Komentari

lionqueen.blog.hr

Dodaj komentar (19)

Marketing


  • pravednik

    Ma daj. Pa oni ne mogu naći ni sebe, a kamo li nekog drugog :-)))

    avatar

    31.03.2016. (11:56)    -   -   -   -  

  • shadow-of-soul

    ''mi smo u banani"

    avatar

    31.03.2016. (12:09)    -   -   -   -  

  • Shelly Kelly

    otprilike si mi ukrala temu, ali vidim da je bila u dobrim rukama. ergo, treba nam - dopunsko osiguranje. od njih.

    avatar

    31.03.2016. (12:22)    -   -   -   -  

  • Sjedokosi

    moja mama ima jedva za dom (dodajemo sin i ja) otkuda za dopunsko 200 kuna. otkuda meni 200 kuna? Gospoda iz HDZ i SDP trebali bi konačno sjesti za stol i podijeliti vlast. Maknuti sve satelite i to bi bilo to.

    avatar

    31.03.2016. (12:33)    -   -   -   -  

  • lion queen

    @ Pravedniče, samo ja ih znam bar deset iz Domoljubne, koji bi ovog trena mogli početi nešto konkretno raditi.. uključujući tu čudotvorca bandića, koji je od zagreba napravio turističko čudio, pa je tako mogao i hrvatsku dići na noge, jer on to zna i može.

    @ Shadow, mogli smo biti tisuću puta u banani, ali ta stvar se ne izgovara, jer svi indeksi padaju u crveno od straha i sve se zaustavlja.. a to se dogodilo tada... znaš i sama koliko su burze osjetljive na najobičnije promjene vlasništva dioničara, a kamoli na to što izjavi premijer jedne države..

    @ Shelly Kelly, odlično rečeno.. ima li tog osiguranja koje bi nas moglo zaštititi od takvih.. taman pomisliš da smo na konju, da će se nešto promijeniti, kad ono ništa.. sjaši kurta da uzjaši murta..

    @ Sjedokosi, ma nakić je opravdavao poskupljenje dopunskog za 30% tj. na 89 kn, time što je u sloveniji to osiguranje 200 kn, valjda je htio reći da ima prostora do 200 kn.. pri čemu je zaboravio da se plaće u sloveniji i drugim europskim zemljama ne mogu uspoređivati s našom bijedom od plaća..

    država nije imala novca učiteljima i ostaloj službeničkoj sići povećati plaće po kolektivnom zato što je za 2% rastao BDP, jer kao nema novaca za povećanje, ali misle da je normalno povećati cijenu bilo čega za 30%... uostalom, šta nisu ukinuli tv-pristojbu pa bi možda tkogod imao novca za skuplje dopunsko. btw. nije li sramota što je tv-pristojba skuplja od dopunskog osiguranja.. tko je tu lud...šta će mi televizija, ako nemam novaca ni za dopunsko??? a što tek penzići, kao tvoja mama...prestrašno..

    avatar

    31.03.2016. (12:46)    -   -   -   -  

  • Anita

    "SIGURAN PUT U PROPAST“


    "Postoji li domaća proizvodnja'"

    Poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj, tijekom 20. stoljeća bila je najznačajnija grana privrede. Unatoč činjenici da se poljoprivredna proizvodnja tijekom tog vremena stalno povećavala, njezino značenje za gospodarstvo Hrvatske sve je manje te početkom ovog stoljeća, daje ipak samo 6% bruto domaćeg proizvoda, koji sustavno pada. Podatak da je 75% ukupne površine Hrvatske ruralno odnosno ne-gradsko područje na kojem živi 45% stanovništva, za koje se više ne može reći da je nepismeno ili manje obrazovano,te činjenica o iznimno povoljnom geografskom položaju i prirodnim resursima, trebala bi Hrvatsku postaviti na tron svijeta po domaćoj proizvodnji. No, gdje je zapelo i što je trulo u hrvatskoj poljoprivredno-prehrambenoj proizvodnji?
    Može se uzrokom lošeg položaja domaće poljoprivredne proizvodnje, smatrati višegodišnja recesija. Surova istina je da je recesija postala sveopće prihvaćen izgovor za manjkavost sustava, kojem je posljedica nedostatak kontrole domaće proizvodnje, kontrole uvoza, nered na tržištu koje hrvatskog proizvođača bacaju na koljena a kupca u žrtvu manipulacije kako od strane proizvođača, tako i od strane trgovačkog lobija.
    Stvaranje kapitala je cilj u kojem su dozvoljena sva sredstva
    Jedna od posljedica koja se može smatrati uzrokom takvog stanja poljoprivredne proizvodnje, jest odnos trgovac proizvođač. Naime, proizvođač, a misli se na stvarnog proizvođača voćarskih i povrtnih kultura, nastoji svoju robu, u što većoj količini, u što kraćem roku i za što bolju cijenu plasirati u trgovačke centre, gdje se snovi o dobroj prodaji počinju rušiti. Proizvođač, prvo mora robu upakirati po zahtjevu i na način koji to kupac – trgovac traži, što već u startu povećava cijenu proizvodnje, koju teško da će nadoknaditi u konačnoj cijeni proizvoda. Roba mora imati barkod i deklaraciju sa svim podacima zakonski određenim a u koje spada i označivanje mase proizvoda. Kako se povrće i voće, primjerice jabuka, ne može izvagati precizno, pravilo je da se pakira više od naznačene mase, nikako manje. Trgovac uvijek traži prvu klasu proizvoda što je uzorkom većih količina otpisa robe kod proizvođača, te "konkurentnost" u cijeni. Pod "konkurentnom cijenom" podrazumijeva se da cijena bude što sličnija cijenama uvezene kineske robe. Osim niske cijene, proizvođač je još dužan pretrpjeti niz akcija. Prilikom prodaje određenog proizvoda po akcijskoj cijeni, proizvođač je taj koji u pravilu spušta cijenu, a ne trgovac, i to do 70% prethodno dogovorene cijene. Ako akcija i nije dogovorena događa se da se proizvođača o akciji obavijesti umanjenjem računa prilikom plaćanja, koje se plaća najčešće istekom 60 dana računajući od dana isporuke, a instrument osiguranja plaćanja, zadužnicu, niti jedna trgovačka kuća ne izdaje. U slučaju da proizvođač zahtjeva plaćanje robe prije isteka roka od 60 dana, podliježe kasa skonti, odnosno umanjenju računa između 5-10%. Proizvođač, što ovisi o količinama, prodaje robu bez ugovora ili ugovorno. Ugovorna prodaja robe, gdje trgovac sastavlja ugovor, nepobitno je u korist trgovca. Trgovački centri više-manje rade na istom principu, te upite o odnosu proizvođač- trgovac, deklariraju kao poslovnu tajnu, uz iznimku centra Plodine gdje se ograničavaju na rad sa nekoliko provjerenih, domaćih proizvođača od kojih uzimaju samo sezonsku robu. Akcije bezuvjetno organiziraju u dogovoru sa proizvođačem, ako isti ima viška robe na skladištu koja je ograničena rokom trajnosti. Koriste rok plaćanja 60 dana istekom kojeg podmiruju obveze. Billa, koja u svojem asortimanu ima 60% domaćeg proizvoda dok je ostalo egzotično voće kojeg nema u Hrvatskoj, odnos trgovac -proizvođač, smatra poslovnom tajnom, dok proizvođači koji plasiraju svoj proizvod u BILLU ili su to pokušali, smatraju kako BILLA postavlja izrazito teške i stroge standarde, ali najredovitiji je platiša sa rokom plaćanja 30 dana. Narodni trgovački lanac - NTL, sa proizvođačem ugovara obavezne četiri akcije godišnje. Zanimljivo je sprovesti četiri akcije godišnje proizvođaču koji proizvodi jagode. Kako u ugovoru nema ograničenja količine proizvoda za akciju, a proizvođač ugovor kao takav potpisuje, NTL-u daje mogućnost otkupa cijelog uroda po cijeni znatno nižoj od prethodno dogovorene. KONZUM, prema iskustvima proizvođača, ima praksu plaćanja "dok proizvođač dođe na red",te kakvo poznanstvo proizvođač ima među zaposlenicima Konzuma. Svaki prigovor proizvođača rezultira njegovim eliminiranjem, te ugovaranja trgovine sa drugim. Sistem eliminacije je jednostavan - prestanak naručivanja robe. Neki trgovački centri poljoprivredne proizvode uzimaju putem jednog dobavljača, tako da je proizvođač treća ruka, što mu opet spušta cijenu proizvoda. Mali poljoprivredni proizvođač, karakterističan za hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju, cijenom ne može konkurirati uvezenoj jeftinoj robi, osim u povećanju proizvodnje, koja je nemoguća misija ako se uzmu u obzir uvjeti na tržištu.

