iako nemam nekih ideja ne ljutim se na sebe mislim da će doći same po sebi nekad s vremenom obično tako i bude malo sam se počeo ponavljati što pripisujem godinama i činjenici da se sve više približavam kraju svojeg kratkog respektabilnog života dosta toga će mi faliti kada odem i najviše ću žaliti za stvarima koje sam propustio u životu jer nisam htio riskirati ili sam čekao da se ulog poveća ne želim velik sprovod iako bi mi drago bilo da ljudi koji dođu budu lijepo obućeni i sjetni jer me nema više
dosta mi je stvari zanimljivo u životu a vjerojatno one nisu toliko zanimljive nego sam ja samo dosadna neke su mi stvari također fascinantne osobno meni je nezamislivo da vegetarijanac može raditi puno radno vrijeme u mesnici i nekako ne razmišljati o promjeni posla i sve to zbog raznoraznih faktora na koje nažalost ne može utjecati naravno može ali to bi pokrenulo lančanu reakciju u kojoj bi previše ljudi moralo promjeniti svoje navike pa i životni standard zaključak mi je bio dosta nejesan razmišljao sam dok je ona nervozno krenula paliti cigaretu stvari nikada nisu onakve kakvima si ih unaprijed zamislimo
između ostalog uvijek mi je bila zanimljiva jer je imala genijalne izjave poput nisam baš voljela ići u školu ali volim šišati i volim da me šišaju sjajno je bilo kako je uvijek imala u društvu neku frendicu koja je bila tri puta luđa od normalne osobe tako da bi postigle nekakvu ravnotežu valjda i ostavljala normalniji dojam fascinirao me njezin bijesan auto i kočijaški vokabular kada bi neki loš vozač prekršio neki nepisan kodeks ceste uvijek je bilo zanimljivo popiti piće s tom curom koja nije voljela da bude voljena
osjećam se nekako posljednjih nekoliko dana ili tjedana kao da sam spavao zimski san i probudivši se shvatio da ne znam što se sve zbivalo zadnje vrijeme kao da su svi ljudi u nekom svojem filmu iz kojega sam ja očito ispao cijeli život radimo i na kraju umremo i onda kada radimo usput dosta griješimo što na kraju ispada po nekakvoj tupavoj logici da je naš život pogreška zbog te pogreške čovjek zanemaruje prave i važne stvari i onda ostaje izgubljen negdje u periferiji ničijeg zanimanja svakome treba malo pažnje