22

nedjelja

studeni

2020

Neuspjeh

“There is only one thing that makes a dream impossible to achieve: the fear of failure.” - Paulo Coelho


Jedna od najtežih stvari na svijetu je spoznati kada nastaviti dalje i prihvatiti neuspjeh. Ako želimo uspjeti, ako želimo naučiti nešto novo, najbolji i najgori savjet je „ne odustaj“, ako nešto ne funkcionira, pametni ljudi ne rade to stalno, već pređu na nešto drugo. Međutim, teško je naučiti nešto novo, odustajući stalno, često čujemo izreku „najlakše je odustati“.

U blogu James Clear-a možemo pronaći nešto što on naziva tri stepenice neuspjeha: 1. stepenica jest neuspjeh taktike- to su „kako pogreške“ to su pogreške koje se odnose na lošu izvedbu dobrog plana., 2. stepenica je neuspjeh strategije- to su „što pogreške“, vodimo se strategijom koja nas dovodi do loših rezultata, i posljednja 3. stepenica odnosi se na „zašto pogreške“ kada ne postavimo jasne ciljeve, viziju i put. Ove tri stepenice trebale bi nam pomoći u odluci kada odustati, a kada nastaviti provoditi plan. U mnogim literaturama možemo pronaći još mnogo savjeta kako prepoznati neuspjeh, kako spriječiti da dođe do neuspjeha te kako se oporaviti od istog. Za mnoge ljude, uspjeh je pozitivna stvar, a neuspjeh nešto kompletno negativno, no je li to stvarno tako?
Neuspjeh utječe na naš ego, ako za nešto jako dugo radimo, planiramo osjećamo veliku bol kada dođe do neuspjeha, no zaista, želimo li čitav život provesti u strahu od neuspjeha?
Možemo živjeti u strahu i izbjegavati izazove, rizik, no možemo i isprobati drugačiji pristup životu- onaj gdje neuspjeh nema tako crno i negativno značenje. Život u kojem učimo iz grešaka i nakon svakog neuspjeha se ustajemo jači i bolji nego ikad prije.



"What is the point of being alive if you don't at least try to do something remarkable?" -John Green

Neke od najuspješnijih priča počele su s neuspjehom. Svaki neuspjeh donosi nam novu lekciju. Uči nas kako je život ponekad težak, ali sa pravim stavom ništa nije nemoguće. Kako bismo nešto novo iz neuspjeha naučili moramo imati ispravna način razmišljanja. Životne lekcije koje naučimo iz neuspjeha nemoguće je otkriti kroz uspjeh Walt Disney mučio se 10 godina, a onda je kreirao Mickey Mouse-a. Prije svog uspjeha, doživio je neuspjeh u svome gradu, preselio se, borio za svoj san, a kasnije i bankrotirao. Svi znamo kako je ta priča završila. Neuspjeh nas tjera na istraživanje i prihvaćanje novih ideja. Činjenica da smo spremni reći uredu je doživjeti neuspjeh dopušta nam da prihvatimo puno više rizika u životu. Strah od neuspjeha velika je kočnica za ljude. Najveća tragedija je živjeti toliko oprezno da nemamo priliku pasti i doživjeti neuspjeh. Nagrade je moguće pokupiti i zaraditi samo ukoliko prihvatimo dovoljnu količinu rizika. Naša reakcija na neuspjeh, kao i naša borba i prihvaćanje rizika govori dosta o nama kao osobama. Zapamtimo, nije važno s čime krećemo u životu, što nam je dano, već što ćemo s tim istim učiniti. Budući da imamo ugrađen strah u sebi, često se dogodi da prvi pad, prvi doticaj s neuspjehom protumačimo kao životnu krizu, katastrofu. Mnogi najuspješniji ljudi na svijetu počeli su ni od čega. Nisu imali ništa, na njihovom putu stajali su im svi, međutim nisu ni prva ni zadnja osoba koja je od zrnca kakaa napravila čokoladu. Ono što trebamo naučiti i prihvatiti je sljedeće, neuspjeh je ključ uspjeha. Jednostavna istina je, da veliki uspjesi nikad nisu postignuti bez prethodnih neuspjeha. Mnogi su čuli za Edisonovih 10. 000 pokušaja da napravi žarulju, ili Dysonovih 5000 neuspjeha da naprave usisavač bez vrećica.
Neuspjeh će uvijek stajati na putu do naših snova, na nama je da ga prihvatimo i da živimo punim plućima.