    Tržnica - zemlja

    avatar

    31.03.2016. (14:26)    -   -   -   -  

  • Anita

    Samo toliko o poltici i ekonomiji u Lijepoj našoj.

    avatar

    31.03.2016. (14:27)    -   -   -   -  

  • Anita

    nastavak gornjeg teksta. Tržnica - zemlja Nigdjezemska

    Problem plasmana i konkurentnosti, te vjerodostojnosti domaćeg proizvoda proteže se i na tržnice. Stvarni proizvođač koji proizvodi veće količine jedne vrste voća ili povrća, teško da će, radi trajnosti proizvoda, svu robu uspjeti prodati na tržnici. A i tržnica je postala mjesto gdje se prodaje sve i svašta pod deklaracijom domaćeg proizvoda. Uz jednu vrstu domaćeg proizvoda, primjerice salatu, na jednom štandu, teško da će i banane biti iz iste domaće proizvodnje., tko da jedan domaći proizvod nosi deset drugih upitnog porijekla. A pravilo da proizvođač koji prodaje svoju robu, iz vlastite proizvodnje ne treba biti fiskaliziran, daje mu mogućnost „uvaljivanja“ i robe koja nije iz vlastite proizvodnje. Jedan dio trgovca-proizvođača, kupuje robu u trgovačkim centrima, deklarira je kao domaći proizvod, te je prodaje na štandu, dok drugi dio snabdijeva svoju proizvodnju preko švercerskog lobija koji vlada Zelenom tržnicom a preko malih graničnih prijelaza uvozi robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Primjerice, kilogram češnjaka u Bosni ili Srbiji sa prijevozom do kupca u Hrvatskoj iznosi od 8 - 10 kn, da bi ga tu prodao za 50 kuna, kao domaći proizvod. Kako nema sustava kontrole količine ubranog povrća ili voća kod proizvođača, najjednostavnije i najjeftinije je u svoj kilogram proizvedenog povrća umiješati 10 kilograma uvezenog preko granice, što smanjuje broj radnih sati, troškova sadnje i uzgoja, klimatske rizike, a svakako povećava dobit. A sve to dovodi do zaključka da je certifikat domaće proizvodnje samo sredstvo za držanje visokih cijena proizvoda.

    Kako su kontrole slabe i gotovo nikakve a država nema apsolutno nikakav razrađen aparat kontrole uvezene robe i stvarne domaće proizvodnje, a i teško je dokazati gdje je koje povrće izraslo, roba upitnog porijekla može se pronaći i na policama trgovačkih centara. U Plodinama ističu kako oni nastoje raditi sa uvijek istim dobavljačima koji proizvode jednu vrstu povrća ili voća, jer si time olakšavaju kontrolu stvarne domaće proizvodnje, a bilo kakve malverzacije odgovornost su proizvođača. U BILLI se također ograničavaju na sezonsko voće i povrće, provjerenih proizvođača, koje se dostavlja u najkraćem roku pa se prema svježini može pretpostaviti od kuda je došlo, te traži sukladnost sa HACCP standardima. KAUFLAND primjerice traži da sukladnost proizvođača sa GLOBALGAP standardom. No, svima je zajedničko, da je teško kontrolirati domaću proizvodnju, a realno gledajući niti jedan certifikat ili standard nije garancija domaće proizvodnje, već prilagodba proizvedenog i kupljenog u domaće, a da istovremeno zadovoljava svjetske standarde.

