Lektirice Lektire
Mali Princ
Bilješke o piscu:
Antonie de Saint Exupéry, francuski pisac, živio je od 1900. do 1944. g.
Napisao je nekoliko romana (“Pošta za jug, Noćni let, Zemlja ljudi, Ratni
pilot, Tvrđava”) i alegorijsku priču “Mali princ”.
Tema:
Doživljaji Malog princa
Osnovna misao:
Čovjek samo srcem dobro vidi, a bitno je i očima nevidljivo.
Likovi:
Mali princ, pilot Antonie de Saint Exupéry
Kratki sadržaj:
Jednog dana se pilot Antonie de Saint Exupéry spustio u pustinju zbog
kvara na motoru zrakoplova. Sutradan u zoru probudio ga je neobičan
mališan. Taj mališan bio je Mali princ. On mu je rekao da je njegova
planeta jedva nešto veća od obične kuće i da se teleskopom teško nazire.
Svakog dana pilot je saznavao nešto novo o planeti. Princ je prije nego što
je otišao sa svoje planete pomno očistio sva tri svoja vulkana. Na svom
putovanju od planete do planete Mali princ otkriva njezine stanovnike.
Stanovnici na tim planetima su kralj, uobraženko, pijanac, poslani čovijek
i geograf. Svi stanovnici su besmisleni, beskorisni, besciljni. Napokon,
sedma planeta je bila Zemlja. Nađe se u pustinji i upoznaje zmiju. Dolazi
do vrta rascvjetanih ruža. Ruže ga ražalošćuju jer je on mislio da je ruža
na njegovom planetu jedinstven cvijet. Tada je legavši u travu i zaplakavši
upoznao lisicu. Jednog dana ju je pripitomio. Osmi dana razgovaraše pilot
i Mali princ u pustinji. Išli su tražiti rodu i našli su jedan bunar. Tu su se
napili vode. Sutradan navečer, šećući, pilot je opazio princa. Ode princ do
mjesta gdje je pao i padne polako. Te se noći mali princ vratio na svoju
planetu.
Koko u Parizu
Koko je dječak koji je sanjao o putu u Pariz. On je visok, nestašan,
snalažljiv i naivan. Koko je pun pustolovina pa će tako upasti u jednu s Mjesto radnje: Zagreb i Pariz
Vrijeme radnje: Ljeto
Ideja:
Nikad ne treba ništa skrivati jer se sve sazna.
Kratki sadržaj:
Čitava priča romana odvija se u stvarnosti, no veći dio priče opisuje Kokov
san. Zlatko priča Koku o prošlogodišnjim događajima u Parizu. Koko i
Zlatko su trebali zajedno otputovati u Pariz, no Koko se razbolio. Zaspao
je i tada počinju njegove avanture, koje se na sreću događaju samo u snu.
San počinje njihovim dolaskom u Pariz gdje se susreću sa slikom
„Mona Lisa“, koja je vrlo skupo umjetničko djelo. Sve je bilo dobro dok
Koka nisu oteli Jean i Michel. Oni traže otkupninu za oslobađanje. Zlatko
ih želi prevariti, ali ne uspijeva. Otmičari su oteli i Zlatka i sliku. No, ipak
su se na prijevaru uspjeli osloboditi te pobjeći na Eiffelov toranj. Koku i
Zlatku s Eiffelovog tornja ispada slika „Mona Lisa“. Svi su se željeli
domoći slike. Ispred Somaisove kuće raspravljalo se gdje je prava slika i
tko je krivac u cijeloj toj priči. Nakon rasprave Koko se probudio i shvatio
da je to bio samo san.
Analiza glavnih likova:
Koko
„Mona Lisom“.
Zlatko
Zlatko je Kokov prijatelj koji skupa sa Kokom upleće nos tamo gdje mu
nije mjesto. Zlatko se pravi važan sa svojim pričama o Parizu kojima plaši
Koka.
Ivan Kušan - Bogalj
Ivan Kušan ili kako su ga likovi smatrali Bogaljem zapravo je naš pisac
koji ulazi u roman i sve ga više zapliće. Zapravo, kad ne bi bilo njega
„Koko u Parizu“ bio bi slikovnica. Ivan Kušan je sveznao, dobar je, ima
povez na oku i drvenu nogu.
