Salon - moj i vaš

< srpanj, 2021  
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Srpanj 2021 (1)
Lipanj 2021 (21)

Linkovi
Loading

Symposion
Dobro došli! Još bolje me našli...
Nevolje s piscima
Internetski jezik - prvi dio
Internetski jezik - drugi dio
A sad, a sad...
Hvalite me, moja usta, hvalite!
Prelazimo na ono pravo
Velika i mala slova – prvi dio
Velika i mala slova – drugi dio
Deminutivčići naši svagdašnji
Sročnost ili kongruencija
Sročnost ili kongruencija – prvi nastavak
Sročnost ili kongruencija – drugi nastavak
Najvažniji jezični savjet
Nevolje s piscima - opet
Sročnost ili kongruencija - treći nastavak
Neodređeno s prijedlozima
Neodređeno s prijedlozima (kratki dodatak)
Bijesna kao ris
Prijevodi naši svagdašnji


O jeziku i književnosti
Loading


Osim ovoga bloga, imam ja i svoje internetske stranice koje se - gle čuda! zovu jednako: Salon - moj i vaš. No tamo ne pišem ovako kratko, nego si dajem oduška. cerek

Ondje, međutim, možete doznati štogod više o meni, a možete se javiti i s poslovnim ponudama, ovisno o tome što trebate - lekturu, redakturu ili korekturu odnosno instrukcije iz latinskoga. Sve ovisi o tome koliko sam u kojem trenutku zauzeta.

O tome čime se kanim baviti i o čemu mislim pisati na ovom blogu već sam ukratko napisala u prvome postu pod naslovom Symposion. Godinama prevodim s francuskog, engleskog i talijanskog, a imam i jedan prijevodić sa starogrčkoga pa se mislim petljati koliko u jezik, toliko i u književnost.

Nadam se da nam neće biti dosadno. kiss

01.07.2021., četvrtak

Nisam nestala ni odustala

Da se javim pa makar samo s dvije riječi. sretan

Više trenutačno ne mogu jer me za*ebala doktorica opće prakse. Upalilo mi se oko - kažu da se to zove konjunktivitis, a ona mi je propisala lijek za koji odavno zna da kod mene izaziva nuspojave. Ili bi tro trebala znati. Kad ne bi bila tako kratke pameti. puknucu

Ukratko, nešto što je trebalo trajati tjedan dana, sada traje već gotovo dva tjedna. Umirem od dosade, na kompjuter sam danas prvi put privirila i sretna sam što se nebo naoblačilo jer mi jaka sunčana svjetlost strahovito smeta.

Ide na bolje - kuc-kuc! - a kad bude posve dobro, eto mene opet.

P. S. Privirila sam i na Fejs - ajme, koliko me tamo poruka čeka! cerek
- 16:25 - Komentari (9) - Isprintaj - #

22.06.2021., utorak

Prijevodi naši svagdašnji

Negdje sa strane mogli ste pročitati kako je moj glavni posao prevođenje. Lektura za moj pojam ide uz to, ali o tome se može raspravljati. Nažalost, povremeno pročitam i poneki prijevod na hrvatski.

Posljednji su takav slučaj Mravi Bernarda Werbera. Sjajna knjiga, preporučujem. Autor je Francuz iako mu ime ne upućuje na to pa piše na francuskome. I negdje se usput, nebitno za radnju, u tekstu spominje Hôtel de Sully. Što je uredno prevedeno kao Hotel Sully. bang

A to zdanje izgleda ovako.



Hmmm! Ima luksuznih hotela, ali malo su drukčije osmišljeni.

Budite oprezni kad čitate prijevode s francuskoga: hôtel može značiti hotel, ali ne uvijek.

Hôtel de Sully, naime, nije nikakav hotel, nego palača. Točnije, gradska palača ili palača u gradu. U kojoj su stanovali nekadašnji velikaši ili bogataši. Da vam sad ne pričam njezinu povijest, danas se ondje nalazi Centre des monuments nationaux odnosno Centar za nacionalne spomenike. Što bi otprilike odgovaralo našem Zavodu za zaštitu spomenika.

U Francuskoj takvih hôtels particuliers ima na sve strane, a ovo particulier (privatni, osobni) zapravo se podrazumijeva.