“Failure is so important. We speak about success all the time. It is the ability to resist failure or use failure that often leads to greater success. I've met people who don't want to try for fear of failing.” J. K. Rowling

09

ponedjeljak

studeni

2020

Društveno poduzeće / Društveni poduzetnik

Današnji članak posvetit ćemo društvenom poduzeću te društvenom poduzetniku. Govorit ćemo o tome što društveno poduzeće predstavlja, koju ono ima svrhu u samome društvu, kojim bi ciljevima trebalo jedno društveno poduzeće težiti te koje sve vrste društvenog poduzeća postoje. Zatim ćemo se dotaknuti društvenog poduzetnika kroz analizu profila i kakve bi sve karakteristike jedan društveni poduzetnik trebao imati.
Društveno poduzeće je novi oblik organizacije koji nastaje na križanju javne, poslovne i neprofitne organizacije. To je (ne)profitna organizacija koja za cilj ima rješavanje društvenih problema i svakodnevnih izazova u kojima se pojedinci nalaze. Društveno poduzeće ostvaruje profit, ali s ciljem reinvestiranja te iste dobiti natrag u postojeću djelatnost ili u lokalnu zajednicu. Stoga je jako važno da društvena poduzeća tj. njihove aktivnosti reinvestiranja budu u nešto što je ekonomski održivo. Društvena poduzeća su dinamični i progresivni gospodarski subjekti koji stalno eksperimentiraju i uvode inovacije u svoje poslovanje kako bi nakon uočavanja problema bili spremni i na rješavanje istih. Najveća „borba“ društvenih poduzeća je to što potrošači svoje želje i potrebe neprestano redefiniraju i time zapravo proces zadovoljenja njihovih želja i potreba nikada nije gotov. Društvena svrha ovakvih poduzeća je unapređenje života pojedinaca i lokalne zajednice kroz ostvarenje društvenih ciljeva i vrednota, kao što su: transparentnost u radu, povjerenje, solidarnost, osnaživanje zajednice, poštovanje, jednakost, odgovornost, ranije spomenuta održivost modela, zaštita okoliša kroz koju se dolazi do svijesti samih potrošača te se na taj način stvara pozitivna slika o poduzeću, edukacija, etičko ponašanje te mnogi drugi ciljevi i vrednote prema kojima jedno društveno poduzeće teži i treba težiti. Neke od vrsta društvenih poduzeća su: kooperative, zadruge, udruge, poduzeća u vlasništvu zajednice, poduzeća u vlasništvu zaposlenika, kreditne unije te mnoge druge vrste.
Društveni poduzetnik je osoba koja se prvenstveno bazira na stvaranje dodatne vrijednosti za društvo. Kroz inovacije u pronalaženju novih proizvoda i/ili usluga nastoji riješiti sve društvene probleme. Društveni poduzetnik, kroz različite načine pristupa društvenom problemu, također pokušava i optimizirati stvaranje financijske vrijednosti za poduzeće kako bi onda ono dalje kroz renivestiranje pomoglo društvu u globalu. Važno je da sve odluke koje društveni poduzetnik donose budu korisne za društvo te društveno održive. Cilj društvenog poduzetnika je kontinuirano praćenje društvenih želja i potreba te prilagođavanje pristupa rješavanju tih problema. Stoga je jako bitno da društvenog poduzetnika kraste karakteristike poput: brige za zajednicu, brige za poduzeće, da prati impulse koji mu dolaze iz okruženja te da bude otvoren prema njima kako bi na najbolji mogući način mogao vladati situacijom. Za društvenog poduzetnika je jako bitno da pronađe fokus u nečemu te da se pobrine da od toga napravi trajan i samoodrživi proces koji će bit na korist čitavoj zajednici.
Za kraj, društveno poduzeće i društveni poduzetnik bi se trebali pobrinuti da pojedinci dobiju investiciju u neki projekt kako bi se time pripomoglo zajednici, da poboljšaju društvene uvjete za s nižim primanjima te da kreiraju nova radna mjesta kako bi došlo do regeneracije lokalne zajednice.
„Ako ne možeš nešto učiniti, barem pokušaj i već si učinio više od drugih.“

