srijeda, 13.05.2015.

PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Odlučili smo napraviti jednodnevni izlet u Park prirode Lonjsko polje.
Obilazak smo počeli sa Siskom. Možda ste pomislili pa zašto idu i što imaju vidjeti u tom industrijskom gradu no Sisak osim što je industrijski grad ima bogatu povijest, i ima mnogo toga za ponuditi. Posebno nam je zanimljivo kako je došlo do imena grada Siska:
1.SEGESTICA - utvrđeni keltski grad
2.SISCIA - rimski grad
3.SISSEK - srednjovjekovno hrvatsko naselje
4.SZISZEK - najveća hrvatska riječna luka
5. I EVO NAS KOD NAZIVA SISAK - grad hrvatskih pobjeda

Posjetili smo nekoliko lokacija u gradu: Sisački povijesni prsten koji je postavljen pored zgrade Malog Kaptola – jedne od najstarijih zidanih kuća sagrađene krajem 18.stoljeća. Sisački povijesni prsten priča je o povijesti grada Siska koja predstavlja sedam najvažnijih razdoblja tisućljetne povijesti grada Siska. Sedam vitrina mještenih ispod razine poda (tako da se preko njih može hodati) predstavlja sedam najvažnijih razdoblja tisućljetne povijesti grada Siska.

Na dnu je svake od sedam osvijetljenih vitrina položen veliki zemljovid iz odgovarajućeg razdoblja s imenom grada koje se tada upotrebljavalo i oznakom samog razdoblja, a na to je postavljena lutka obučena u nošnju iz istoga doba te odgovarajući uporabni predmet i oružje. Svi su predmeti replike izrađene prema originalima pronađenima u Sisku.
Prošetali smo po lijepo uređenom šetalištu te popili kavu gledajući u rijeku Kupu i simbol grada – Stari most

Most je izrađen od tradicionalnih sisačkih materijala, kamena i opeke.

Prije polaska obišli smo Katedralu Uzvišenja Svetog Križa, koja se nalazi na Trgu bana Josipa Jelačića. Pokraj katedrale nalazi se arheološki park „Siscia in situ“.

Malo izvan središta grada nalazi se prekrasan Stari grad – tvrđava iz 16. stoljeća pod kojom se odigrala Bitka kod Siska,22.lipnja 1953.godine.

Nastavljamo put i dolazimo do Spomen parka Brezovica, u kojoj je osnovan Prvi sisački partizanski odred,22.lipnja 1941.
1981.godine kipar Želimir Janeš podigao je spomenik „Debeli brijest“ u čast prvom organiziranom obliku otpora ustaškom režimu.

Od šume Brezovice prema Čigoču – selu roda krenuli smo kroz sela Budaševo i Topolovac. Za Čigoč kažu da je selo koje ima više roda nego stanovnika sretan

1994. godine Europska zaklada za zaštitu prirode Euronatur proglasilo je Čigoč za Prvo europsko selo roda. Zbog iznimno pogodnih prirodnih uvjeta skoro na svakoj kući ili štali bijele rode svijaju gnijezdo. U pedesetak gnijezda stanuje više od 200 roda, a u 70tak kuća oko 120 ljudi. Pa, s razlogom kažu da ima više roda nego stanovnika yes

Rode obično dolaze u ožujku i travnju, obnavljaju svoja gnijezda i polažu jaja. Roda se vrlo rijekto glasa, ali je zato njeno klepetanje kljunom vrlo prepoznatljivo i zvuči kao udaranje štapom o štap. Pri klepetanju izvijaju svoj dugački vrat unatrag. Hrane se glodavcima, gujavicama, ličinkama te svim vrstama malih gmazova i vodozemaca kojima obiluje Lonjsko polje. Rode iz Čigoča odlaze na zimovanje u Afriku krajem kolovoza. Svake godine u selu se organizira ispraćaj roda 24. kolovoza. A znate li što je posljednje subote u mjesecu lipnju? Pa Dan roda cerek

U Čigoču rentamo bicikle i vozimo se do sela Mužilovčica. Uživali smo u pogledu na rijeku Savu, brojne ptice, konje, krave i turopoljske svinje.

Iz sela Mužilovčica došli smo do samog srca Lonjskog polja, tu smo uživali u tišini i prirodi.
Iduće selo koje smo posjetili je Krapje – selo graditeljske baštine. U Krapju je očuvana tradicijska arhitektura, specifična za srednju Posavinu, drvene kuće stare više od 100 godina. Zbog toga je 1995.godine Krapje proglašeno Selom graditeljske baštine. Prepoznatljivu sliku naselja čini niz drvenih kuća. Građene su od vodoravno slaganih hrastovih platica, tzv. planjki, koje su međusobno povezane drvenim klinovima. Slikovitost kuća naglašavaju natkrivena vanjska stubišta, trijemovi, zaštitni krovići i bogato ukrašeni detalji ograda i stupova. Naziv sela dolazi od ribe šarana iliti krapa.

Nedaleko od sela Krapje, a u blizini sela Drenov Bok nalazi se ornitološki rezervat Krapje đol, koje je važno stanište mnogih ptica. Samo Lonjsko polje važno je gnjezdilište, zimovalište i obitavalište brojnih ptičjih vrsta.
• 113 vrsta ptica koje obitavaju u Lonjskom polju su ugrožene na nacionalnom nivou
• 79 vrsta je ugroženo na Europskom nivou
• 227 vrsta je zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode Republike Hrvatske
• 133 vrste su zaštićene međunarodnim konvencijama (Bernska, Bonska, Wild Birds Directive)

Promatrajući ptice vrijeme nam je proletjelo, a i dan se bližio kraju pa smo morali krenuti. Obećali smo si da ćemo se vratiti! Prije samog povratka kući odlučili smo na kratko posjetiti Jasenovac.

No, da nam dan ne bi završio u tužnom tonu, priroda nam je dala prekrasan pogled na zalazak sunca sretan

- 16:52 -

Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 07.05.2015.

Pet budućih članova Kluba putnika 2door odlučilo je iskoristiti produženi vikend te za 1. maj napustiti Zagreb i otputovati na more, točnije u Primošten. Put koji smo mnogo puta do sada prošli istražujući ljepote hrvatske očekivali smo prevaliti za najviše 4 sata računajući na gužvu. Sve je išlo glatko punih 100 km, nakon kojih je zasvijetlila crvena lampica na kontrolnoj ploči kojom nam je auto signalizirao da otkažemo sve dogovore za tu večer.
Stali smo malo prije vijadukta ''Miljanica'' (iza Ogulina).

Prva pretpostavka je bila da je auto ostao bez vode, a kako nitko od nas petero nije imao ni kap vode sa sobom krenuli smo do istoimenog potoka. Potok je ipak bio dovoljno udaljen da nismo mogli doći do njega, no… snašli smo se ispraznivši obližnju lokvu rolleyes

U međuvremenu dok smo se mi mučili isprazniti lokvu, stao nam je automehaničar koji nam je rekao da nije problem u vodi nego da nam je puko remen. I tako smo se nas petero i naša golf dvojka ukrcali na šleper ''Autoslužbe Cane '' i krenuli prema Ogulinu. Zanima me do kuda bi došli da smo ulili vodu iz lokve u auto… sretan

Dobrom raspoloženju nije bilo kraja unatoč nastaloj situaciji, a dok smo čekali popravak auta, posjetili smo sve obližnje i ne obližnje ogulinske birtije i sreću pronašli u caffe baru ''Royal'' gdje nam je vlasnik kafića (sažalivši se nad nama) otvorio kafić samo za nas (kad su svi drugi kafići zatvorili svoja vrata. Mario, hvala!)
Čekajući popravak auta dogovorili smo se da ćemo napraviti nekoliko izleta po ogulinskom kraju. I da ono što kažu da se za olujnih noći može čuti krik vještica s Kleka – istina je, čuli smo ih nakon par piva smijeh

I tako je pao dogovor da već sljedeći vikend dolazimo u razgled Ogulina, planinarimo na Klek, a možda i zaplešemo s vješticama te dobijemo vozačku za vožnju na metli sretan

…u Primošten smo stigli u 4 ujutro. U nastavku vikenda slijedilo je kupanje u moru temperature punih 15 stupnjeva (što nikako ne preporučamo) te roštilj u primoštenskom zaleđu, točnije u selu Ložnice donje.
Oko Primoštena postoji niz sela, tradicionalnog dalmatinskog štiha, koje još donekle nije dotakla apartmanizacija kao samo mjesto. Ukoliko se ikad nađete u primoštenskom zaleđu, obavezno posjetite Šarićeve i Jurlinove dvore. Naravno, čim se registriramo vodimo vas na izlet u primoštensko zaleđe.
Nedjelju nam je osim puta za Zagreb, te ponovnog show programa na autocesti (zatvorena 2 tunela, 15 km kolone ''prva pa kreni '') obilježila 3. Primoštenska biciklijada u organizaciji BK Primošten.
Vozilo se rutom, Primošten – Supljak – Bilini – Prhovo – Podgreben – Tribežić – Draga – Supljak - Primošten.

Nimalo jednostavnom rutom zbog par kilometara uzbrdica. Po povratku u selo dočekao nas je rižoto od plodova mora, te smo punog želuca krenuli za Zagreb njami

Rezime, proveli smo jedan vrlo zanimljiv vikend, pun različitih sadržaja i u dobrom društvu. Nadamo se da će se naša ekipa uz Vas povećati te da ćemo se u narednim izletima (nakon registracije) svi skupa naputovati. I bez brige, nismo putnici amateri (uskoro više o našim putovanjima po svijetu) thumbup