Samo što treba razumjeti ono što prevodiš. cerek

Oznake: jezik, prijevod


- 13:27 - Komentari (9) - Isprintaj - #

21.06.2021., ponedjeljak

Bijesna kao ris

Poruka je upućena Bloghaeru odnosno onima koji su ga postavili i koji ga navodno održavaju. burninmad

Imam nekoliko pitanja.

Prvo. Zašto ne odgovarate na e-poruke upućene na službenu adresu?

Drugo. Zašto ne mogu promijeniti tzv. dizajn ako sam se u međuvremenu predomislila?

Danas sam pokušala i kompletan je blog nestao. Bar prividno. Postovi i postavke srećom su ostali, a i ja sam zapamtila svoj prvi odabir pa smo opet tamo gdje smo bili na početku.

Treće. Zašto na popisu kategorija nema bar termina lingvistika kojim bih mogla označiti većinu postova koje pišem?

P. S. Množina od box, kad ste to već navalili tako pisati, glasi boxovi, a ne *boxevi. Inače bi najbolje bilo da ste napisali pretinci. Trebate lektora? Slobodno se javite - to mi je posao.

Oznake: bijesna kao ris


- 17:00 - Komentari (19) - Isprintaj - #

20.06.2021., nedjelja

Neodređeno s prijedlozima (kratki dodatak)

U onome što sam jučer napisala ima i iznimaka. Primjerice, kada se ništa ili nitko shvaćaju kao imenice. Ne kao imeničke zamjenice, nego baš kao imenice.

S nitko imamo poznati primjer iz Odiseje, u epizodi kada Odisej osljepljuje Polifema, ali mu prethodno kaže kako se zove Nitko. Početno veliko slovo u govoru se ne čuje pa kada se ostali Kiklopi (da, veliko slovo jer su Kiklopi u grčkoj mitologiji pleme divova, a IHJJ se može požderati! smijeh) strče oko njega i pitaju ga tko mu je uništio ono jedno jedino oko, Polifem ustrajno odgovara: "Nitko, Nitko!" Na što kiklopska ekipa pomisli da je poludio i raziđe se.

Ništa se nalazi kod Lukrecija - primijetite da sam izostavila negaciju uz glagol, u spjevu O prirodi, gdje rimski filozof kaže ex nihilo nihil, a on je ideju pak preuzeo iz Parmenidova aksioma... ovdje slijede hijeroglifi koje sam pretvorila u sliku – dolje je u post scriptumu. rolleyes U prijevodu iz ničega (ne biva) ništa.

Glagol je u zagradi jer ga ni u grčkome ni u latinskome nema. Prema starome dobrom običaju da se glagoli sa značenjem biti ili postajati uredno izostavljaju, naročito ako su u trećem licu, bilo jednine bilo množine. Pa se ti misli što rečenica zapravo znači. cerek

P. S.


Oznake: jezik, pravopis, gramatika


- 12:15 - Komentari (7) - Isprintaj - #

19.06.2021., subota

Neodređeno s prijedlozima

Ne, ovo ne znači da s prijedlozima treba postupati neodređeno odnosno šlampavo. Baš naprotiv. cerek

Pod riječju neodređeno mislim na neodređene zamjenice i pridjeve, ovaj put u kombinaciji s prijedlozima. U našim se gramatikama govori isključivo o neodređenim zamjenicama te se među njima razlikuju imeničke i pridjevske. Ne vidim razloga za to: ako stoji samostalno, onda je zamjenica, a ako stoji uz imenicu onda je pridjev. No u vezi s prijedlozima takvo je razlikovanje nebitno.

U pitanju su neodređene zamjenice i pridjevi koji se tvore dodavanjem ni ili i pred upitnu ili odnosnu zamjenicu: nitko / itko, ništa / išta, ničiji / ičiji, nikakav / ikakav itd. Nađe li se pred njima neki od sljedećih prijedloga: na, o, od, po, pred, s, u ili za, taj se prijedlog ubacuje između ni odnosno i te zamjenice, a cijeli se izraz piše tročlano. Iznimka je prijedlog bez.

Ni na koga se ne ljutim.
Ni za kakav novac ne bih to učinio.
Jesam li tada i o čemu razmišljao?


(U vezi s drugim primjerom pada mi na pamet anegdota o Shawu i cjenkanju, ali o tome drugi put.)

Internet ovo često demantira, ali internetu ne treba vjerovati, čak ni kada su posrijedi nešto ozbiljniji izvori od na brzinu naštancanih portala. Evo nekoliko primjera.

