kupus salata_vulgaris

subota, 27.10.2018.

zdravlje

vozila pijana pa se sudarila sa autom iz suprotnog smjera u kojem je poginuo muškarac, otac dvoje djece; pod utjecajem alkohola oborio staricu na pješačkom prijelazu koja je preminula na jedinici intezivne njege; pijana djelatnica haca kojoj je to bila peta zabrana upravljanja motornim vozilom zbog alkoholiziranosti usmrtila studenticu na pješačkom prijelazu, itd. itd. ovo su samo neki od novinskih naslova koji su se u zadnja dva dana pojavili u dnvnim glasilima. uočljivo je da su nevine žrtve izgubile život zbog obijesti pod utjecajem alkohola.

slušam sinoć na teveju da je diabetes broj jedan među zdravstvenim problemima a moždani udatr zauzima visoko drugo mjesto, alkohol i pušenje nisu spomenuti. nisu mi poznati statistički podaci o smrti uzrokovani tim problemima (zato šta mi se ne da to pretraživat) pa ne bi o brojkama već o genezi i posljedicama.

dakle, pušenje se apostrofiralo kao glavni uzročnik plućih oboljenja koja uzrokuju smrt. ako malo rasčlanimo utjecaj pušenja na zdravlje onda se može uočiti da pušaći najviše štete samima sebi, pasivni pušaći su kolaterarne žrtve, no činjenica je da se nepušaći kojima ne smeta dim rado vide u društvu pušaća, što ukazuje na to da je pasivno pušenje njihov slobodan izbor.

kultura pijenja alkohola je svugdje u svijetu milenijska, ne samo kod nas. ima ljudi, kao i kod pušaća kojima smeta alkohol pa ga ne konzumiraju, a također se nalaze u društvu onih koji ga konzumiraju. no, kakvi su učinci alkohola na kolateralne žrtve? za razliku od nepušaća koji se druže sa pušaćima čije posljedice će bit vidljive, i to ako ih bude, za nekoliko desetljeća, druženje za konzumentima alkohola se manifestira trenutno. ili će nekoga unesrečit vožnjom u pijanom stanju ili će nekoga unesrečit svojim nasiljem, jer poznato je da konzumacija alkohola povečava i rizik od nasilja. kada ste, molim vas, pročitali ijedan naslov u dnevnim glasilima kji bi otprilike bio 'zbog nestanka cigareta pretukao ženu koja ih nije htjela ići kupiti'. nikada, jel tako? dok se za alkohol to ne može reči, osim ako to dvoje nije u sinergiji (a jebate riči! i ona se često ponavlja u medijima), iz čega je razvidno da je alkohol štetniji za okolinu od pušenja, pošto okorjeli alkoholičari umiru prilično kasno kao i pušaći. ako bi se time pozabavila statistika mislim da bi rezultati bili fifti-fifti.

sad na red dolazi diabetes (tip dva) i moždani udar. poznato je da se i jedan i drugi javljaju zbog pretjeranog stresa, no ako se analiziraju uzroci onda se svi slažu kako do istih dolazi zbog prehrane i manjkave fizičke aktivnosti, iako su mnogi nepušaći rekreativci doživjeli moždane i srčane udare češće nego pušaći i alkoholičari, bar oni koji meni uapadaju u oko, al neka se s time pozabavi statistika. i tako kao uzročnih tih oboljenja u prvi plan iskače prehrana.
u zadnje vrime se svi nešto furaju na zdravu prehranu, a kad pogledamo struhturu i dob tih ljudi onda se uočava to da su to uglavnom ljudi srednje dobi čije je odrastanje bilo uz mcdonalds (kao sinonimom nezdrave hrane), visoko obrazovani. no, da li im je to visoko obrazovanje donijelo i svjijest o zdravoj prehrani? površnim gledanjem reklo bi se da je, ali nije uvijek sve onako kako izgleda. visoko obrazovani ljudi koji u pravilu grade svoje karijere, zbog čega su se na koncu i obrazovali, nemaju vremena da tijekom svojih dnevnih obaveza misle o zdravoj prehrani već takve eskapade (jebate, evo opet čudni riči) upražnjavaju vikendom, no da li je dovoljno zdravo se hraniti samo vikendom? vjerujem da ne. isto kao što nije dovoljno prestati pušiti a vrijeme provoditi u gradu na kavi uz frekfentnu prometnicu punu ispušnih plinova od auta, ostale kemijske spojeve koji se svakodnevno udišu teško je i analizirati a kamo li ih zdravstveno katalogizirati.