Sporedni likovi:
Slikar Poklepović zvani Pokle, Marie Clever, Marcel Clever, Kastarida
Somais, Nikolas Somais, Charls, Fredrich, Jean, Michel, Alles Worson.
Heidi
Bilješke o piscu:
Johanna Spyri rođena je u švicarskom selu nedaleko od ciriškog jezera.
Odrasla je u kući u kojoj je živjelo puno djece. Počela je pisati za vrijeme
francusko-ruskog rata 1871. god. Najviše uspijeha doživjele su njezine
knjige za djecu, osobito Heidi. Knjiga je ubrzo prevedena na mnoge strane
jezike. Umrla je 1901. godine.
Mjesto radnje: U planinama, gradu, Sesmenova kuća
Vrijeme radnje: Ljeto, jesen, zima, proljeće
Osnovna misao: Pomozi drugima pa će drugi tebi pomoći.
Kratki sadržaj:
Sunce je grijalo i žena je vodila Heidi sa sobom do strike sa planine. Kad
su došli žena joj je rekla da je to njezin djed i ona mu je potrčala u susret.
Njih dvoje su bili veoma sretni i stalno su bili zajedno. Tamo je srela Heidi
i Petrovu baku. Ona je bila slijepa starica i Heidi se brinula o njoj. Nakon
tri godine žena se vratila i odvela Heidi u bogatu kuću. Ondje je srela
djevojčicu Klaru koja joj postaje prijateljica. Klara je bila bolesna i nije
mogla hodati. Klarina baka je Heidi naučila čitati. Heidi je po noći ustajala
te nije mogla spavati zbog čežnje za djedom. Stari liječnik je rekao da se
mora vratiti djedu. Sutradan je Heidi došla kod djeda. Donjela mu je
pismo u kojem je bilo mnogo novca. Stari liječnik je javio da će doći u
planine. Klara je htjela doći u planine k Heidi. Nakon nekoliko dana Klara
je stigla kod prijateljice. Klara je je u planinama ozdravila, prohodala.
Baka i Klarin otac bili su presretni. Klarin otac je obećao djedu da će se
brinuti za Heidi sve dok ne umre.
Analiza likova:
Heidi
Djevojčica koja nema roditelja, radoznala, vesela, poslušna, razigrana.
Djed
Vrijedan, spretan, prižan, pažljiv, strpljiv.
Petar
Ljubomoran, ali u duši dobar.
Klara
Nepokretna, tiha i povučena.
Emil i detektivi
Bilješke o piscu:
Erich Kaestner je rođen 1899. god. u Dresdenu. Poznata djela su mu: Artur s dugačkom rukom, Trojica u snijegu, Emil i tri blizanca, Konferencija životinja, Blizanke, a najpoznatije djelo mu je Emil i
detektivi. Bio je doktor filozofije i neko vrijeme bavio se novinarstvom.
Mjesto radnje:
Grad Berlin
Vrijeme događaja:
Ljeto
Osnovna misao:
Krađom i lažima ništa se ne može postići, a djeca bi ponekad mogla biti
bolji detektivi od odraslih.
Kratki sadržaj:
Gospođa Tišbojn poslala je svog sina k baki u Berlin. Majka mu je dala
140 maraka da ih preda baki. U vlaku je Emil zaspao i čovjek u krutom
šeširu Grundijas uzeo mu je novac. Kada je vlak stao Emil je izašao iz
vlaka i tada primijetio da nema novca. Susreo je Gustava i ispričao mu što mu se dogodilo. Gustav je pozvao dječake. Grundijas je uzeo taxi spremajući se pobjeći. Dječaci su jurili za njim. On je otišao u hotel, a
dječaci su se sakrili. Gustav je ušao za njim kako bi ga mogao špijunirati.
Malo kasnije Grundijas je otišao u banku a tamo su ga dočekali dječaci sa
službenicima banke i stražarom. Tu su ga i ulovili. Majka i Emil su se
zajedno vratili kući sretni i zadovoljni.
Analiza glavnih likova:
Emil - Pošten, poslušan, zabrinut, dobrodušan, osijetljiv.
Sviđa mi se zato što je hrabar.
Profesor - Dobar prijatelj, pametan.
Sviđa mi se što ima jako dobre osobine.
Gustav - Pametan, ne odaje tajne.
Sviđa mi se zato što je dosjetljiv.
Sporedni likovi:
Emilovi prijatelji, Poni Hiten, majka, baka, tetka Marta.
