Božični običaji Podravskih Sesveta:Štefanja,Ivanuševo,Šibarjevo i Silvestrov
Sveti Stjepan ili Štefanje
Na dan sv.Stjepana prvomučenika 26.prosinca prijatelji su se dogovarali kamo će krenuti u čestitare.Pogotovo je bilo veselo ako su se našli i seoski tamburaši.Kad bi došli u kuću kod Stjepana,Štefa,Štefine ili Štefeka prvo bi ga polegli na slamu,a onda zavezali užetom.Otpjevali bi mu prigodnu pjesmu,a poslije su bili ponuđeni jelom i pićem.
Sveti Ivan ili Ivanuševo
Na sv.Ivana 27.prosinca već rano ujutro djeca su morala ustati sa slame jer je domaćin taj dan slamu iznosio iz kuće.Slama se nosila u staju i metala ispod blaga.Sa raženom slamom ili ritkom domaćin je omotao voćke,tako da bi blagoslov prošao i na njih da bolje rode iduće godine.Domaćica bi iznijela zdjelu sa žitom i posipala ispred kokošinjca,u krugu napravljenom od užeta s kojim su bile omotane noge od stola na Badnjak.Pustila bi tad kokoši van tako da sve idu jesti u taj krug.To se radilo zbog toga da se iduće godine ne bi kokoši razilazile iz dvorišta po susjedovom imanju.
Nevina dječica ili Šibarjevo
28. prosinca na šibarjevo bio je najveseliji dan za djecu.Roditelji i stariji otkinuli bi vitku šibu od šljive ili vrbe i s njom,dok su djeca još spavala u krevetu,malo ih išibali po nogama.
Tom zgodom su govorili:"Zdrav bil,vesel bil,sto godin poživel".
To su isto znali raditi mladići djevojkama kad bi ih sreli na ulici.
Stara godina ili Silvestrov
Nekad se nije slavilo i čekalo novu godinu kao danas.Na staru godinu navečer,poslije mise zahvalnice,nekoliko žena se dogovorilo i obilazile su od kuće do kuće pjesmom čestitajući novu godinu.Tako postoji zapis pjesme "Na mlado leto veselimo se" koja se pjevala u Podravskim Sesvetama.Nakon otpjevane pjesme pod prozorom kuće domaćin bi ih pozivao u kuću i nudio ih vinom i rakijom.
Kod svake kuće čestitari su dobivali darove:novac,jaja,slaninu,krvavice i dr.Taj ophod je bio do pola noći.
Izrada tradicijskog Božićnog nakita od komušine i krep papira
Za tradicijsku izradu božićnog nakita nekad se isključivo koristio setinec, krep papir ,slama i "lužđinje" tj komušina.
Kod izrade nakita od komušine izabirao se suhi list klipa kukuruza koji je trebao biti što tanji i elastičniji.
Zatim se morao ispeglati tako da se izravna, a onda su se škarama oblikovale latice. Izabirali su se listovi sa različitim nijansama boja od svjetlijih pa sve to jako tamnih tako da bi se kasnije u izradi moglo kombinirati i sastavljati željeni cvijet po nijansama. Latica po latica spajala se koncem ili tankom bakrenom žicom dok se nije sastavila u željeni cvijet.
Kad je cvijet bio gotov moglo se sastaviti nekoliko takvih cvjetova te nekoliko klasova suhog žita i grančica borovice te se dobila prekrasna kitica s kojom se kitio bor, borovica ili se takva kitica stavljala oko kipova i trama u starinskoj hiži. U Podravini se još uvijek mogu naći ljudi koji izrađivaju ovakav tradicijski nakit te se njime koriste u ukrašavanju bora i kuće za Božić.
božićni nakit
Nakit od krep papira
Krep papir se izrezivao, savijao u odgovarajuće latice te takva latica jedna po jedna spajala se u određeni željeni cvijet te se sve zajedno vezivalo koncem. Koristio se krep papir u različitim bojama koji se tokom izrade kombinirao tako da se dobije cvijet u željenim bojama.
Također se koristila i bakrena žica ako bi se htjela napravit grana sa cvijećem gdje bi se žica omotala sa krep papirom, a na nju se dalje vezivalo već izrađeno cvijeće i listovi te bi tako sve zajedno tvorilo granu sa cvjetovima, koja se mogla savijati i oblikovati već po želji i ovisno o namjeni iste.