    U Zakonu o trgovini postoje mjere o zaštiti domaće proizvodnje, prema kojima:" Ako se u kratkom vremenu poveća uvoz određene robe količinski ili u odnosu na domaću proizvodnju i ako taj povećani uvoz nanosi štetu ili prijeti nanošenjem ozbiljne štete domaćoj proizvodnji iste ili izravno konkurentne robe, Vlada će poduzeti odgovarajuće zaštitne mjere s ciljem otklanjanja štete i poremećaja nastalih takvim uvozom. Takve mjere poduzeti će se na robu koja se uvozi neovisno o zemlji porijekla ili zemlji uvoza...Pod pojmom ozbiljna šteta podrazumijeva se znatno slabljenje domaće proizvodnje, a pod "prijetnjom nanošenja ozbiljne štete" podrazumijeva se prosudba opasnosti slabljenja domaće proizvodnje...
    Zakon je tu, istina kao mrtvo slovo na papiru, a njegova primjena i postupak izvršenja mjera mogao bi biti početak uvođenja reda na tržištu i kontrole domaće proizvodnje, a dok se to dogodi, poljoprivredni proizvođač i krajnji potrošač balansiraju između domaćeg i uvezenog na domaći način.
    A.B.

    avatar

    31.03.2016. (14:29)    -   -   -   -  

  • U zvijezdama piše

    proizvodnja, raspodjela i potrošnja su tri osnove ekonomije
    izvoz robe, prodaja iste
    kod nas se ništa ne proizvodi niti se izvozi kod nas se samo uvozi a to ne može poboljšati ekonomiju i dobit

    avatar

    31.03.2016. (16:57)    -   -   -   -  

  • Mekon

    Imamo nezapošljivu radnu snagu :

    1.
    Moj susjed obrtnik kapitalac-bravar , traži na burzi bravara. Poslali čovjeka KV bravar. Radio 3 dana i gazda ga vrati na burzu. Razlog - ne pozna bravarski posao. I tako nekoliko puta.

    2
    Poznati frizerski salon Greenroom, traži već godinu dana 2 frizerke s znanjem. Šalju mu s burze već njih desetak. Sve ih vraća jer - ne znaju raditi ni minimalno. A čovjek traži radnice a ne učenice.

    3
    Trgovina tekstilnih proizvoda traži tekstilnu radnicu na burzi. Pošalju mladu tekstilnu dizajnericu. Radila par dana, vraća ju vlasnik na burzu. kaže - ne raspoznaje pamuk od sintetike.

    4
    Poznati portal objavio natječaj za fotografa. javilo se 150 - amatera i samo jedan profesionalac.

    To je samo dio za koji ja znam.

    Da ne duljim. Masa kvalificiranih radnika na zavodu za zapošljavanje nema nikakvu priliku jer jednostavno ne znaju raditi. Kriv je sustav školovanja koji preferira školsku klupu umjesto prakse. Posebno je to istaknuto u obrtničkim školama.
    Drugi čimbenik je i, skoro, pa totalna nezainteresiranost mladih naraštaja koji se školuju za konkretno zvanje - zanimanje. Izostaju maksimalno s nastave, trude se samo proći godinu s minimalnom ocjenom. Društvo više ne stimulira ni učenike ni radnike, pa ni političare koji bi mogli više i bolje.

    Dobro je kako je !

    avatar

    31.03.2016. (17:37)    -   -   -   -  

  • lion queen

    @ Anita, hvala ti na doprinosu svojim člankom na temu ekonomije. To bi mogao biti poseban post :)

    @ Samo nebo zna, čak i nije problem uvoz, koliko je problem što nema izvoza. da postoji izvoz i novac od toga, pa se da u zarade, ljudi bi mogli kupovati skuplju domaću i kvalitetnu hranu, a ne bi morali kupovati jeftinu bezvrijenu uvoznu.