:wave
Čudnovate zgode šegrta Hlapića
Mjesto radnje:
Selo, okolica i jedan veliki grad
Vrijeme radnje:
Prije mnogo godina
Glavni lik:
Šegrt Hlapić
Sporedni likovi:
Gita, majstor Mrkonja, majstorica, pas Bundaš, Marko, kamenari,
crni čovjek, Rđavi Grga, težaci, Miško, pastiri, prosjakinja Janja,
prodavač košara.
Najvažniji događaji s putovanja:
1. dan putovanja:
- Šegrt Hlapć pomogao je starom mjekaru raznositi mlijeko
- Dostigao ga je pas Bundaš
- Pomogao je malom Marku pronaći guske
2. dan putovanja:
- Susret sa kamenarima (Hlapić ima jake čizme, čvrste šake i pametnu
glavu)
- Susret sa crnim čovjekom i spavanje ispod mosta
3. dan putovanja:
- Hlapić je ostao bez svojih čizmica
- Susret sa Gitom
- Hlapić je pomogao seljanima u sjenokoši, a Gita je izvela predstavu za
umorne sjenokoše
4. dan putovanja:
- Požar u selu u kući Rđavog Grge
- Hlapić je pronašao svoje čizme i sve ukradene stvari
- Grgina majka daje Hlapiću rubac sa srebrnim novcem za svojega Grgu
- Gita je pokazala Hlapiću brazgotinu na prstu nalik na križ
5. dan putovanja:
- Susret sa pastirom Miškom, pečenje kukuruza i krumpira na vatri
- Crni čovjek i Grga padaju sa kolima blizu Hlapića
- Hlapić Grgi daje rubac sa srebrnim novcem od majke
- Hlapić i Gita spavaju kod Miška
6. dan putovanja:
- Hlapić popravlja opanke Miškovoj braći i prosjakinji Janji
- Dolazak u veliki grad na sajam
- Gita prodaje siromahove košare
- Pomažu vlasniku vrtuljka
- Ostali su spavati na sajmu pod vedrim nebom
7. noć putovanja:
- Noć najvećih čuda za Hlapića
- Gita prepoznaje svog konja Sokola
- Saznaju za strašnu namjeru crnog čovjeka i odluče pomoći
- Putuju po noći do Markove kuće, pomaže im siromah sa sajma
- Sreću se sa majstorom Mrkonjom i vesele se susretu
- Odlaze do Markove kuće da ispričaju namjere crnog čovjeka
- Doznaju da je crni čovjek nastradao
8. Završetak:
- Hlapić, majstor Mrkonja, Gita i Bundaš vratili se sretno kući
- Saznajemo da je Gita Marica (kćer od majstora i majstorice)
- Hlapić je naslijedio magarca i kola
Odnos majstora prema Hlapiću:
Majstor je u početku bio vrlo strog prema Hlapiću, tjerao ga je da puno radi, bio je vrlo nepošten prema njemu i okrivljavao ga za stvari koje Hlapić nije uradio. Kasnije se mastor promijenio i zavolio Hlapića kao svojeg sina.
Odnos majstorice prema Hlapiću:
Majstorica je uvijek pomagala Hlapiću i veoma ga je voljela.
Koji su likovi u knjizi postali dobri:
Majstor Mrkonja
Kad su ga zlikovci zarobili u dubokoj šumi dva dana i dvije noći
razmišljao je o svom životu i shvatio da je krivo postupao sa Hlapićem.
Rđavi Grga
Kad mu je Hlapić dao rubac sa srebrnim novcem Grga je shvatio da
mora otići od crnog čovjeka i promijeniti se.
Družba Pere Kvržice
Bilješka o piscu: Mato Lovrak rođen je 8 ožujka 1899.g. u Velikom Građevcu kod Bjelovara. Književničkim radom se bavio 50.godina. Najviše književničkih radova napisao je za dijecu. Posebnu popularnost stekli su romani “Vlak u snijegu” i “Družba Pere Kvržice”. Dramatizirani su, a prema njihovom sadržaju snimljeni su filmovi istoga naslova. U svojim djelima Mato Lovra prikazuje djecu u igri , u školi, u obitelji, u rtazličitim akcijama i pustolovinama, Mnoga Lovrakova djela prevedena su na druge jezika. Mato Lovrak umro je 1974.g. u Zagrebu.