Cosmopolitan, 20. travnja 2021.

Na ničiju sreću, vraćaju se traperice niskog struka…

Ne, nego:

Ni na čiju sreću, vraćaju se traperice niskog struka…

Faktograf, 18. travnja 2020.

Ostali smo u situaciji da na nikakvu naknadu nemamo pravo...

Ne, nego:

Ostali smo u situaciji da ni na kakvu naknadu nemamo pravo...

Donekle ih može ispričati činjenica da su citirali pismo neke čitateljice, ali samo donekle.

Prijedlog bez, rekli smo, ne podliježe ovom pravilu.

Večernji list, 20. svibnja 2021.

Optužuje ljude na sve strane bez ijednog dokaza...

Ovo je, međutim, nedopustivo.

Iz jednoga od dokumenata Suda Europske unije.

(Falabogu, bar smo court of justice prestali prevoditi kao sud pravde. rolleyes)

Ne oslanjajući se na nikakvu sudsku praksu niti dajući posebno obrazloženje…

Ne, nego:

Ne oslanjajući se ni na kakvu sudsku praksu niti dajući posebno obrazloženje…

Da, dokument je izvorno na engleskome, ali u Bruxellesu imamo hrvatske prevodioce i hrvatske lektore. Grijeh pada na njihovu prevodilačku i lektorsku dušu.

Ili iz članka Lažeš li?, što ga je matematičarka Franka Miriam Brückler, predavačica na PMF-u – ne traži mi se je li profesorica, docentica ili nešto treće – napisala za Matku: časopis za mlade matematičare, vol. 29, no. 113, 2020. Članak govori o Hammingovu kodu, ali me nemojte pitati što je to. smijeh

Naravno da mi ne trebaš reći jesi li lagao u ijednom odgovoru! / Jesam li u ijednom odgovoru lagala?

Ne, nego:

Naravno da mi ne trebaš reći jesi li lagao i u jednom odgovoru! / Jesam li i u jednom odgovoru lagala?

I Hrčak, kao centralni portal koji okuplja hrvatske znanstvene i stručne časopise, baš kao i Matka, imaju urednika i lektora. Kojima je takva "sitnica" promaknula. Kako se onda može očekivati da će se naši budući znanstvenici i stručnjaci umjeti pristojno izražavati? no

Oznake: jezik, gramatika, pravopis


- 20:23 - Komentari (3) - Isprintaj - #

14.06.2021., ponedjeljak

Sročnost ili kongruencija – treći nastavak

Ovaj put zbilja posljednji. ČPR. Već sam i sama sebi dosadila, ali dovršit ću kad sam već započela. A nešto mi i štucka tehnika pa da me imate razloga mrziti naredna dva-tri dana dok se ne vratim u blogosferu.

Nije nam ostalo puno toga: prilozi i brojevi, a i to ne svi.

Uz priloge koji označavaju količinu (koliko, toliko, nekoliko, malo, mnogo, puno, više, najviše i slično) glagol dolazi u jednini, a imenica odnosno zamjenica čiju količinu ti prilozi određuju – tko kaže da se prilozi odnose isključivo na glagole? – nalazi se u genitivu, bilo jednine bilo množine.

Takva je i gornja rečenica: Nije nam ostalo puno toga. Ili pak: Svake godine na more dolazi sve manje turista.

Glavni brojevi, a oni nas ovdje zanimaju, također označavaju količinu, samo što je i točno određuju. Ti su brojevi uglavnom nepromjenjiva vrsta riječi. Iznimka su: jedan, dva, tri i četiri te oba. O sročnosti sam već pisala u drugom nastavku, a ovdje ću iskoristiti priliku pa navesti njihovu deklinaciju.

S jedan, jedna, jedno nema puno problema: deklinira se u sva tri roda, i to po pridjevskoj deklinaciji.

Broj dva ima tri roda - najprije navodim muški, zatim ženski, a nakraju srednji rod: dva, dvije, dva – to su nominativ i akuzativ, te eventualno vokativ. Genitiv glasi dvaju, dviju, dvaju, a dativ, lokativ i instrumental dvama, dvjema, dvama. Oba je isti slučaj kao i dva, samo mu je značenje drukčije: i jedan i drugi. Ili i jedno i drugo. Kombinirajte. wink

Broj tri ima jednake oblike za sva tri roda: genitiv mu glasi triju, akuzativ je jednak nominativu, a dativ, lokativ i instrumental glase trima. Isto je i s brojem četiri: u genitivu imamo četiriju, a u dativu, lokativu i instrumentalu četirima. Oblik četirma koji se katkad navodi u gramatikama i rječnicima definitivno je zastario.