    @ Mekonček, apsolutno si u pravu. o tome i ja govorim. potrebno je ulagati u obrazovanje i edukaciju, a ne smanjivati. djeca kad izađu iz škole i s fakulteta moraju znati struku, koju struka traži, a ne to što sada uče ili ne uče, kakogod. ako škola pusti da djeca bježe s nastave, nešto nije u redu sa školom. ako je srednje školstvo obvezno, tada treba pitati roditelje gdje su im djeca za vrijeme radnog vremena, a tu bi centar za socijalnu skrb imao posla. ono pak što ja vidim svaki dan u javnom prijevozu, to su djeca, koja cijelim putem od kuće do škole razgovaraju isključivo o zadaćama i nastavi, malo tko priča o bilo čemu drugom. prema tome, nisam sigurna da su oni toliko nezainteresirani, koliko su profesori nezainteresirani za prenijeti struku. uglavnom, da se mene pita, pozabavila bih se stručnim programom, kao i stručnošću profesora, pa tek onda djecom. jer ovo što si napisao, istinito je, ali nikako nije dobro.

    avatar

    31.03.2016. (18:13)    -   -   -   -  

  • Anita

    O ekonomiji i truleži u ovoj državi, mogla bih pisati satima. Ali i samo razmišljanje o politici i hrvatskim političarima iz mene izvuče one najgore osobine: nervozu, ljutnju, strah, prijezir, kritiku, psovke....Pa nisam nimalo ugodna osoba ni sama sebi. Pa sam došla do zaključka da proučavam tu temu u umjerenim dozama.

    avatar

    31.03.2016. (20:00)    -   -   -   -  

  • j.

    ne postoji besplatan ručak (ovo naravno važi za čitav "uljuđeni" svijet, ne samo za Hrvatsku)
    dakle, ekonomisti nisu školovani da bi radili za dobro zajednice, nego da bi patentirali profit naručiteljima, po mogućnosti u magli znanstvenih konstrukcija (nešto a la - kupi jeftino-prodaj skupo i sl.); nisu li svi ili najveći dio najuspješnijih gospodarstvenika godine završili u Remetincu?; opet ponavljam - važi i iza Bregane, v. npr. pod Big Short i sl. - jer, kuda je otišao novac koji je Obamina administracija kakti upucala u gospodarstvo? istim onima koji su ga srušili!
    jednako tako ni pravnici nisu školovani za ono prvo, nego zato da bi općim ili pojedinačnim aktima štitili postojeći poredak (u boljem slučaju) ili kao Superhik otimali siromašnima da bi dali bogatima (u drastičnijem)...
    ni med cvetjem ni pravice; barem ne Ovdje, dolje... zato mi često na pamet dolazi ona o svjetskoj mudrosti...
    nema obitelji u Hrvatskoj koja u zadnjih stopedeset godina nije imala značajan udio u dijaspori... ovo je samo još jedan val... jedino je pitanje - hoće li se itko vraćati ovaj put... i hoće li imati zbog čega?
    pozdrav!

    avatar

    31.03.2016. (20:47)    -   -   -   -  

  • Razmišljanja jedne žene

    Na dobrom smo putu da ostanemo i bez onoga što nam je ostalo. Radne snage. Ljudi odlaze, mladi ljudi , obrazovani ljudi a baš nikoga nije briga.
    Bilo bi ljijepo da te čuju i razumiju.

    avatar

    31.03.2016. (21:49)    -   -   -   -  

  • tignarius

    @LQ
    a ja bi ekonomistima zabranio da se bave politikom
    nek se bave ekonomijom!!!
    a kamoli da vode državu
    (kaj ti Tim ni kolega...)

    a ova tvoja cvilidretanja bi objavio u nekom humorističkom biltenu
    kaj ti briješ, ko neka šiparica
    ni u bilancama sve...?

    avatar

    31.03.2016. (22:59)    -   -   -   -  

  • nisan EL DIABLO

    Ukratko..... ajme nama - jadni li smo !
    i dobro si rekla.... neka ukinu Tv pretplatu ...
    koji ce nan klinac Tv... Kolko ljudi je pod ovrhom zato..
    šta je nije u stanju placati..uostalom neka kodiraju program
    mozemo gledati i ostale programe komercijalne Tv...
    neš ti kvalitete htv... Ovo je prisila i drzavni harac...teror !!!

    avatar

    01.04.2016. (02:57)    -   -   -   -  

  • lion queen

    @ Anita, baš tako, treba u umjerenim dozama :) ali teško izdozirati :))

    @ J, ma znam da ima ljudi, časnih i poštenih, svih struka i fela, koji bi napravili nešto i iz čiste ljubavi prema Domovini, takvi su se i sastajali unatrag 4 godine i osmišljavali koncept kako Hrvatsku povući naprijed, ali kad su prošli izbori, njih su svi otkačili. imaš tamo primjer anje šovagović. . što se tiče hrvatske, mi smo ko guske u magli usrljali u EU, a EU nas želi iseliti van, kako bi sve pretvorila u svoje odmaralište na Jadranu. zato iseljavanje. no dok mi to shvatimo, neće tu više nikoga ni ostati.