26

ponedjeljak

listopad

2020

Umijeće slušanja

Svijet u kojem živimo karakterizira volatilnost, nesigurnost, složenost i nejasnost. Oni koji toga nisu bili svjesni do nedavno vjerojatno su isto osvijestili pojavom virusa COVID-19 i života u uvjetima „novog normalnog“. Postavlja se pitanje kako se prilagoditi takvom svijetu i što napraviti da ga učinimo boljim? Naravno, nemoguće je dati jedinstven i univerzalan odgovor na ovo pitanje, ali o njemu svakako treba promišljati. U ovom članku ćemo se baviti slušanjem kao jednim od mogućih načina za bolju prilagodbu i promjenu svijeta.

Za početak, treba podsjetiti da čuti i slušati nisu sinonimi. Konzultant za zvuk Julian Treasure u svom TED talk-u „5 ways to listen better“ definira slušanje kao dodavanje značenja zvuku, dakle riječ je o misaonom procesu. Ipak, većina ljudi prilično nesvjesno obavlja tu aktivnost. Zašto je to tako i što je u tome pogrešno? Od svih komunikacijskih vještina, slušanje se uči prvo i najkraće, a koristi se najviše. Prema Treasureu čak 60% vremena u komunikaciji provedemo slušajući, a samo 25% onoga što čujemo zapravo uspijemo percipirati. On ističe kako „gubimo naše slušanje“ jer živimo u glasnom svijetu gdje nas se lako dekoncentrira. Vezano uz to, u svom TED talk-u „Why architects need to use their ears“ objašnjava kako pri dizajnu prostora u kojemu se ljudi kreću, od ulica preko javnih ustanova i poslovnih zgrada do naših domova, treba razmišljati o zvuku i time doprinijeti kvaliteti slušanja, ali i života. Primjerice, buka u bolnicama loše utječe na produktivnost medicinskog osoblja, ali i na oporavak pacijenata. Nadalje, nestrpljivi smo, naša pažnja se teško usmjerava, možemo zapisati i snimiti ono što čujemo pa nema potrebe da se na isto koncentriramo. No, slušanje nam omogućava razumijevanje koje je temelj svega. Moramo razumjeti kako stvari funkcioniraju kako bismo izbjegli pogreške i kvarove, te kako ljudi razmišljaju i što osjećaju kako bismo izbjegli osobne, profesionalne, političke i druge sukobe, te s njima povezane troškove koji mogu biti itekako visoki. Treasure objašnjava 5 načina kako bolje slušati: 3 minute dnevno provesti u tišini, izdvojiti nekoliko stvari koje čujemo u buci primjerice koliko različitih kanala razgovora čujemo u kafiću, uživati u svakodnevnim zvukovima poput perilice rublja, staviti u kontekst ono što čujemo i voditi se akronimom RASA – receive, appreciate, summarize, ask. Treba usmjeriti pažnju na govornika, pokazati razumijevanje s „hmm“ , „ok“ i sl., zaključivati i parafrazirati s „dakle“ kako biste provjerili jeste li dobro shvatili, te postavljati pitanja kako biste riješili eventualne nejasnoće. U kompleksnom svijetu koji nas okružuje posebnu važnost imaju učenje i razvoj, a učimo slušajući jer govoreći samo ponavljamo ono što već znamo. Također, kompleksnost od nas traži agilnost i rad na sebi, a slušanje se može naučiti iako se u procesu formalnog obrazovanja nažalost ne uči. Vođe u poduzećima trebaju biti dobri slušatelji kako bi bili efikasni i efektivni u svom radu jer su upravo oni ti koji trebaju „pomiriti“ različite interese različitih dionika, a kako bi to mogli prvo ih moraju čuti i razumjeti. S obzirom na to da se poslovanje danas odvija u uvjetima neizvjesnosti, konstantno treba biti fokusiran na nove zahtjeve, potrebe i probleme koje komuniciraju dionici poduzeća.