Zapravo se deklinacija glavnih brojeva većinom osjeća kao zastarjela i upotrebljava se u takozvanom biranom stilu, ono, kad pišete diplomski rad ili nekakvu stručnu raspravu. Meni, međutim, ipak silno smeta kada se brojevne imenice dvoje, troje, četvero itd. pogrešno upotrebljavaju. Te imenice, naime, uvijek označavaju osobe različitog spola: dakle, bar jedna od njih mora biti žensko ili muško. Zamislite opis dvoboja u nekom kaubojskom romanu, oba revolveraša mrki, opaki i neobrijani, a onda se pojavi ovakva rečenica: Oboje su istovremeno opalili. Grrrr! burninmad

Deklinacija svih tih brojevnih imenica jednako glasi: N. A. i V. dvoje, G. dvoga, a D. L. i I. dvoma, a ostale se dekliniraju po istome obrascu, ali se i ta deklinacija osjeća kao zastarjela. Zato uopće ne čudi zaprepaštenje cure koja je u šoku i nevjerici stavila ovu sliku na Facebook - to je inače posveta na početku Llosina romana Surova vremena u prijevodu Dinka Telećana.




No snalažljiva smo mi čeljad. U praksu je ušlo da se ni brojevi ni »raznospolne« brojevne imenice ne dekliniraju ako pred njima stoji prijedlog. Umjesto troma prijateljima moglo je stajati i za troje mojih prijatelja i sve pet.

P. S. Za one koji možda ne znaju što znači kratica ČPR: to je akronim za »časna pionirska riječ«, skraćeno »časna pionirska« ili ČP. cerek



Oznake: jezik, gramatika, sintaksa


- 19:58 - Komentari (5) - Isprintaj - #

13.06.2021., nedjelja

Nevolje s piscima - opet

Da se još malo odmorimo od gramatike, može? Vidim da nikoga ne zanimaju moje nevolje s Jamesom pa idemo malo tračati.

Čitala sam vam ja u životu koješta, a i još to činim. U takozvanoj trivijalnoj literaturi, krimićima i ljubićima, autori uglavnom puno ne paze na detalje: odjeću glavne junakinje ili boju njezinih očiju pa je tako dama čas u haljini, a nakon dvije stranice ljubavnik s nje svlači bluzu i hlače. Ili se najprije u njezinim kao nebo plavim očima čita tuga, a na polovici romana u zelenim joj očima iskri radost. A tek kad se pomiješaju imena sporednih likova! O našoj je Zagorki tako kružila anegdota da na pisaćem stolu drži figurice od kojih svaka predstavlja lik iz nekoga njezina romana pa kako koji otfrkne iz radnje, i ona ga otfrkne sa stola. Ovdje možete pročitati kako je s time zaista bilo, a na stranici ćete naći i cijeli niz drugih linkova o njezinu radu.

(Doduše, znala je i ona likovima promijeniti ime, ali je to za radnju bilo nebitno, a svi smo to pripisivali tiskaru koji je, između sendviča sa špekom i piva, nešto zabrljao.)

Eh, ali kad se takve nedosljednosti nađu kod svjetski poznatih pisaca, klasika čak, kao što je Gustave Flaubert, postaje zanimljivo. Dakle, Gospođa Bovary i boja njezinih očiju. Flaubert nikako da se odluči: najprije su smeđe, ali se čine crnima, zatim se čine crnima, ali su zapravo tamnoplave, onda su ipak definitivno crne, i to čak u tri navrata, da bi naposljetku opet postale plave. Uvjerite se sami.

