od sumraka do zore nitko nam ništa ne more
30.12.2007., nedjelja
KONAVLE MOJE
|
Konavle su krajnji jugoistočni prostor Dubrovnika,geopolitičko,strateško i važno gospodarsko područje.Područje Konavala je definirana regija čija brdska strana graniči s obroncima Sniježnice prema Hercegovini i Bjelotine prema Sutorini,zatvara padine Gornje i donje Bande u širokom pojasu plodnog polja,te se morskom stranom,strmim konavoskim stijenama proteže od luke Cavtat do Molunta i poluotoka Prevlake. Gradić Cavtat zahvaća prostorno širok dio priobalja,sa dva poluotoka Rat i Supetar koji zatvaraju dvije luke.Naselje Obod i Zvekovica s novonastalijm naseljima Poluganje i Mećajac tvore,sa starom urbanom jezgrom Cavtata gradsku administrativnu cjelinu. Sredozemni značaj klime u Konavlima određen je relativno niskim reljefom,ali i brdskim masivom Sniježnice u zaleđu.Jeseni su tople i kišnije od proljeća,zime su blage,a ljeta suha i vruća. Sela u KOnavlima rasla su kao obiteljska zajednica,a strogo održavani patrijahalni način života nametnuo je očuvanje,kreiranje i poštivanje tradicije najbolje pretočene u konavosku narodu nošnju,kao prepoznatiji identitet etnokulture Konavala. Dubrovnik je stoljećima provodio državno-pravnu vlast nad Konavlima,potičući ili ograničavajući pojedinim odredbama razvoj poznatih ili novih kultura.Ovim prostorom upravljao je knez preko kancelara,potknezova,nadzornu i regulativnu vlast te obranu teritorija. O kulturi prostora Konavla svjedoče mnogi segmenti života,od kulture obrade zemlje,preko kulture stanovanja do kulture visokog estetskog do poštivanja pozitivnih tradicijskih zasada i osjećaja pripadnosti prostornom ambijentu Konavala kao precizno omeđene regije. KONAVOSKI VEZ je osnovni dekorativni tekstilni element,poprsnica,ženske konavoske nošnje iz Konavala.Izrađen je u tehnici brojenja niti podloge,gdje strogo simetričan ukras prati podlogu platna po kome se veze i postaje geometrijski orament u kojem se naglašenim crvenim,crnim ili tamnozelenim motivima,koji su razdvojeni bijelim prijelazima i dekorirani zlatnožutim kitama. Imena dekorativnih imena su simbolična,opisna ili prema sličnosti po uzorku,a motivi zavise o materijalu koji se upotrebljava,finoći izvedbe i mogućnostima primjene.Stoga se originalni konavoski vez vrlo lako i često primjenjuje na stolnjake,podmetače,zastore,ukrase kuće ili odijela. Konavoski vez poznat je po istaknutom koloritu,po profinjenom efektu koji stvara svileni konac,te savršenoj izvedbi koja ne dozvoljava greške.do današnjih dana on u sebi nosi i čuva sve regije u kojima je ponikao. Sakralni su objekti najvažniji dio kulturno.povijesne baštine Konavala:osim 84 crkve, koliko ih je sagrađeno na tome malom prostoru,u svjetovnom i duhovnom životu Konavljana osobitu su ulogu imali samostani.Franjevački samostan i Knežev dvor,stoljećima duhovno i svjetovno središte Konavala,simbolizirani su čvrstu povezanost s Dubrovikom. U selu Gabrile nalazi se crkva sv.Dimitrija,jedini primjer staroromaničke arhitekture u Konavlima.U Mikulićima i Pločicama ostaci su ilirskih nekropola,a u Močićima i Cavtatu otkriveni su mitreji,reljefi u kamenu iz 2,stoljeća,na kojima su prikazane borbe Mitra i očuvani su ostaci monumentalnih stećaka. U Čilipima je crkva sv.Nikole iz 15.stoljeća,teško oštečena i opljačkana u nedavnom ratu,koja je u međuvremenu obnovljena. KONAVOSKA SELA: Brotnice Čilipi Duba Konavoska Dubravka Dunave Drvenik Đurinići Gabrile Gruda Jesenice Komaji Kuna Konavoska Lovorno Ljuta Mihanići Mikulići Močići Molunat Obod PAvlje Brdo Pločice Poljice Popovići Pridvorje Radovčići Stravača Šilješki Uskopje Vitaljina Zastolje |