Božični običaji Podravskih Sesveta:Badnjak i Božić
kuća uređena na Badnjak
Badnjak
Na Badnjak je post.Domaćica bi ujutro presvlačila posteljinu i metala čiste zavjese.Doručka nije bilo.Za ručak je bio skuhan debeli badnjakov grah i kiselo zelje iz lagva ili kace, te pogača prošnjara.Jelo se nije spremalo s mašću,već se za začin koristilo ulje od bundevinih koštica.Prošnjara se spremala tako da se zamijesilo tijesto od jednakog dijela kukuruznog i bijelog brašna,te od odsijanih bundevinih koštica koje su bile tučene u drvenoj stupi.Tijesto se posolilo,ukrasilo se tako da se pogača izbrazdala vilicom okolo,a u sredini se napravio križ.Pekla se u zemljanoj tepsiji u krušnoj peći.Ženski dio obitelji, te djeca,popodne su kitili sobu i bor.Oko svakoga kipa na zidu metala se grančica bršljana,te je napravljena ruža od papira s mašnom.Nekad se kitila borovica koja se obično metala u kut sobe.
zavjese otvorene za poglede susjeda
Po borovici se stavljao nakit kupljen od licitara:srca,čizmice,trešnjice,lutkice,križići, orasi umotani u staniol,crvene jabuke,te lančići i ruže napravljene od krep papira.Na vrhu borovice uvijek je bila bijela ruža,dok su na donjim granama visjele crvene jabuke.Imela se metala na ladice ili umetala za tram.Zelena pšenica se zavezala trobojnicom i metala na prozor,
ladicu i stol.Prije samog sumraka domaćin bi otišao pripremiti slamu za unošenje u kuću.Ispod stoga slame napravio bi od užeta križ i izgovorio:"Vu ime Božje",te na križ od užeta napukao slamu.Na slamu je stavljao malo sijena i ritka-slama od raži,za to vrijeme domaćica bi pripremila zdjelu punu sjemenja:pšenice,kukuruza,graha,raži,konoplje i prosa,te jabuku,jaje,luk,češnjak,orahe,krunicu i novac.Morala je zapaliti svijeću na otvorenoj vatri u peći, te sa zapaljenom svijećom, zdjelom žita,te sitnom dječicom,ako ih je bilo u kući,čekati unošenje slame na ulaznim vratima kuće.
Domaćin bi skinuo šešir i počeo nagovor: "Falen Isus i Marija.Na tom mladom letu si zdravi veseli kak mladi jeleni,daj vam Bog:kokoši-pišćekov,rac-račokov,pur-purokov,gusek-guščokov,svinj-praščokov,
krav-telokov,konj-ždrebokov.Daj Bog da bi vam bila rodna godina,v goricam puni lagvi vina,a v hiži navek zdravlje i veselje.Se kaj si od Boga poželite,a najviše mira i božjega blagoslova".
Svi su ukućani odgovarali:"Bože daj".
male jaslice
Domaćin bi slamu stavio na sredinu sobe.Ukućani bi klekli oko slame,te se molila obiteljska molitva na čast malom Isusu,a poslije za sve pokojne.Tek nakon molitve palila se lampa.Domaćin bi razvezao uže i složio slamu gdje su se djeca mogla valjati,kopitati i igrati.S užetom bi omotao sve četiri noge od stola.
Domaćica bi ga pitala:"Kaj to delaš?".
On bi odgovarao:"Vežem tatom ruke, vuku zube i tičom klune" i tako tri puta.
Vjerovalo se da će tako biti imanje očuvano od kradljivaca i ostalih štetočina.Ispod stola se metalo sjeno,a na njega ritek, bundeva,željezo od pluga,pila,sjekira i jaram.Gazdarica je na stol slagala križ od ritka,na ćoškove stola rezanu repu i krumpir da bolje rode iduće godine.Po križu od slame posipala je sjemenje uz nagovor "Tak se kuturali pišćoki,račoki,puroki,guščoki,praščoki,teloki,ždreboki,žito,vino i božji blagoslov".
Ispod križa metala je novac, a s tim novcem iduće godine plaćala se misa za pokojne.
Na kraju je metala najljepše natkani stolnjak. Kod prostirke se metala zdjela sa sjemenjem i svijeća, zelena pšenica, križ, te flaša vina sa crvenom mašnom od papira i flaša rakije
sa bijelom mašnom.Posebni ukras na stolu bio je ispečeni kruh samo za tu priliku i okićen grančicama borovice ili asparagusa. Na klupu i stolce metalo se sijeno te se na tom sijenu sjedilo. Kad je sve bilo spremljeno mogla se servirati večera.Iz kuće nitko nije smio izaći van prije domaćina.On je prvi izlazio i otišao bi do bunara u koji je bacio malo sjemenja iz zdjele.Prije večere prvo se molilo,a poslije svaki od ukućana morao je zagristi malo češnjaka,jer se vjerovalo da tu osobu iduće godine zmija neće ugristi.Još se vjerovalo da djevojka kod večere na Badnjak svoj prvi zalogaj mora izvaditi iz usta i umotati u rupčić.Napravljeni prsten od slame mora si staviti na prst.Kad ide spavati rupčić sa zalogajom metne pod glavu.Vjeruje da će te noći sanjati za koga će se udati.Domaćin je kod večere kroz prozor izlijevao vino iz čaše tako da napoji vede.Vjerovalo se da su vede dobri duhovi kuće, odnosno obitelji. Poslije večere domaćica je gasila svijeću i gledala kamo će ići dim.Na koga bi dim skrenuo vjerovalo se da će taj prvi umrijeti.U tijeku večeri domaćin bi otvorio pepelnjak na peći i s obrebljicom koruntal po pepelu.
Gazdarica bi ga tri puta pitala:"A kaj to delaš?".
On bi odgovarao svaki put:"Prigrinjam svojem kokošem jajca".
Vjerovalo se da će se bolje pilići leći, te da će kokoši bolje nesti iduće godine.Poslije su
se ukućani svi veselili i pjevali božićne pjesme.Znali su doći i čestitari, te pjevati pjesmu za tu prigodu "Se kršćansko je veselo".Domaćin bi ih darivao kolačima, vinom ili rakijom.Na Badnjak, navečer,zavjese na prozorima nisu se smjele navući jer se,ako je bilo dobro vrijeme,išlo obilaziti po ulicama i gledati kako je tko uredio svoju kuću za Božić.Kreveti su morali biti dobro uređeni, a jastuci na kat dobro natepeni.Pogotovo se gledalo u kuću u kojoj je bila mlada djevojka za udaju.Tako je došlo i vrijeme za polnoćku.Pred crkvom se znalo pucati iz mužara.Nekad se išlo na polnoćku s lampašima,a neki i sa bakljom.Crkva je znala biti pretijesna jer je svatko htio doživjeti radost polnoćke i Božića.Kad je polnoćka završila ispred crkve domaćin bi pozvao određenu mušku osobu da mu dođe za poležaja u kuću.Obavezno je to morao biti muškarac – susjed ili netko od rodbine.
Kad bi poležaj došao u kuću,nakon čestitanja morao je mirno sjediti na stolici.Domaćica bi ga posipala sjemenjem po glavi uz nagovor:"Čuk,čuk,čuk,pisana,čogana,daj Bog piščokov, tri kokoši i pevca",a tek onda bi ga ponudili rakijom,hladetinom i kobasicama.Poslije poležaja mogli su tek ostali ukućani jesti.Kad se došlo od polnoćke kući domaćin bi prvo otišao u štalu i nahranio blago,a onda odmah u kući stavio drvo u peć.Cjele noći vatra je u peći morala gorjeti. Vjerovalo se,ako ugasne vatra da će se i život u toj obitelji ugasiti.Svi ukućani spavali su na slami,nitko nije spavao na krevetu.
Božić
Božić je morao svatko proslaviti u krugu svoje obitelji.Na Božić čak ni susjed k susjedu nije išao,jedino se moglo ići u crkvu.Suđe se nije pralo, ništa se nije smjelo raditi,jedino se smjelo blago nahraniti.Na Božić popodne žene su vodile svoju djecu u crkvu gledati jaslice.Tom su prilikom ostavljali darove u novcu kod jaslica.
Film"Božič v Sesvetam",djece OŠ iz Podravskih Sesveta trajanje:6.14 minuta,2007.g. učenice:Marina Kolar 8.c razred i Valentina Šokec 8.c razred kazivač:Josip Cugovčan solistica:Marija Kolar dijete:Nikola Kolar 2.c razred mentorica:Zdenka Posavac-Hanžek snimatelj:Mario Kovačić
"Advent u srcu Zagreba 2007"
Advent u srcu Zagreba tradicionalna je predblagdanska priredba na središnjem zagrebačkom Trgu bana J. Jelačića, koja svojim bogatim glazbenim i umjetničkim programom gostima i građanima grada Zagreba donosi ugođaj Adventa i Božića.