Tema: Djeca obnavljaju stari mlin da bi ga predali na uporabu nesložnim seljanima.
Osnovna misao: Zajedničkim radom i trudom se može sve ostvariti.
Vrijeme radnje: Lipanj
Mjesto radnje: Selo
Likovi: Pero, Šilo, Medo, Milo Dijete, Budala, Divljak, Danica, Marija, učitelj
Sadržaj:
Bio je mjesec lipanj. Pero se rano probudio i poveo kravu u polje. Imao je temperaturu. Sječao se riječi koje je otac govorio majci o starom mlinu. Mlin je bio zajedničko imanje cijelog sela. Nakon što se potrgao most tako da se kolima ne može prijeći u mlin neki su seljaci htijeli da se most popravi, a drugi su se tome protivili. S vremenom seljaci su prešli mljeti u stari mlin, a svoj su mlin napustili. Pero je cijelo jutro o tome razmišljao i odlučio da skupi svoju družbu i obnovi stari mlin. Vratio se kući i veselo krenuo u školu. Pridružili su mu se prijatelji: Medo, Šilo, Budala, Divljak i Milo dijete. Iako su morali na vrijeme biti u školi otišli su na treešnju gazde Marka da bi im Pero pokazao stari mlin. Odatle su ih potjerali tako da su otišli do starog zvonika odakle se mlin najbolje vidi. Tu im je rekao da će mlin biti njihov, a o detaljima će se kasnije dogovoriti. U školu su zakasnili, ali im je učitelj oprostio zbog poslova koje moraju raditi dok drugi spavaju. Taj dan i Pero je dobio nadimak. Zvali su ga Pero Kvržica. Sutradan su svi krenuli u mlin. Put do mlina je bio zapušten i pun granja. Pored mlina je bilo mutno jezero. Sve je to trebalo očistiti i pokrenuti stari mlin. Svoje slobodno vrijeme su provodili u uređivanju mlina.
Jednog dana u blizini mlina su pronašli bunar. Htjeli su ga očistiti da bih imali pitku vodu. Prvi je u bunar išao Medo, a kada su ga izvukli van bio je u nesvjesti. Srećom uskoro mu je bilo bolje. Sutradan su Peru spustili u bunar, ali dok su ga spuštali ispao im je lanac i Pero je pao u bunar.
Uspjeli su ga spasiti, ali se prehladio i nije mogao ići u mlin. Do perinog ozdravljenja za vođu je izabran Divljak.
Misleći na Peru nastojali su napraviti što više posla. Napravili su mostić, očistili grane koje su smetale. U bunaru je bilo pitke vode. Kada se pero vratio bio je sretan, a Divljak se naljutio i pobjegao. S njim je otišao i Budala. Dječaci su se bojali d ne odaju njihovu tajnu. Zaprijetili su mu, ali je on ipak sve ispričao djevojčicama, Mariji i Danici. One su došle u mlin i kada su već sve znale dječaci su ih morali primiti u grupu. Osim toga, djevojčice su znale čistiti, crtati i uređivati vrt. Već je skoro bilo gotovo i svi su bili sretni. Čuli su da se u selu odrasli opet pokušavaju dogovoriti o popravku mlina, ali im to nije uspjelo. Družba je odlučila predati mlin seljacima na zadnj dan škole. Kada su jednog dana došli do mlina vidjeli su izgaženi vrt i pošarane zidove mlina. Znali su da je to učinio Divljak. Družba nije odustala, svu su štetu popravili i očistili su mlin. Kasno su se vratili kući i zbog toga imali probleme, ali tajnu nisu odali. Približavao se kraj školske godine i u mlinu je sve bilo gotovo. Samo se uljepšavalo ono što je već učinjeno. Motrili su na Divljaka da ne oda njihovu tajnu. Nekoliko dana prije završetka škole diječaci su sve ispričali učitelju i pokazali mu uređeni mlin. Dogovorili su se da se završna školska svečanost održi u mlinu. Na zadnji dan škole roditelji su kao i uvijek došli u školu, a među njima je bio i načelnik općine. Bili su tu i tamburaši. Učitelj je pozvao da svi pođu do mlina. Čuo se žamor jer nitko nije mogao razumjeti učiteljev postupak. Ipak su krenuli. U mlinu su ih dočekala djeca gdje su zajedno proslavili obnovu mlina.