ono što cijelu priču tim više čini interesantnom je to da je vodeći svjetski proizvođač duhanskih proizvoda, philip moris, svoju djelatnost, nakon što je zemljama trečeg svijeta prodao licence za proizvodnju duhanskih proizvoda, sav svoj kapital preusmjerio na tvornice industrijske hrane, znači one koja se svakodnevno konzumira, a ne samo vikendom nakon čega je usljedila hajka na pušaće. postavlja se pitanje zašto? ne znam. no, sljedeći teorije urotote i zavjere nameče se samo jedan zaključak, kojeg baj d'vej koriste svi političari i države svijeta je, da upiranjem prstom u nekoga ili nešto odvrača pozornost sa onoga što se trenutno odvija, a to je 'trovanje' hranom, čije posljedice će se s vremenom stopiti sa svim ostalim uzročnicima zdravstvenih problema.

dakle, za zaključiti je, da su jedino kod alkohola kolateralne žrtve odmah vidljive a on je ukorjenjen u svim kulturama i niti jedna ga nije stigmatizirala (evo je opet, mislim oni čudni riči) kao što je to npr. učinjeno sa pušenjem. je doduše da je u americi (odakle su baj d'vej i došla sva stranja) sredinom dvadesetih godina prošlog stoljeća bio jedan takav pokušaj koji je neslavno propao zbog crnog tržišta, saudijsku arabiju neču računat jer njima religija zabranjuje konzumiranje alkohola, ali zato se svi redovito, vikendom, idu opijat u egipat gdje takva zabrana, iako je islamska država, ne postoji.
o stigmatizaciji industrijske hrane neču insinuirat jer do toga nikada neče niti doći iz prostog razloga što su hrana, voda i sredstva za njihovo pribavljane nasušna potreba svakog živog čovjeka koji živi da bi radio, nipošto ne obratno.

malo sam odužio, a vi promislite što i kako konzumirate pa tek onda uperite prstom.

27.10.2018. u 13:24 • 15 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 22.10.2018.

starost

zovu je još i 'zlatno doba'. neznan šta je tu zlatno, možda zubi, jer kad odeš u penziju nemoš otić ni u perlice na janetinu ako te dica ne pozovu a i onda je problem da ti dentjera ne zapne među rebarcima. uglavnom se jede lako probavljiva spiza zasnovana na povrću ili juhe, ne samo radi zuba nego i zbog takujina. misto u staračkom domu moraš čekat najmanje deset godina pod uvjetom da ti penzija more pokrit trošak doma, ako su dica iselila onda si najeba, dođe vrime kad više nisi tako pokretan pa ako k tome još nisi i u dobro sa susidin nač će te tek nakon šta nisi platija račune.

fala bogu moja mater je još u kondiciji. iako je prevalila osandesetu ona u svoj glavi misli da je još u pedesetin. nemoš je zaustavit ni pod razno. kad ta nešto zacrta jedino šta moš napravit je selfi. najnovije je da joj se ruke ne tresu od starosti nego zbog tremora uzrokovanog vratnom i lumbalnom kralježnicom što se odražava i na bolove u kuku i kolinu. redovito ode do fizijatra da je poravna, dnevno čini više koraka od mene i kad je zaboli onda kaže da to nije od starosti nego da se naodala, čak mi je donila i diagnozu kako bi mi dokazala da nigdi ne piše da je to od starosti nego zbog poteškoća na kralježnici. kad je pitaš jel je tako bilo i prije dvaest godina odgovara da nije nego da je to zadnji pešest godina, znači nedugo nego šta je prevalila sedandesetu i ušla u 'zlatno doba'.

prije neki dan se u splitu izgubija čovik. nakon dva dana potrage našli ga u solinu. ima osandesetosam godina. ne, nije se izgubija zato šta ima osandesetosan godina i šta je senilan nego zato šta je doša u nepoznat kraj. ae, prije triest godina je solin bija selendra a sad je pitoreksni gradić u predgrađu splita. jebate, a kako je zna doč do solina, more bit da je tamo iša na piknik sa unucima. ali od ovega i moje matere su puno opasniji oni šta nisu u dobro sa susidin. nekidan sta na semaforu i sinjan jednog takvog sa live strane u kućnim papučama sa štapon i kesicon za kruv, čeka zeleno, jebate da je bar bija sa desne strane. upali se njemu zeleno, aj bar još raspoznaje boje, i krene. jebate, kad je krenija gledan ja njega pa bacin pogled na semafor, dok je doša do sredine upalilo se žuto, kad se upalilo zeleno pomislija san da ću dočekat mlado crveno dok on priđe cestu.

neznan kaki ću ja bit kad ostarin ali ako su ovo zlatne godine onda je pravo čudo šta nam podižu godine za odlazak u penziju. zamislite da ste došli u bolnicu izvadit krv, a tamo medicinska sestra sa tremorom u rukama uzima iglu. šta bi ste učinili: a) digli se i otišli na novu listu čekanja dok ova ne ode u penziju; b) zatražili neku mlađu koja kolegicama taman priča kako je našla posal njegovateljice u njemačkoj; c) digli se i ošli u privatnika kod kojega će te ostavit ratu za grijanje jer niste sigurni da ćete preživit zimu, jebene dileme kad uđeš u 'zlatno doba'. neznan kakva će mene starost dočekat, no bolja od ovoga danas sigurno neče.

22.10.2018. u 11:22 • 16 KomentaraPrint#

četvrtak, 11.10.2018.

krvavica

- ako mislin jist panetone za božić moran smršavit još dva kila. reče šefika.
- jel triba kupit kruha? pita mater.
- šta ćemo danas jist? pitam ja.
- izvadila san ona pileća prsa pa moš popeć.
- ja bi ji radije na gril tavu ostanu sočnija.
- netriba kruha ima ga dovoljno.
- koliko je star?
- paaa neznan jesan ga uzela jučer ili prekjučer???
- nema veze ka si ga uzela važno da ga pojedeš, jer šefika ne jede kruh.
- eno san stavila piletinu na sunce da se prije odmrzne.
- iden ja.
- aj, i pazi kako odaš da di ne zapneš.
- dobro ja odan. odoh.
- dobro, znaći ti neš ist panetone za božić?
- nisan to rekla! nego da moran smršavit još dva kila kako bi ga mogla ist.
- ona vaga nevalja. pala prašina na brojke. triba kupit novu.
- ostavi ti meni moju vagu a ti sebi kupi novu!
- ali pala je prašina po brojkama pa se više nevide crtice.
- rekla san ti da moju vagu ne diraš!
- a zamisli da nova pokaže dva kila manje prije božića, mogla bi jist panetone.
- ostavi mi vagu i neću ti više ponavljat!!! je se tebi čini da ja iman kokošja prsa?
- eno i na balkonu sunčaju se.
- a jebente gluva, nepitan te to nego jel ja iman kokošja prsa?
- nemaš.
- a zašto mi se onda ova prsna kost ovoliko ističe?
- to je zato šta su ti se obisile sise zbog mršavljenja pa izletila kost.
- a jesi izreza ona kokošja prsa, prije će ti se odmrznit?
- ti stvarno mene ne doživljavaš ka master šefa, normalno da san i izreza, al nisan plastični kirurg da tebi sise vratin nazad.
- jebale te sise samo nanji misliš.
- a ne, mislit ću na panetone :))
- vidite šta san našla u pivca :))
- šta si našla u pivca?
- 20 deka pršuta po 11 kuna :))
- a jesi uzela kruha?
- nisan, ima ga od jučer
- meni netriba kruha, ja iman smršavit dva kila do božića.
- to znači da ja mogu poist cili panetone za božić
- ko je reka da ja neću smršavit dva kila do božića?
- dobar je ovi pršut.
- je dobar je mmmmm
- baš je dobar mmmmm uzmi još kilo.
- e pa diš kilo. sa ka se pojavija bi će ga još
- bogati draga oma uzmi kilo jer kad ga otkriju ovi naši vlaji neće ga bit više, evo ti novce. i uzmi friške pogače u pivca jer sa ovon od prikjučer gubi ukus.
- nije od prikjučer nego od jučer!
- kako bilo, uzmi novu pa može trajat i do ponediljka pošto šefika ima skidat kile da može jist panetone.
- a koliko kila imaš?
- ma pustite mmmmmm ga govo mmmmmm ri gluposti.
- je bog mmm a mmm mi baš dobar ovi pršut. a štaš mmmm ti za ručak?
- meni je mmmm ostala još jedna krv mmmm avica od zadnjeg puta.
- sad dolazi tvoje vrime. biće krvavica i prije božića a bogami i pršuta samo neš stić probat panetone :))))
- aj ne pizdi i uvati se ti kokošji prsa da možemo ručat :PPP i prestani zajebavat mater.

11.10.2018. u 20:11 • 12 KomentaraPrint#

utorak, 09.10.2018.

mater

šta mater može ispizdit svoju dicu nemože niko, naročito kad su muška dica u pitanju, ženska se uglavnom žele rišit utjecaja svoje matere da bi na koncu bile sve sličnija svojoj materi.

dok su mali normalno je da se mater brine za sve dičje potrebe, ćaća je ionako tu samo za figuru il kad triba djelovat odgojno da dite ne zamrzi mater. kad su muška dica u pitanju onda in mater sve rješava od prehrane do zaposlenja pa i šire, bar je tako ode u dalmaciji. no te matere nikako da shvate da na takav način odgajaju ljude nesposobne za samostalni život i onda se poslin čude zašto in se sin rasta od žene. a kako se i neće rastat kad nijedna nije zadovoljila materine kriterije, dok pritom materi nije ni na kraj pameti da je svoje milo dijete razmazila do te mjere da ga nitko ne može zadovoljiti ka mater. s one druge strane imamo isti slučaj, kad mater razmazi ćer pa joj sve servira, očisti, opere robu, skuva ručak, čak je se pita za mišljenje budućeg zeta. svakako da takvih dvoje ljudi kada se nađu skupa ne mogu dugo trajat, zbog toga i ima 70% razvoda brakova, a za sve su krive matere jerbo svoju dicu nisu učile samostalnom životu. oni 30% šta je priživilo bili su dovoljno pametni da se ne žene ili su na vrime odjebali svoje matere, tj. želili su in predočit da se oni mogu sami o sebi brinuti.

no, matere ka matere uvik će pitat kako su, jel in šta fali, jesuli li ručali, triba li in šta ispeglat (jer znaju da današnje neviste ne vole peglat, a one su bile prisiljene). oni pametniji će se odselit pa makar i u stranu zemlju kako bi se oslobodili utjecaja svoje matere, a onima šta su ostali će non-stop neki kurac žugat, em nema više poštene ženske, em sve je ovo išlo kvragu, em di su ona vrimena kad je moja mater.....šta li već itd, itd, pa se onda danas čude edipu. uostalom.......