Ovim člankom čitatelja želimo potaknuti da osvijesti važnost aktivnog slušanja i koristi koje ono može donijeti u osobnom razvoju, te međuljudskim odnosima u privatnom i profesionalnom životu, te motivirati na trening svoje vještine slušanja.

12

ponedjeljak

listopad

2020

The Corporation(2003.)

Dokumentarni film „The Corporation“ redatelja Marka Achbara i Jennifer Abbott
prikazuje razvoj i značaj korporacije od prvih osnovanih korporacija do danas, odnosno 2003. godine kad je snimljen. Kroz više desetaka intervjua s izvršnim direktorima korporacija iz različitih industrija, marketinškim stručnjacima, psiholozima, filozofima, akademicima i ostalim stručnjacima iz različitih područja, među kojima su Noam Chomsky, Naomi Klein, Milton Friedman, Howard Zinn, Vandana Shiva i Michael Moore, daje uvid u segmente života ljudi na koje korporacija u modernom svijetu ima utjecaj. U filmu je prikazana moć koju korporacije imaju nad pojedincem, društvom i okolišem, te su u tu svrhu prikazane brojne potresne i šokantne scene koje za cilj imaju osvijestiti gledatelje i potaknuti ih na promišljanje i raspravu. Film u središte razmatranja stavlja višedimenzionalni sukob između ekonomskog profita i dobrobiti zajednice, sadašnjih i budućih generacija, očuvanja okoliša i eksploatacije, tržišta i politike, moći i odgovornosti, zakonskih i moralnih normi, interesa vlasnika, zaposlenika, kupaca i ostalih dionika. Iako smo mi kao tim svjesni moći i utjecaja koje moderne korporacije danas imaju, film nas je prilično potresao i upoznao s nekim primjerima iz poslovne prakse za koje do sad nismo znali. Upravo zbog problema istaknutih u ovom filmu, smatramo kako je društvena odgovornost poduzeća sve važniji aspekt suvremenog poslovanja te nam je drago da na studiju poslovne ekonomije imamo mogućnost slušati kolegij na tu temu i upoznati kolege koji taj aspekt poslovanja također smatraju važnim.

Smatramo da je trenutnu situaciju jako teško promijeniti zbog toga što većina velikih korporacija danas jednostavno ne mari za društveno odgovorno poslovanje. Želja za ostvarenjem profita, stjecanjem konkurentske prednosti i zauzimanjem boljeg položaja na tržištu prevelika je da bi se tom problemu pristupilo brzo i efikasno, odnosno na način koji ova situacija zahtijeva. Smatramo da današnje velike korporacije samo djelomično brinu o problemu društvene odgovornosti te ne žele dublje i na primjeren način poraditi na tome zato što je takav način rada jako duboko u svih njihovim razinama obavljanja posla te bi cijelo prebacivanje poslovanja na društveno prihvatljivi način za njih bilo preskupo i neučinkovito. Mislimo da se srž problema ne mijenja, nego da se javnosti prikazuju samo mali koraci ka poboljšanju koji su, pogledamo li širu sliku poslovanja, zanemarivi.

Završili bismo svoj prvi post u želji i nadi da ćemo kroz semestar zajedno i jedni od drugih puno toga naučiti na temu društveno odgovornog poslovanja, te da ćemo isto znati primijeniti kada u svojoj karijeri dođemo na pozicije moći.

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.