Predstavljanje zbirke kratkih priča „ZIDODER" književnice Diane Rosandić Živković

ponedjeljak , 21.10.2019.



22. listopada 2019. u 18 h,

povodom „Mjeseca knjige"

Gradska knjižnica Rijeka u središnjem odjelu Filodrammatice

organizira

predstavljanje zbirke kratkih priča „ZIDODER" književnice Diane Rosandić Živković.

Tom prigodom bit će izložene originalne slike s ovitka u tehnici kombinirani kolaž.

Prezentaciju će voditi dr.sc. Anita Rončević, a ulomke iz knjige će čitati glumac Ranko Lipovšćak.

O slučaju silovanja u Zadru

srijeda , 16.10.2019.



U Zagrebu gostuje Donal Ryan

utorak , 15.10.2019.


Nova sezona književne Europee, koja se održava sedmu godinu zaredom, započinje od Irske, gostovanjem nagrađivanog autora Donala Ryana, u srijedu 16. listopada u 19 sati u Booksi (Zagreb, Martićeva ul. 14d).

U svojem virtuoznom debitantskom romanu "Metalno srce" (prijevod: Dean Trdak, Naklada Ljevak, 2018), koji je dobio nekoliko prestižnih književnih nagrada (među kojima "Guardianovu" nagradu za najbolju debitantsku knjigu, Nagradu EU za književnost te nagradu Festivala knjiga u Dublinu, na kojem je "Metalno srce" proglašeno knjigom desetljeća), koristeći se glasovima 21 protagonista, autor sklapa razlomljenu sliku zajednice...
Ryanov prvi roman "Metalno srce" povezan je s njegovim drugim romanom "S prosincem" (prijevod: Ivana Ostojčić, Naklada Ljevak, 2018) u kojem se radnja zbiva se u istom gradiću u ruralnoj Irskoj. Ta se dva romana zapravo mogu promatrati kao cjelina jer prate zbivanja u istoj ruralnoj zajednici u razmaku od jednog desetljeća usredotočujući se na učinak ekonomske situacije na njihove protagoniste.

Donal Ryan rođen je 1976. godine u irskom gradiću Nenagh. Diplomirao je pravo na Sveučilištu u Limericku i više od desetljeća radio kao pravni savjetnik u irskom Nacionalnom vijeću za prava zaposlenih. Nakon što je 2012. god. objavio prvi roman, "The Spinning Heart" (Metalno srce), koji je osvojio publiku i književnu kritiku te dobio nekoliko prestižnih nagrada, Donal Ryan posvetio se isključivo pisanju. Godine 2013. objavljen mu je roman "The Thing About December" (S prosincem), a 2015. roman "All We Shall Know". Godine 2016. roman "Metalno srce" proglašen je na Festivalu knjiga u Dublinu irskim romanom desetljeća. Tema Ryanovih romana ruralna je irska zajednica i ekonomska situacija koja određuje sudbine protagonista njegove proze.

Moj tekst o njegovim romanima "Metalno srce" i "S prosincem" čitajte na ovome linku

O najavljenim promjenama u državnoj maturi

ponedjeljak , 14.10.2019.



Na prošloj državnoj maturi, u sportskoj disciplini pisanja tzv.eseja, učenici su postigli sramotno loše rezultate.

Zašto?

Jer je naše dično školstvo zakazalo u možda i najvažnijoj zadaći školstva uopće: opismenjavanju mladih generacija.

I sad, umjesto da naše dično školstvo na čelu s blaženom ministranticom Divjak Blaženkom upregne sve snage u bolje opismenjavanje učenika, u ministarstvu odlučiše da pisanju eseja na državnoj maturi dokinu važnost.

Zašto?

Jer su loši rezultati učenika na državnoj maturi dokaz loših školskih programa, loše organizacije školstva i lošeg rada čitavog obrazovnog sustava, na čelu s blaženom Blaženkom Divjak, a mogućnost dokazivanja svog lošeg rada treba spriječiti, onemogućiti, zatrti u korijenu.