09.10.2018. u 10:36 • 11 KomentaraPrint#

subota, 06.10.2018.

ručak

- šta ćemo danas za ručak?
- kupusa i buncek
- znači, mesno-vegetarijanski
- je
- a kako će nato gledat udruge za zaštitu životinja i zeleni?
- jebe mi se kako će gledat važno da nema ugljikohidrata
- al ima masnoća
- masnoće su zdravije od ugljikohidrata!
- kad ti kažeš ja neman razloga sumnjati :)))

dakle, nagradno pitanje dana je 'šta ćemo danas za ručak'? ručak kao glavni dnevni obrok zauzima središnje misto u našem metaboličkom procesu. neki, ka šta to možemo vidit i ovdje po blogu preferiraju mesne izvedenice, drugi vegetarijanske a ima i onih šta preferiraju slatkiše, ti je najviše, ka i pisnika, a ima i oni šta ti najprije posluže gravče na tavče pa te poslin ubiju šečernim mrkvicama u parfe kremi, oti su najopasniji za porast ugljikohidrata u vašem organizmu koji pogubno utječu na vaše zdravlje ako niste minimalno učinili 6000 koraka tog dana. jedni govore da netriba jist ništa šta ima oči, a drugi da kupus bolje raste kad mu puštaš mocarta umisto baha čime impliciraju na to da i biljke imaju osjećaje.

neznan kaki je vaš stav prema tome i negledan drugima u pijat ali npr. neke biljke imaju puno ugljikohidrata, a opet bez bjelančevina i proteina se ne može. eno su oni japanci ljuštili rižu koja baj d'vej ima ugljikohidrata, pa su obolili od nedostatka vitamina b, ja npr. radi prevencije uziman b kompleks, tj. pijen pivu. neznan šta piju ovi šta se zdravo hrane, ma šta to značilo, al znan da kola deblja više od parfea sa šečernim mrkvicama. onda opet šta je sa crvima i šišmišima, oni nemaju oči, a poznato je da su crvi puni proteina dok su npr. grahorice ka fažol i biži puni ugljikohidrata, doduše fažol ima još i bjelenčevina i proteina pa kao takvog ga moš jist permanentno a da se ne razboliš, jedina nus pojava je prdac, a i tu ima više tipova pa nije sve isto jel te uvatija zvonimir il tihomir, žene obično vata trpimir šta nije dobro za provjetravanje poroznih criva koje može prouzročit ozbiljne zdravstvene probleme. oko ribe su stavovi podijeljeni. oni šta ne jedu oči je ne mogu ni pomirisat dok se dio nji izvlači na to da su bogate omega3 masnim kiselinama koje su snažni receptori slobodnih radikala i kao takvi dobri za naše zdravlje. za zdravlje je isto tako dobro ponekad pojist i janjetinu koja obiluje dobrim masnoćama za regulaciju holesterola, ili divljač koja uopće nema masnoća, o dobrom raspoloženju njanci da ne govorim. kad već spominjem dobro raspoloženje valja napomenit da nikad nisan vidija da je neko iz perlice oša neraspoložen za razliku od ovi neki šensi-fensi restorana di se ka služi zdrava spiza u pet sljedova.

u svakom slučaju mene danas čeka šufigani kupus sa pancetom i juha od kupusa sa buncekom. nema ugljikohidrata i puno je dobri masnoća. vi možete i parfe kremu sa šećernim mrkvicama pošto se gravče na tavče potaracalo prije nego se oladilo il se možete uštekat elici za filet brancina na pjenici od avokada.

06.10.2018. u 12:16 • 17 KomentaraPrint#

četvrtak, 04.10.2018.

'tel'gencija

reka bi ti naš vlaj 'e je momak 'tel'gentan ki solomun', a drugi bi ti reka 'nije knjiga za vojnika'. prvi bi se dičija inteligencijom svoje gore lista a drugi bi bija misni psiholog šta oče reč da oma znaju koliko ko peška. peška se u žargonu odnosi na inteligenciju tj. koliko je neko više ili manje inteligentan. au prenesenom značenju znači da oni šta je pametan ki solomun zna kako se suočit sa životnim izazovima a ovom drugom ni fakultet neće pomoć da i prevlada. ima ti naši izreka na pretek i sve su proizašle iz narodne mudrosti što bi se danas okarakteriziralo kao emocionalna inteligencija.

svi se neki kurac furaju na 'tel'genciju pa rješavaju one testove š'a in kažu kol'ko su pametni pa se onda poslin čude kako su upali u probleme a imaju svršen vakultet i 'tel'gencija in je 140 posto al' in je to sve zakurac ka' nisu svršili malu maturu ki naši vlaji š'a je dobiju rođenjem. to ti ga dođe ki da oni šta je svršija vakultet od računa otvori trgovinu a nezna zbrojit da se sol nabavlja po buri a prodaje po jugu, propas'će momentalno, zakurac mu integrali. il' rečimo ovi švicarci. svi se pojagmili za povoljnim kreditima al' nis' čitali mala slova pa sada sud reka da su bili obaviščeni o uvjetima kredita. dakle, zakurac ti 'tel'gencija ka si lin čitat, sve mahom školovan svit.

daklem, 'tel'gencija nije uvjetovana obrazovanjem nega rođenjem. rečimo to vako, ako si glup rođenjem znaš di ti je granica pa se ne pačaš u ono šta nerazumiš jerbo bi moga najebat, ako se tako glup čovik školuje undak on misli da je svi zajeba jerbo ima potvrdu da nije glup, e al' zakurac mu to ka se nije rodija sa malon maturon, jerbo da je undak bi to imalo neku težinu vako je smo još jedna budala sa papiron za obrisat guzicu onima šta imaju 'tel'genciju.

04.10.2018. u 12:50 • 10 KomentaraPrint#

utorak, 02.10.2018.

vrime

sve ima svoje vrime u protoku vremena. ne, nisu to klimatske vremenske prilike i neprilike nego povijesne. čitan kako je saborski zastupnik vrdoljak izjavio da se profesor povijesti može prekvalificirati za informatičara pa se onda na njega digla hajka zbog spomenute izjave. u osnovi zastupnik vrdoljak nije reka ništa krivo, dapače ukazao je na tranziciju ponude i potražnje u obrazovnom sustavu.

koga danas zanima šta je nešto bilo prije više od 100 godina? nikog! a razlog je vrlo jednostavan, vrimena se minjaju. čak ni ono šta je bilo prije sto godina nama danas nije na koristi jer su u međuvremenu bili mnogi događaji koji su definirali našu sadašnjost. prije 100 godina nikog od običnog puka nije interesiralo šta je bilo 100 godina prije svi su se, ka i danas, bavili preživljavanjem, istina u malo težim uvjetima nego danas ali se prilike ni danas nisu promijenile. povijest se svodila na usmene predaje na guvnu s kolina na kolino pa tako i danas u svrhu preživljavanja. đaba svim povjesničarima da pišu knjige kad se kod nas povijest minja svaki 40 godina. sa svakon novon generacijom koja pamti najviše 100 godina unazad do vrimena pokojne babe i dida sve više stvari iz povijesti postaje beznačajno, osim ako nisu u pitanju ustaše i partizani, to se prenosi sa kolina na kolino.

s druge pak strane danas je novo vrime, vrime elektronskih medija i komunikacija pa svak može strat šta mu paše, ne mora više pisat knjige i čekat da mu se objavi jer to ionako niko ne čita pogotovo mladost koja ide u školu, svi su po fejsu a kad ih nešto interesira šta ne znaju onda guglaju. reka je jedan moj profesor da je važnije znat di ćeš nač neki podatak nego ga pamtit, i bija je u pravu. ove tehnološki osviješćene zemlje su to skužile na vrime, isto ka i gebels ,pa se dali u propagandu povijesne zbilje. tako da se danas povijest, onima koje to interesira, prenosi putem povijesnih ili dokumentarnih tv kanala, kojih brale ima na pretek, ili putem gugla, koliko je sve relevantno to nikog nije brige, vrime je takvo da niko nema vrimena razmišlat o tome šta je a šta nije pa se sve šta je prezentirano uzima zdravo za gotovo.

