... zima. Premda je ostalo još dosta jeseni a još uvijek žalimo za ljetom.

... zimska tarifa u obračunavanju strujnih kilovati.

... zimsko računanje vremena.

... Svjetski kup u skijanju, skokovima...

... gledanje ženskih oblina skrivenih pod džempere.

... policijska kontrola zimske opreme.

... vraćanje pred televizore, dvd-plejere i ine reproducente pokretnih slika.

... značajnije provođenje vremena sa obitelji, dakle - češće svađe.

... igranje igrica i igara, singleplayer, multiplayer, face-to-face...

... ko zna šta sve ne!

Za razliku od Hrvata, mi nismo uspjeli pobijediti na svome terenu. Ne samo da nismo pobijedili nego smo izgubili. I to izgubili sa 4:0!!

Poraz u stilu!

Indikativno je to što na trećoj utakmici zaredom sudije sviraju penal protiv nas. I druga utakmica na našem terenu da sudija već na početku svira taj penal. I po crveni karton!

Do sada sam bio pažljiv u izjavama, no, sad je red da i ja kažem da bi trebalo napraviti korijenske izmjene. Fino Savez, selektora i par igrača. Što je dosta dosta je!

Pokušaj demistifikacije pojma haker i onih koji se bave uništavanjem tuđeg intelektualnog i digitalnog vlasništva

Hakeri. Pojam koji se veže za zlurade internet geekove za koje se vjeruje da im je cilj uvijek iznova rušiti tuđe internet prezentacije. Haker je postao sinonim za internet gusare s tom razlikom što se hakeri ne bave samo krađom već im je prvenstveni cilj DoS. Dinaj of sr'vis. Onemogućavanje pružanja usluga.

Hakeri su postali sinonim, dakle, za ljude koji iz bolo kojih razloga onemogućuju korisnike nekog web-sajta da iskoriste usluge što ih pruža pomenuti sajt. Što ih je pružao.

Postoji više skupina hakera sa jasnom razlikom među njima (oprostite ako sam nedorečen).

1. Oni koji upadaju u sisteme i kradu informacije.
To su ljudi koji pronalaze načina da kradu tuđe lične podatke, brojeve kreditnih kartica, adrese... popularni fišin'. Upadajući na servere ova skupina nastoji da se okoristi onim do čega dođe. Njima nije cilj da "sruše" web-sajt. Oni kradu.

2. Oni koji "hakovanje" shvaćaju kao dokazivanje.
Njima hakovanje predstavlja način za dokazivanje znanja programskih jezika i znanja koje imaju o pronalaženju rupa koje pružaju ti programski jezici ako se pravilno ne zatvore. Za njih je hakovanje izazov. Oni ostavljaju "potpise".

3. Oni koji hakuju da onemoguće rad web-sajta.
Zbog, najčešće, sukoba sa administratorima web-sajtova oni upadaju na stranice i mijenjaju programski kod tako da preuzimaju kontrolu nad stranicom. Ovo se može izvršiti na bezbroj načina. Najbolja je situacija ukoliko se radi o stranici koja koristi neko popularno free CMS rješenje. Najčešće kroz forume i knjige gostiju. Ako uspiju otići korak dalje (i ako su dovoljno nanervirani) brišu sadržaj sa servera koji je u vlasništvu web-stranice. Popularni su i BTF napadi.

4. Izuzetno rijetki su "dobronamjerni" upadi
Oni su zaista rijetki. Haker upada na sajt provjeravajući nivo zaštite upozoravajući vlasnika da poradi nešto na sigurnosti. Najčešće su to prijatelji administratora ili webmastera.


Postavlja se, pak, pitanje ko su hakeri? Možda je najbolje postavljati pitanja umjesto davati odgovore. Da li su to nedorasle osobe koje su uveliko asocijalne? Da li su to geekovi koji u tome vide prostor za nadmetanje? Da li su to bolesni umovi koji dijele osobine sa mentalno bolesnim umovima? Da li su to osobe koje u stvarnom svijetu ne mogu doći do izražaja? Da li hakovanjem pokušavaju da se, bar u sajber svijetu, nametnu kao oni kojih se treba plašiti? Mogu li se takvi ljudi nazvati sajber kanadahijama? U kolikoj mjeri je njihova destruktivnost? Da li svojim postupcima žele potaći naše divljenje? Da li su to uopće ljudi?!

Želja za dominacijom je i više nego izražena.

Da li ste nekada razmišljali o ovom?

U Nedjelju su održani Opći izbori u BiH.

Glasovi se još prebrojavaju i prebrojeno je oko 60% glasova. No, ono što zaokuplja pažnju javnosti i ovdje i u regionu su rezultati glasanja za članove Predsjedništva BiH. Da podsjetim, BiH nema Predsjednika nego tročlano predsjedništvo koje čine predstavnici tri konstitutivna naroda.

Iz reda Bošnjaka za člana Predsjedništva izabran je Hariz Silajdžić, kandidat Stranke za BiH. Iz reda Srba izabran je Nebojša Radmanović, kandidat Stranke nezavisnih socijaldemokrata. Najviše pažnje izaziva izbor hrvatskog člana Predsjedništva.

Nakon što su se u predizbornoj kampanji dobrano namučili da uplaše birače ugroženošću, hrvatske su se stranke razjedinile i ponudile više kandidata koji su osvojili, svaki ponaosob, veliki broj glasova, te su na taj način išli na štetu samih sebe. Uporedimo to sa odigravanjem fudbalskih utakmica i konstantnim remiziranjem. Kod takvih rezultata na gubitku su dugoročno obje ekipe.

Kad su u pitanju Bošnjaci najveća bitka se vodila između dva člana, koji su zajedno osvojili oko 94% glasova. Kod Hrvata se tih 94% glasova raspodijelilo na 4 kandidata. Svu zbrku je iskoristio kandidat SDP-a, Željko Komšić koji je sa preko 90.000 glasova odnio pobjedu. Drugi je bio Ivo Miro Jović, ispred HDZ-a sa oko 50.000 glasova.

Ivo Miro Jović je, objektivno govoreći, prilično primitivan čovjek. Čovjek koji daje neumjerene izjave, huškač i vlasnik izjava koje vode destabilizaciji. Gedatelji BHT1 su u Izbornom programu nakon Izbora mogli da se uvjere u sve ono što "krasi" Ivu Miru Jovića, koji o sebi, štaviše, govori u 3. licu.

Sa druge strane, Komšić je osvojio mjesto u Predsjedništvu i ubranim glasovima Bošnjaka. Stoga se postavlja pitanje kako je Izborni zakon previdio ovakvu mogućnost. No, to je još jedna greška vodstva HDZ-a koji je stopirao određene ustavne promjene kojima bi se uvele i promjene unutar Zakona koji se sad stavlja na tapet.

Ako mene pitate, Komšić će sasvim sigurno učiniti za Hrvate mnogo više nego Jović jer nije opterećen nacionalizmom.