U Emme lijepe bijahu oči: premda smeđe, zbog trepavica izgledahu kao da su crne, a pogled joj do vas dopiraše otvoreno i s bezazlenom smjelošću.
Ce qu'elle avait de beau, c'étaient les yeux ; quoiqu'ils fussent bruns, ils semblaient noirs ŕ cause des cils, et son regard arrivait franchement ŕ vous avec une hardiesse candide. (I, 2)

Ovako izbliza, njezine mu oči izgledahu uvećane, pogotovu kada bi, budeći se, više puta za redom zatreptala vjeđama: crne u sjeni, a zagasito modre na danjem svjetlu, kao da u sebi skrivahu nekoliko slojeva boje koji, u dnu tamniji, postajahu sve svjetliji što bijahu bliže površini cakline.
Vus de si prčs, ses yeux lui paraissaient agrandis, surtout quand elle ouvrait plusieurs fois de suite ses paupičres en s'éveillant ; noirs ŕ l'ombre et bleu foncé au grand jour, ils avaient comme des couches de couleurs successives, et qui plus épaisses dans le fond, allaient en s'éclaircissant vers la surface de l'émail.
(I, 5)

Crne joj oči izgledahu još crnje.
Ses yeux noirs semblaient plus noirs.
(I, 7)

– Baš tako – reče Emma uprijevši u nj širom otvorene krupne crne oči.
– N'est-ce pas ? dit-elle, en fixant sur lui ses grands yeux noirs tout ouverts.
(II, 2)

Nikada joj oči nisu bile tako velike, tako crne niti su imale takvu dubinu. Jamais elle n'avait eu les yeux si grands, si noirs, ni d'une telle profondeur.
(II, 9)

Gomila tužnih misli što joj zamračivaše modre oči kao da najednom nestade iz njih; cijelo joj se lice ozari.
L'amas des pensées tristes qui les assombrissaient parut se retirer de ses yeux bleus ; tout son visage rayonna.
(III, 1)

Što kažete? wink

Isto je tako, na općinskoj zgradi u romanu Flaubert "dogradio" jedan jonski stup – najprije su bila samo tri, a poslije je za potrebe proslave dodao i četvrti: trebao mu je za četvrti natpis. Tko će se, međutim, još obazirati i na arhitekturu. cerek

Ipak, zanimljivo je da se to desilo upravo Flaubertu, Flaubertu koji je često prepravljao rukopis, mijenjajući ponekad jedno jedino slovo. Kako bi se to danas reklo: karma is a bitch.

Oznake: književni tračevi


- 12:53 - Komentari (5) - Isprintaj - #

12.06.2021., subota

Najvažniji jezični savjet

Da se malo odmorite od moje gramatičke gnjavaže, nakon što vam poželim dobro jutro, najbolje će biti da vam ga zorno prikažem.



Ovo dugujem svojem FB frendu Denisu Vidoviću, mladome piscu iz Siska. kiss

Oznake: jezični savjeti


- 07:44 - Komentari (7) - Isprintaj - #

11.06.2021., petak

Sročnost ili kongruencija – drugi nastavak

Nadajmo se i posljednji. sretan

Kada se subjekt iz prve rečenice pojavljuje, izrečen ili neizrečen, u rečenici koja se na nju nadovezuje, bilo da je zavisna ili nezavisna, sročnost se uz zbirne i brojevne imenice može i promijeniti, to jest može doći do slaganja po smislu.

Nažalost, moja omiljena gramatika navodi primjere koji potječu od Vuka Karadžića, a njega danas nije popularno spominjati. Primjeri jesu ponešto preinačeni, ali se autorstvo lako može utvrditi.

U Dubrovniku prva gospoda bila su vlastela, oni su se pravima razlikovali od svoga naroda.

(Prerađeno prema rečenici iz Srbi svi i svuda.)

Kazuju da se Kraljeviću Marku Šarac zaglibio u nekakvoj bari i da su obojica propali.

(Prerađeno prema rečenici iz Srpskog rječnika.)

No tko kaže da i sama ne mogu smisliti odgovarajuće rečenice?

Braća su se posvađala zbog nasljedstva, ali su ga poslije ipak dogovorno podijelili.

Sva su četvorica zajedno otišla na sastanak gdje su detaljno razradili plan i program.

Bar su suvremene i na svakom se koraku može naletjeti na takvu situaciju. smijeh

Uz brojeve dva, tri, četiri i oba imenice koje su njima određene stoje u obliku koji odgovara genitivu jednine, a zapravo se zove paukal (malěna), ali je našim gramatičarima to uglavnom lakše nazivati dualom (dvojinom) bez obzira na matematiku. Glagol, dakako, stoji u množini, a na pridjevske se riječi odnosi isto pravilo kao i na imenice.

