Evo prvo ću o Angelu. Vozi skuter (Apriliu*). Crvene je boje, ali ja više volim plavu boju. Deno ima neki japanski (Baotian*) i baš je super, a Badanjak nema nego njega obično neko vozi iza. Al ja ovdje nisam došla pisati o njihovim skuterima nego o njima. Oni su jako zgodni iliti kako kaže Deno Lijepi ko konji hh. Naravno šalim se. S AnĐelom sam se upoznala preko msna i brzo smo se skompali i počeli družiti. Drag je i šutljiv (to moram napomenut). Mislim šutljiv je kad je s curama sam, ali kad je s dečkima onda brblja jao. Zovem ga ženskar jer bari svaku drugu curu, no to je sad prošlost. I hope so...E sad Deno. E s njim sam se družila još prije preko zimskih praznika i jeseni. Upoznala sam ga preko Tene i baš je lod lik i zabavan. Neko vrijeme smo bili samo na bok. A sada smo se recimo opet nekako dobri preko msna. Msn čini čuda. I na kraju Badanjak. On ide sa mnom na crkveni vjeronauk. Ne družimop se baš, ali rečeno mi je da pišem o njima trojici jer fakat nemam inspiracije.
To je to za sad. Pozdravljam Karlu i Kate ili Kate i Karlu, moje gejeve, 8.c i cure sa plesa.
Sjećam se kako si jučer
Stajao nagnut na onaj zid,
Glavom pognutom za dole,
Onako sladak i neodoljiv,
Samo sam htjela otići kod tebe...
Zagrliti te i ljubiti,
Osjetiti tvoju toplinu i tvoj miris..
No moj um nije poslušao
Moje srce, nisam imala
Hrabrosti, bez obzira na
To koliko su me tjerali...
Tada si me pogeldao,
I ja tebe, u mom trbuhu
Probudili su se leptirići
A u očima suze...
One tvoje smeđe oči,
Tako su slatke, tako lijepe,
Tako neodoljive, ma joj...
Mogla bih tako do sutra...
I sad jako žalim šta
Jučer nisam otišla kod onog,
Slatkog dečka koji je stajao,
Nagnut na zidu...
Jer bila je to samo još jedna propuštena prilika.
Posvećeno jednom dečku.
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv