao uspraviti na stražnje noge.
Aucasaurus (gušter iz Auce) Sa svojih 2 metra visine i 5 metara duljine Aucasaurus se kretao na stražnjim nogama jer su mu prednje bile loše razvijene. Težio je 700 kilograma.
Carcharodontosaurus (gušter sa zubima morskog psa) Visko 4 metra, težak 6 – 8 tona te dug 14 metara jedan je od najvećih predatora svih vremena. Imao je zube od 20 centimetara duljine i bio je vrlo okretan. Lovio je Sauropode i druge biljojede.
Tyrannosaurus rex (gušter tiranin) Prozvan gušterom tiraninom tyrannosaurus je bio najveći mesožder. Taj zastrašujući lovac najokrutnija je životinja koja je ikada postojala na Zemlji. Bio je dugačak 15 metara, a znao je težiti i 7 tona. Glava mu se izdiže 5 metara iznad tla. Bio je u stanju izvesti iznenani napad, skačići na žrtvu krupnim koracima i postižući pritom brzinu od 35 km/h.
Triceratops (lice s tri roga) Ta golema životinja znala je biti dugačka i do 9 metara, visoka 3 metra i teška 6 tona. Hodala je na velikim mišićavim nogama. Živjeli su u krdima te nisu bili lak plijen za mesoždere toga doba.
U potrazi za tragovima prošlosti
1. Osjetljiv posao Kosti su tijekom vremena postale krhke. Prije nego što se izvadi iz zemlje, svaka se kost četkicom očisti od prašine. One najmanje namažu se ljepilom da bi se učvrstile. Potom se vade iz stijene malenim dijetlom i čekićem. Velike kosti, često smrvljene u tisuću komadića, teže je izvaditi.
2. Spremno za transport Veliki fosili koji su vrlo krhki, vade se zajedno sa stijenom u kojoj se nalaze. Potom se jedan po jedan komad zamata u svileni papir ili aluminijsku foliju. Na kraju, da bi ih se moglo neoštećene transportirati do muzejskog laboratorija, prekrivaju se gipsanim zavojima ili sintetičkom pjenom koja će se napuhnuti i stvoriti zaštitni sloj.
3. Rad u laboratoriju Nakon što se skine zaštitni sloj, fosili se vade iz stijene. Pomoću malenih brusilica, čeličnih igala, kiseline i vrlo preciznih pomagala stručnjaci oslobađaju svaku kost uz mnogo opreza. Čišćenje samo jedne kosti može potrajati satima.
4. Promatranje Nakon završne restruacije, kosti se sortiraju i klasificiraju. Potom se analiziraju pod mikroskopom, crtaju i fotografiraju sa svih strana, pa čak i redgenski snimaju, a uz sve to precizan pismeni opis.
• Do danas je otkriveno na tisuće fosila, cijelih ili u dijelovima. Kosti dinosaura, sačuvane sve do našeg vremena, pripadaju životinjama čija tijela nisu bila posve pojedena te koje su uginule kraj nekoga jezera ili rijeke!
Rekonstrukcija kostura mukotrpan je posao!!!
• Rekonstrukcija kostura nekog dinosaura omogućuje nam da vidimo kako je izgledao, kako je bio velik te kako se razvijao. To je vrlo kompliciran posao koji traje mjesecima pa čak i godinama. Svi veliki gradovi u svijetu imaju prirodoslovne muzeje u kojima se javnosti izlažu rekonstruirani kosturi dinosaura. (London, Pariz, države diljem SAD-a)
• Prije 65 milijuna godina na kraju mezozoika, svi su dinosauri naprasno nestali sa Zemlje. No to nije bilo prvi put da se takvo nešto dogodi!!!
Smrt iz svemira
Meteorit promjera 10 kilometara udario je u Zemlju brzinom od 100 000 kilometara na sat i stvorio krater promjera 150 kilometara.Taj sudar izazvao je oluje, nagle plime i požare golemih razmjera. Divovski oblak prašine mjesecima je zastirao cijelo nebo izazvavši nagli pad temperature.
Maštovite teorije
1. Dinosauri su postali tako veliki i nespretni da se više nisu mogli razmnožavati ni kretati!!!
2. Ugušili su se u izmetu!!!
3. Počinli su grupno samoubojstvo!!!
4. Oteli su ih izvanzemaljci!!!
5. Mali sisavci pojeli su ima sva jaja!!! (hahahaha)

Posljednje ledeno doba
• Posljednje ledeno doba započelo je prije otprilike 100 000 godina, a završilo je prije 10 000 godina. Tijekom tog vremena velika kopnena područja na sjevernoj polovici bila su prekrivena ledom.
Životinje ledenog doba
• Životinje koje su naseljavale Zemljinu površinu tijekom ledenog doba vrlo su zanimljive i neobične. U mnogobrojnoj grupi životinja posebno su se isticali sisavci. Oni su u ledenom dobu bili rasprostranjeni u svim klimatskim pojasevima. Zahvaljujući svojim fiziološkim osobinama, sisavci su se mogli prilagoditi najrazličitijim životnim uvjetima, čak i onim najkritičnijim uz rubove kontinentskog leda.
Vunasti mamut:
• Ovaj veliki sisavac bio je visok oko 5 m i težak nekoliko tona. Na glavi je imao dugu surlu i velike kljove. Za zaštitu od hladnoće tijelo mu je bilo prekriveno gustim krznom, a ispod kože se nalazio debeli sloj masti. Hranio se biljnom hranom, a obitavao je na području Europe, Azije i Sjeverne Amerike.
Sabljozubi tigar:
• Dok sve zvijeri imaju naglašene zube očnjake, kod sabljozubog tigra ti su zubi bili izuzetno dugi (čak do 17 cm) te su izlazili iz usta. Noge su mu bile prilično kratke i masivne, a pandže na prstima mogao je uvući. Obitavao je pretežno na travnjacima i u šumama, a vjerojatno se hranio većim sisavcima.
Vunasti nosorog:
• Njegovo veliko tijelo bilo je prekriveno gustim krznom, a ispod kože je imao sloj masti, što je služilo održavanju tjelesne temperature. Na glavi je imao dva roga; dulji na nosu, a kraći na čelu. Rog na nosu ponekad je bio dug i do 1 m, a smatra se da su vunasti nosorozi rogovima uklanjali snijeg s biljaka, kojima su se hranili.. Obitavali su u Sjevernoj Americi, Aziji i Europi, među ostalim i u Hrvatskoj.
Objavio: Ivan Božić