Pozivamo Vas da se zabavite uz brojne KUD-ove, dječje zborove, plesne grupe, koncerte, umjetničke i tradicisjke radionice sve pod ravnateljskom palicom Djeda Božićnjaka. Gledajte nas uživo preko interneta na www.smarttv.com.hr svaki dan od 8 do 22 sata, a program potražite na adventusrcuzagreba2007.
U Kući hrvatskog tradicijskog Božića, u nedjelju, 9. 12. u 11 i u 18 sati radionice za izradu tradicijskog božićnog nakita održati će, kao gost Etnografskog muzeja u Zagrebu, JOSIP CUGOVČAN iz Podravskih Sesvete. Na radionici će se izrađivati pahuljice od barske biljke sitine, u podravini zvanoj setinec.
Legenda tlocrta gore: 1&2 – Smart TV 3 - Kuća Djeda Božićnjaka Sadržaj: Uz svekoliko prisustvo Djeda Božićnjaka i pod njegovim budnim oko izrada radova koji će se svojim izgledom ili namjenom uklapaju u predbožicno vrijeme (svijećnjaci od staklenki kaširanih papirom, čestitke u raznim likovnim tehnikama, ukrasi za jelku, ukrasne kutije, lampioni, anđeli, snjegovići od vate...)
Voditelji: Nikolina Manojlović Vračar i suradnici
Termini: radnim danom 18-20, a vikendom od 10-13 i od 18-20 sati
Organizator programa: kontakt: Nikolina Manojlović Vračar, 091 549 7636, ninaman@net.hr 4 - CLICS radionica Sadržaj: svakodnevna radionica - igraonica -"Clicsaonica". Igrajmo se s Clicsima. Gradimo (prve na svijetu!) jaslice od Clicsa i Clics selo Djeda Božićnjaka. Najbolje i najoriginalnije radove nagrađujemo Clics paketićima.
Voditelji: Clics tete i Clics stričeki
Termini: svaki dan od 10 do 20 sati
Organizator programa: Igračka KIMO (TOYKIMO Adriatic), www.toykimo.com, www.toykimo.hr ,
Kontakt: Elvis Šneperger, 091/6608-743. 5 - Tirolska kuća Sadržaj: Glavni doživljaj Dana Istočnog Tirola u srcu Zagreba bit će drvena kućica u kojoj će posjetitelji naći općenite informacije o jednoj o najljepših kulturnih regija Austrije. Posjetitelji će moći promatrati Hansa Planera kako rezbari božićne umjetnine od drva i okusiti originalne tirolske krafne. Termini: od 2. do 9. prosinca, svaki dan od 10 do 20 sati.Organizator programa: Austrijski Kulturni Forum Zagreb, Gundulićeva 3, tel 4881-250 6 - Kuća Hrvatskog Tradicijskog Božića Sadržaj: svakodnevne etnoradionice za izradu tradicijskih božićnih ukrasa. Voditelji: izvorni kazivači u organizaciji Narodnog sveučilišta Dubrava i Etnografskog muzeja u Zagrebu, profesori i učenici Poljoprivredne škole Zagreb, te članovi Udruge prijatelja hrvatskih božićnih jaslica Termini: radnim danom od 18.00 do 19.30 sati vikendom od 11.00 do 12.30 sati i od 18.00 do 19.30 sati. Organizator programa: Narodno sveučilište Dubrava, www.ns-dubrava.hr, Kontakt: Dunja Vuković, 091/25 43 160 7 - Saonice Djeda Božićnjaka (svaki dan fotkanje sa besplatnom izradom fotografija na licu mjesta). 8 - odmorište, klupice & stol 9 - ulazni paviljon izvor:adventusrcuzagreba2007
Barska biljka juncus-effesus-"sitina" ili "setinec" kako ju nazivaju u Podravskim Sesvetama obitava na močvarnom području.
Ljudi su je brali obično u vrijeme adventa te su žene sa djecom i djevojke u dugim večernjim satima izrađivale nakit za bor.
Biljka se morala ogulit te pažljivo izvaditi srčika iz nje. Ta srčika se oblikovala u cvijet koji se na kraju zavezao koncem. Božićni cvijet ili pahulja vrlo je lagana te se može staviti i na najtanju grančicu bora ili borovice koja se kitila na Badnjak.
Sve više se ona počinje koristiti i u današnje vrijeme za izradu nakita i ukrasa.