ako ćemo pak govoriti o povijesti onda ona ne predstavlja samo puko nabrajanje događaja u nekom vremenu već utjecaj tih događaja na vrijeme koje je uslijedilo. prema tome, povijest koja samo nabraja događaje po datumima i vremenu i koja ne implicira na stanja u društvenim zbivanjima je nekorisna jer onom ko je ući ne pruža nikakav uvid u društvena zbivanja njome prouzročena. iz istog razloga se i danas lome koplja oko toga što je pravo a što krivo, uostalom koga uopće interesira šta je bilo prije 50 godina, a kamo li prije 500 ako su nekom društvene prilike iste kao i prije 5000 godina. da, nisam krivo reka, prije 5000 godina ljudi su što se tiče preživljavanja imali iste probleme kao i danas, of kors, u skladu sa vremenom u kojem su živjeli.

dakle, jedan profesor povijesti mora bit svjestan vremena u kojem živi i prilagoditi mu se ako misli preživit što znači da se knjige više ne pišu nego se objavljuju članci na guglu, a ako ima veze na televiziji može čak snimiti i povijesni dokumentarac, jer knjige ionako više nitko ne čita što opet pak znači da, ako nema informatičkog znanja mora ič na prekvalifikaciju ka i svi drugi koji misle preživit u društvu gdje su vještine kojima vlada važnije od papira koji posjeduje. svi ostali kojih interesira povijest ionako će se informirati na guglu, no i to in je zakurac ako događanja koja su je tvorila ne stavljaju u kontekst vremena. eeeeeeeeee a za to već tiba nešto više od pukog poznavanja abecede i algebre. uostalom čak ni na blog. hr editoru ne postoji kategorija povijest, što znači da nema toliku važnost kojom je neki žele prikazati.

02.10.2018. u 10:40 • 10 KomentaraPrint#

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< listopad, 2018 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Prosinac 2019 (1)
Studeni 2019 (7)
Listopad 2019 (6)
Rujan 2019 (7)
Kolovoz 2019 (4)
Srpanj 2019 (9)
Lipanj 2019 (7)
Svibanj 2019 (7)
Travanj 2019 (6)
Ožujak 2019 (11)
Veljača 2019 (8)
Siječanj 2019 (4)
Prosinac 2018 (7)
Studeni 2018 (8)
Listopad 2018 (7)
Rujan 2018 (5)
Kolovoz 2018 (7)
Srpanj 2018 (8)
Lipanj 2018 (12)
Svibanj 2018 (6)
Travanj 2018 (4)
Ožujak 2018 (8)
Veljača 2018 (7)
Siječanj 2018 (5)
Prosinac 2017 (7)
Studeni 2017 (6)
Listopad 2017 (4)
Rujan 2017 (6)
Kolovoz 2017 (7)
Srpanj 2017 (7)
Lipanj 2017 (8)
Svibanj 2017 (4)
Travanj 2017 (2)
Ožujak 2017 (3)
Veljača 2017 (10)
Siječanj 2017 (7)
Prosinac 2016 (5)
Studeni 2016 (6)
Listopad 2016 (8)
Rujan 2016 (7)
Kolovoz 2016 (7)
Srpanj 2016 (10)
Lipanj 2016 (4)
Svibanj 2016 (8)
Travanj 2016 (3)
Ožujak 2016 (8)
Veljača 2016 (8)
Siječanj 2016 (8)

Opis bloga

svekolike konteplacije o smješnoj strani povijesti i inim stvarima