BANANA
Banana je u Maleziji poznata već 4000 godina, odakle je prenesena na Filipine i u Indiju, a informaciju o njezinom rastu donijela je vojska Aleksandra Velikog 327. godine prije Krista.
Arapski su je trgovci donijeli u Afriku gdje su se s njome upoznali Portugalci koji su je krajem 15. stoljeća prenijeli u obje Amerike. Danas su njezini najveći uzgajivači u Kostariki, Meksiku, Ekvadoru i Brazilu. Zahvaljujući sustavu rashlađivanja i mogućnosti brzog transporta to se voće može kupiti na tržnicama u svim dijelovima svijeta.
Banana je biljka koja pripada porodici Liliaceae zajedno s ljiljanima i orhidejama. Njezina stabla mogu narasti do osam metara visine. Na vrhu stabla nalaze se veliki, sočni, zeleni i rascijepani listovi koji su dosta nježni pa zato lako pucaju. Između listova pojavljuje se jedna duga grana s visećim cvatom od oko 1 metar dužine. Cvjetovi su žute boje, a plodovi istog imena kao i biljka rastu u obliku grozdova koji mogu sadržavati 50-150 pojedinačnih plodova.
Prosječna banana teži oko 120 grama i duga je oko 15 cm. Sadržaj unutar kore je mesnati, meki dio krem do žute, narančaste, ili čak kestenjaste boje. Može biti čvrst, čak i gumenast kada je nezreo, mijenjajući se u nježan i satenast, ili pak mek i brašnast kada sazri. Okus može biti blag i sladak ili polukiseo, s jabučnom aromom. Jedan od simbola banane je njena prepoznatljiva žuta boja zrelog ploda, ali nisu sve banane takve.
Zrele banane mogu se sušiti i usitniti u prah prilikom čega ne gube svoj okus. Koriste se u prehrambenoj i mljekarskoj industriji.
Od trupaca, kore i listova banane radi se hrana za životinje.
Danas je rasprostranjeno više od 100 podvrsta banana koje su obuhvaćene dvjema vrstama: slatke banane (Musa sapienta, Musa nana) i brašnaste banane (Musa paradisiaca).
Energetska i nutritivna vrijednost na 100 g
kcal/kJ 89/371
Ukupno bjelančevina (g) 1,09
Ukupno ugljikohidrata (g) 22,84
Dijetalna vlakna (g) 2,60
Ukupno masti (g) 0,33
Kolesterol (mg) 0,00
|