Dva (tri, četiri, oba) čovjeka sjednu za stol. Ili: sjela su za stol.

Jasno, pri prelasku u drugu rečenicu može doći i do slaganja po smislu.

Kad oni tamo, a dva cara došla da prose i metnuli jabuke na sto.

(Opet prerađeno prema Srpske narodne pripovijetke. Yesssss! Vuk je isprva pisao (i)jekavicom, a razna su tumačenja o razlozima zbog kojih je poslije dao prednost ekavici – uglavnom su polititikantski intonirana pa o tome ne bih.)

Uz brojeve pet, šest, sedam itd. glagol obično stoji u jednini, imenice koje su njima određene u genitivu množine, a pridjevska riječ dolazi u srednjem rodu. Množina se rjeđe rabi.

Ni svih deset žena nije ju uspjelo nadglasati.

Mali savjet. Pita li nas tkogod je li u pitanju genitiv jednine (zapravo, paukal) ili genitiv množine, najlakše ćemo to utvrditi na primjeru imenice čovjek kojoj množina glasi ljudi.

Dva (tri, četiri, oba) čovjeka, ali: pet, šest, sedam itd. ljudi.

Nada je bila uzaludna. cerek

P. S. Ne mogu provjeriti točnost linkova - knjige nemam doma, a ne ide mi se u NSK.

Oznake: jezik, sintaksa, gramatika, pravopis


- 13:04 - Komentari (2) - Isprintaj - #

10.06.2021., četvrtak

Sročnost ili kongruencija – prvi nastavak

A sada – iznimke. wink

Jučer sam uzgred spomenula da sa zbirnim imenicama (telad, jarad, čeljad) može biti ovako i onako. Drugim riječima, glagol uz njih može stajati u množini, no to je arhaično izražavanje.

Telad pasu, jarad skakuću.

(Arhaično je relativan pojam, ne mora označavati srednjovjekovlje ili se odnositi na Šenou. Ponavljam gradivo pa čitam stare trilere. Tako u Mjenjačima novca, objavljenima kod nas prije 45 i nešto godina (Zora, 1976.) nailazim na konstrukcije kao što je većina su – ne znam sad napamet nastavak, ne znam kako su složili dio imenskog predikata, ali danas bismo nedvojbeno rekli većina misli ili većina je mislila, slažući glagol s gramatičkom jedninom iako sama riječ većina označava velik ili veći broj nečega.)

Postoje, međutim, imenice koje se isto tako u množini preobražavaju u zbirne imenice, ali uz njih bez iznimke glagoli stoje u množini. To su braća, djeca, gospoda, vlastela.

Složna braća nove dvore grade, a nesložna i stare razgrađuju. Jedan po jedan dohodu vlastela… (I. Vojnović: Na Mihajlu)

Pridjevske riječi stoje pak u obliku koji može biti jednina ženskoga roda, kako tvrdi gramatika na koju se pozivam, no rekla bih da je to ipak množina srednjega roda. Logičnije je, zar ne?

Braća su se posvadila.

Slično je i s brojevnim imenicama (dvojica, trojica, četvorica itd.): uz njih glagol stoji u množini, a pridjevska riječ u množini srednjega roda (odnosno u jednini ženskoga, kako tvrde moji autori).

Sva su četvorica zajedno otišla na sastanak.

O tome što se s rodom događa kada se na ovako sročenu prvu rečenicu nadoveže druga, pisat ću sutra.

Danas ću dodati samo još jedno važno pravilo: uz vi iz poštovanja ili počasti, bez obzira na to pišemo li ga velikim početnim slovom (u pismu odnosno e-poruci) ili pak malim (u tekstu dijaloga), uvijek, ali ama baš uvijek, dolazi množina muškoga roda. Isto vrijedi i u govoru.

Vi ste se, gospođo direktorice, gadno zabunili. Vi ste, gospodine predsjedniče, ovim postupkom svima pružili loš primjer.

Nikakvo *vi ste se zabunila ili *vi ste pružio. Ne dolazi u obzir! burninmad Takvo izražavanje ili odaje neobrazovanost i neznanje ili pokušaj da se drugima pametuje i da se netko napravi važan. Što se u krajnjoj liniji svodi na isto. rolleyes

Oznake: jezik, gramatika, sintaksa


- 19:51 - Komentari (6) - Isprintaj - #