Barska biljka juncus-effesus-"sitina" ili "setinec" obitava na močvarnom i vlažnom području
Vađenje i izrađivanje nakita iz spužvaste unutrašnjosti biljke
Hrvatsko folklorno društvo "Sesvečice" imalo je izuzetnu čast da na desetu obljetnicu manifestacije adventske svečanosti u Vukovaru pronese svijetlost kroz grad Vukovar.
Memorijalni centar Ovčara
Prije deset godina na poziv direktorice muzeja Vukovara prof. Ruže Marić te višeg kustosa etnografskog muzeja prof. Josipa Barleka društvo je dobilo poziv da dođe u netom oslobođeni Vukovar i da nastupi sa kulturno umjetničkim programom koji obuhvaća običaje od Adventa do Božića.
Tom prigodom još nije bilo javne rasvjete i Sesvečice su sa lampašima mimohodom ušle u dvorac Eltz i nakon danog programa najmlađi član društva Ivan Cugovčan zapalio je prvu adventsku svijeću u Vukovaru. Od tog dana u Vukovaru se tradicionalno održavaju adventske svečanosti, a ove godine one su bile desete po redu pod nazivom: "Vukovar-svi naši anđeli".
Izuzetna čast je pripala Sesvečicama da ove godine dođu u Vukovar i nakon deset godina ponovo pronesu svijetlost kroz grad heroj Vukovar.
Društvo je krenulo na put u nedjelju 2.12 prije podne da bi stiglo u Vukovar u dva sata poslije podne. Prvo odredište bio je memorijalni centar Ovčara gdje su članovi društva zapalili svijeće te se pomolili za sve žrtve, mučki ubijene na Ovčari. Nakon toga krenuli smo u novootvoreni muzej mučenika na Ovčari gdje se mogu vidjet fotografije i vlastiti predmeti poginulih pronađeni nakon identifikacije poginulih.
voditelj društva "Sesvečice" Josip Cugovčan
Nakon razgledavanja prisutni su se upisali u knjigu utisaka i krenuli na novo groblje u Vukovaru gdje su zapalili svijeće te se pomolili za sve pale branitelje Vukovara i Hrvatske. Dalje se krenulo prema križu na Dunavu gdje su se također zapalile svijeće. Vrijeme je jako brzo proteklo te se odmah krenulo prema crkvi sv.Filipa i Jakova gdje se spremalo u narodne nošnje te se pripremilo za nastup u crkvi. Nakon prigodnih riječi Vukovarskog gvardijana te ravnateljice muzeja prisutnim posjetiteljima u prepunoj crkvi,prigodnim riječima obratio se i voditelj društva "Sesvečice" Josip Cugovčan.
procesija prenošenja svjetlosti kroz grad Vukovar
Sesvečice su bile prve pozvane kao dragi gosti koji su ponovo nakon deset godina došli u Vukovar da izvedu kulturno umjetnički program spremljen za tu prigodu. Članovi društva su otpjevali dvije adventske pjesme: "O dođi Mesijo" i "Doletio anđel s neba".
Nakon toga pokazani su dva običaja: ophod krampusa i sv. Nikole te sv. Lucije.Iza tog ponovo se pjevala arhaična Božićna pjesma: "Marija se majka trudi" te običaj unošenja slame na Badnjak u kuću uz prigodni nagovor i molitvu.Nakon toga otpjevane su još dvije Božićne pjesme: "U to vrijeme godišta" i "Svim na zemlji mir veselje" uz tamburašku pratnju sastava "Licitari" iz Pitomače.
Nikola Kolar i Antonia Palaić sa gradonačelnicom Vukovara
Poslije našeg nastupa svoje običaje pokazali su: KUD Dinara iz Livna-ogranak Ljubunčić, Udruga Pleternički čoraci iz Pleternice, KUD Tomislav iz Županje, KUD Slavonski Brod, Muška pjevačka grupa Bećarine iz Đakova, Zbor O.Š. Antuna Bauera iz Vukovara,Vukovarski golubići, Dječji vrtić Vukovar I. Vrtić. Mitnica.