Ali, ima tu još nešto : sve je to u skladu s onim nedavnim Kolindinim upozorenjem mlađariji da dobro razmisle koji fakultet upisuju, jer "moraju misliti i na tržište".

Tj., drugim riječima, vlast nam poručuje : što će tzv. tržištu itko tko dobro piše eseje, i zato - koji će nam ku..c uopće pisanje eseja na maturi?

Da se mene pita, matura bi sadržavala samo pisanje eseja i to pisanje 3 eseja o 3 zadane teme, jer esej pokazuje jako puno toga : pokazuje učenikovu sposobnost artikulacije, bogatstvo vokabulara, razinu pismenosti, domišljatost, svjetonazor i najvažnije : pokazuje da li je učenik uopće sposoban razmišljati.

Ali oni dokidaju važnost pisanju eseja i ustrajavaju da se matura bazira na besmislenom bubačenju nepotrebnih podataka.

Moja kritika romana "Konobar" Matiasa Faldbakkena u "Vijencu"

četvrtak , 10.10.2019.


Na kioscima je novi broj "Vijenca"
a u njemu, između ostaloga,

i moja kritika romana
"Konobar" Matiasa Faldbakkena
(prev. Munib Delalić, Fraktura, 2019.)





Novi "Vijenac" još donosi:

- tekst Mire Muhoberac i Gee Vlahović o 4. Zagrebačkim književnim razgovorima
- razgovor s akademikom Josipom Bratulićem
- tekst Petre Somek o knjizi Dragutina Feletara, Hrvoja Petrića i Nevija Šetića "Zrinski & Frankopani: 100 godina od povratka u domovinu"
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Dunje Kalilić "Nima Splita brez Splita"
- kolumne Nives Opačić, Pavla Pavličića, Borisa Becka, Tomislava Šovagovića, Mladena Klemenčića, Mirka Planinića i Viktora Žmegača
- Tekst Ivane Vidović Bolt o 7. Hratskom slavističkom kongresu u Šibeniku
- tekst Strahimira Primorca o knjizi priča Maše Kolanović "Poštovani kukci i druge jezive priče"
- razgovor s Josipom Mlakićem, književnikom i dobitnikom nagrade "Mirko Kovač"
- tekst Dubravke Oraić Tolić "Matoš i Vienac", uz Vijenčevu 150.godišnjicu

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, glazbi, filmu, kazalištu, plesu itd.

NOVO: Boris Perić "Zagabrijel II" (Edicije Božičević, 2019.)

srijeda , 09.10.2019.



Boris Perić
"Zagabrijel II"

roman
Izdavač: Edicije Božičević
Godina izdanja: 2019.
Urednik: Josip Ivanović
Pogovor: prof. dr. sc. Tomislav Pletenac
Prijelom i naslovnica: Iva Mandić
Cijena: 120,00 kn
Broj stranica: 126
Format: 13x20 cm
I


Roman Zagabrijel II drugi je dio trilogije u čijem je središtu grad Zagreb i njegov tamni anđeo zaštitnik. Kombinacija je to povijesnog trilera, lingvističkog krimića i kolaža suvremenih književnih tehnika, u kojoj autor za pozadinu uzima međunarodnu lingvističku konferenciju u Zagrebu, uoči koje se dogodi umorstvo na Institutu za etnologiju i folkloristiku. Nevjerojatni junaci romana igrom slučaja će postati asistentica preminulog znanstvenika, njemački slavist, lički policajac pred mirovinom sa zagrebačkom adresom i komunalni čistač Stjepan Mrak, poznat i kao Štefek Kmica. Za vrijeme istrage umorstva čitatelji će polako pronicati u tajnu povijest grada Zagreba i njegovog imena, otkriti mračna tajna društva u njegovom podzemlju, i približiti se najbolje čuvanoj tajni hrvatske metropole, koja golica maštu istraživača još od navodnog prolaska svetog Franje kroz Zagreb. Nakon pravog cliff-hangera na kraju prvog dijela, Perić se vraća u drugi nastavak prepoznatljivom hiperinflacijom referenci i sve više zalazeći u rimu, koju pripisuje shizofreniji pripovjedača.
Perić se svojim dosadašnjim djelima pokazao kao neupitan majstor stila (ili, bolje rečeno, stilova) i književnog eksperimenta, a trilogijom Zagabrijel dosiže potpuno novu razinu i jednog i drugog. Kombinirajući lingvistiku, suvremene prevoditeljske prakse, sociolingvističke teorije te priče i legende o povijesti grada Zagreba i njegova imena, stvara roman koji narativnom strukturom odgovara najuzbudljivijim popularnim kriminalističkim romanima, ali i postmodernističkim pripovjedačkim eksperimentima. Mapiranje mentalnih procesa preko psiholingvističkih teorija daje djelu izniman metatekstualni potencijal za aktivnijeg čitatelja, dok će i svi ostali moći uživati u kriminalističkoj priči u temelju djela, a i prepoznati mnoge elemente iz hrvatske svakodnevice.