    @ Razmišljanja, da, zbilja je žalosno što nam mladost ode, a nakon ovih poteza rezanja ovog i onog, otići će ih još i više, jer nitko zapravo ne govori o proizvodnji, već samo o još težem životu. od nekakvog optimizma nema ni O. zbilja žalosno.

    avatar

    01.04.2016. (15:55)    -   -   -   -  

  • lion queen

    @ Tigi, obzirom da ti povremeno napišeš nešto u ženskom stilu, sad ću ti se obratiti na dva načina: na moj ženski i na moj muški način. sam odaberi koji ćeš u što svrstati.

    1. jednog dana, kada stigneš pred lice Gospodnje, on ti neće reći: "dragi moj Tigi, jesi li postio 40 dana i suzdržavao se grijeha prije Uskrsa" već će te pitati: Tigi, a što si ti radio i gdje si bio dok se radilo o glavama mojih najmanjih: penzića, bolesnika i svih onih, kojima je moj ljubljeni sin pomagao u nevolji, koje je on liječio, kad su bili bolesni i dizao iz mrtvih kad su umirali.
    neće te pitati za tvoje jelo, već će te pitati za tvoje djelo! drugi put kad me popljuješ u vrijeme kad ja barem rječju, ako ne mogu drugim čime, štitim najmanje od najmanjih, pitaj se gleda li te Isus odozgo?!

    2. a sad ćemo tvojim rječnikom, kapitalističkim. ti i ja trgujemo. ja imam robu, a ti imaš potrebu za robom. ja imam svoj glas, a ti trebaš moj glas, jer imaš svoje interese. ali i ja imam svoje interese. bilanca je uskladiti moje i tvoje interese. pa ja kažem: tigi, ako hoćeš moj glas, meni pod tvojom vlašću treba biti bolje, a ne gore, nego pod vlašću onih kojima neću dati svoj glas! a ti kažeš dobro, daj mi svoj glas! pljesnemo dlanom o dlan ko dva trgovca i tako sklopismo usmeni ugovor, jer se čovjeka drži za riječ. i ti se meni i dalje ulizuješ, jer ne znaš hoću li te zeznuti na izborima.. a sve po principu: ja bih zajebo, pa bi možda i ona, tko zna žene.. i onda dođu izbori i ja, u skladu s ugovorom, danom riječi, moralom u konačnici, dam taj svoj glas... ali gle, tigi me zajeba na brzaka..sjeba mi kućni budžet.... nema više ulizivanja, već "a ova tvoja cvilidretanja bi objavio u nekom humorističkom biltenu, kaj ti briješ, ko neka šiparica"" itd. itd. itd. e pa druže tigi, ugovori pod takvim uvjetima su ništavi i raskidaju se... a dolaze novi izbori. tigi, sve je trgovina..ja prodajem svoj glas za bolje sutra onome tko ponudi bolje sutra...ne zanima me više politička demagogija upakirana pod kvazidomoljublje.. domoljublje je brinuti o svakom malom hrvatu, a ne samo o svojoj guzici.

    to "tigi" je tu bilo umjesto njih, karikirala sam, zato da me lakše skužiš :)

    avatar

    01.04.2016. (16:06)    -   -   -   -  

  • lion queen

    @ Nisan, baš tako. a i zanimljivo je kako ni jedna vlast ne želi ukinuti tv-pristojbu, misli da će joj televizija koristiti za oblikovanje javnog mnijenja. zaboravljaju da se javno mnijenje oblikuje preko fejsbuka i twitera, a ne preko masotodntske televizije. na idućim izborima ću glasovati za onoga tko obeća da će ukinuti tv-pristojbu.

    avatar

    01.04.2016. (16:15)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...