Na završetku programa u crkvi, direktorica muzeja zamolila je članove HFD-a Sesvečice da upale svijeću u zvjezdarnici koju su nosili dvoje najmlađih članova HFD-a Sesvečice u narodnim nošnjama: Nikola Kolar i Antonia Palaić te kroz sredinu crkve u mimohodu krenu prema izlazu i prenesu svijetlost kroz grad Vukovar. Na izlazu iz crkve organizatori su dijelili upaljene lampione u papirnatim vrećicama tako da su svi prisutni posjetitelji u crkvi u rukama nosili zapaljene lampione i organiziranom povorkom krenuli prema dvorcu Eltz. Jako dojmljivo je bilo promatrati nepreglednu rijeku ljudi koja je nosila upaljene lampione u rukama i kretala se prema dvorcu Eltz.
Na čelu kolone bile su Sevečice koje su cijelim putem pjevale. Ulaskom u dvorac Eltz svi izvođači programa smjestili su se na pripremljenu pozornicu te svi zajednički otpjevali dvije adventske pjesme.
Ivan Cugovčan(drugi slijeva) upalio je prvu adventsku svijeću u oslobođenom Vukovaru
Nakon govora gvardijana svijetlo je uneseno u dvoranu dvorca gdje je bio urešen veliki adventski vijenac i prisutnima se obratila gradonačelnica grada Vukovara gđa.Zdenka Buljan koja je nakon pozdravnog govora iz urešene zvjezdarnice upalila ove godine prvu adventsku svijeću te i službeno otvorila desete adventske svečanosti. Na završnici programa Sesvečice su otpjevale pjesmu "Oj Hrvatsko zemljo sveta" a nakon toga gosp.Željko Kovačić poznati mještanin Podravskih Sesveta donirao je cjelokupni prihod od prodaje svoje knjige pjesama "Vukovaru s ljubavlju" crkvi sv. Filipa i Jakova te to službeno predao gvardijanu. Slijedilo je zajedničko fotografiranje za arhivu muzeja svih članova sa ovogodišnjim odborom manifestacije, na čelu sa gradonačelnicom Vukovara koja je izrazila posebnu želju da se fotografira sa Ivanom Cugovčanom, prvom osobom koja je upalila prvu adventsku svijeću u oslobođenom Vukovaru nakon čega je i počela ova tradicionalna kulturna manifestacija.
Članovi Hrvatskog folklornog društva Sesvečice iz Podravskih Sesveta u nedjelju putuju u Vukovar na jubilarne 10. adventske svečanosti 'Vukovar - svi naši anđeli', kako bi u crkvi svetog Filipa i Jakova paljenjem zvjezdarnice označili početak crkvenih običaja koji će trajati do Božića. Sesvečanima je ta čast pripala stoga što je prije deset godina tada najmlađi član Društva Ivan Cugovčan zapalio prvu adventsku svijeću u slobodnom Vukovaru, objasnio je predsjednik 'Sesvečica' Josip Cugovčan. Dodao je da će Sesvečicama u nedjelju pripasti još jedna čast.
- Prva svijeća bit će upaljena na oltaru. Iz tog vijenca se pali u zvjezdarnicu, koju će naši mladi pronijeti na čelu povorke od nekoliko tisuća ljudi kroz ulice Vukovara do perivoja dvorca Eltz, gdje će se upaliti adventska svijeća.
Josip Cugovčan je najavio da će na 30-ak članova Društva i nastupiti u crkvi svetog Filipa i Jakova, gdje će zajedno s nekoliko kulturno-umjetničkih društava prigodnim programom prikazati običaje od Adventa do Božića. Radio Koprivnica
Adresa: Etnografska zbirka Josipa Cugovčana
Podravske Sesvete
Trg kralja Tomislava 24 E-mail:josipcugovcan@net.hr NOVA ADRESA : podravskesesvete@gmail.com Tel:048/819 228 Mob:091/1819 228 :nova knjiga NARODNA NOŠNJA PODRAVSKIH SESVETA
autor: Josip Cugovčan
Prva knjiga iz biblioteke Narodne nošnje Podravine i Prigorja. Josip Cugovčan, etnograf, slikar, paleontolog i arheolog te istinski zaljubljenik i zanesenjak u starine i tradiciju, autor je knjige koja temeljito i detaljno opisuje sve vrste nošnji i frizura toga kraja, nošnje za pojedine prigode, mušku i žensku nošnju, nošnju prije 1900.-tih, te nošnju od 1940.-1950. tih godina. Posebna zanimljivost knjige je da je pisana na sesvečkom govoru. Na kraju je rječnik manje poznatih riječi kajkavskog govora.
: podravskesesvete@gmail.com 
The Etnographic Collection of Josip Cugovčan
Etnographische Sammlung von Josip Cugovčan
Etno Zbirka Cugovčan