„Osim ovakvih teorijskih, metatekstualnih matrica, koje Perić koristi u svom pisanju, svaki pozorniji čitatelj otkrit će u romanu gotovo nevjerojatan leksikon popularne kulture. Kako se već odlučio za roman u rimi, asocijacije na rock i pop kulturu bile su neminovne. Utjecaji u njegovom tekstu bit će prilično raznovrsni, primjerice, grupa Film i njihova balada „Mi nismo sami“, koja u njegovu prepjevu zvuči prijeteće, jer ako nismo sami, to znači da postoji još netko ili nešto što je tu pokraj nas, a nismo ga svjesni. Ili himna plavog žapca, koja je zapravo prerađen prepjev poeme „Slavlje guštera“ grupe The Doors. Ali to je samo mala naznaka svega što se krije u knjizi i gotovo da bi se mogla izdati kompilacija pjesama kojih se Perić dotiče u svom pi-romanu. A ako su reference na popularnu kulturu šarolike, one na povijest književnosti su neprebrojive. Mislim da nitko osim možda Perića samog ili, pak, nekog detaljnog analitičara književnosti poput Zdravka Zime, nije u stanju pobrojiti sve reference. Neke su toliko začahurene u tekst da je pitanje je li ih i sam Perić namjerno ubacio ili su proizvod nekog šireg i većeg utjecajnog stroja, koji proizvodi i Perićev tekst. A to bi samo moglo značiti da doista nismo sami.“
iz pogovora prof. dr. sc. Tomislava Pletenca

O AUTORU

Boris Perić (1966., Varaždin) diplomirao je germanistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i otad se bavi književnošću, prevođenjem i novinarstvom. Radio je za cijeli niz glasila, a prozna djela i prijevode objavljivao je u Hrvatskoj i inozemstvu. Uvrštavan je u niz antologija, a njegov roman Vampir jedan je od prvih velikih uspješnica poslijeratne hrvatske književnosti. Za roman Povratak Filipa Latinovića ušao je u uži izbor t-portalove nagrade za najbolji roman godine. Urednik je biblioteke Prezreni na svijetu, a nedavno je ostvario veliki uspjeh s prijevodom Balada Petrice Kerempuha na njemački jezik. Radio je kao savjetnik za medije pri Kontaktnom uredu grada Beča u Zagrebu. Trenutno se posvetio prevođenju s njemačkog i na njemački te pisanjem nastavaka romana Zagabrijel i Vampir.




NOVO od Disputa i Hrv.filološkog društva: vo Horvath + Camus - Grytten

četvrtak , 03.10.2019.



Tri odlična nova naslova u ediciji "Na tragu klasika" Disupta i Hrvatskog filološkog društva :

- Odon von Horvath - Mladež bez boga

- Frode Grytten - Muškarci koji nikome ne trebaju

- Albert Camus - Naličje i lice

Informacije o knjigama otvaraju se klikom na pojedini naslov.

<< Arhiva >>