srijeda, 01.02.2012.
UNIŠTIMO HRVATSKO DRUŠTVO I PODUZETNIŠTVO POTICAJIMA
Uništimo hrvatsko gospodarstvo poticajima!
Tvrtka Tom-Inter u vlasništvu Tomislava Smotalića aplicirala je 2005. godine na natječaju Fonda za razvoj i zapošljavanje (u nastavku Fond) svojim investicijskim projektom „Hostel“ za kojeg je prema zahtjevu poduzetnika za kreditiranje bilo potrebno 2.000.000,00 kuna. Fond je tvrtki Tom-Inter d.o.o. 1. prosinca 2005. godine odobrio kredit u iznosu od 1.500.000,00 kuna. Uz objašnjenje da trenutno nemaju više sredstava, na sastanku održanom u svrhu konzultacija o kreditu, predstavnici Fonda su im obećali izvršiti naknadno dofinanciranje u iznosu od 500.000,00 kuna za dovršetak investicijskog projekta. Međutim, čelnici Fonda su iz nekog razloga zaboravili svoje obećanje, iako projektna dokumentacija jasno govori o zahtjevu za financiranje u iznosu od 2.000.000,00 kuna. Pritom, tek po potpisu dokumentacije i aktiviranju kredita, korisnici kredita (tvrtka Tom-Inter) postaju svjesni da su im sredstva u stvari odobrena za nešto što oni nisu tražili. Umjesto zahtjeva za financiranje uređenja hostela kao osnovne djelatnosti, ugovor je navodio „proširenje postojeće djelatnosti – Pranje rublja i kemijsko čišćenje“ za što poduzetnicima nije trebao ni kredit niti dodatno ulaganje! Nakon dugotrajne borbe s administracijom Fonda, 22. listopada 2009. godine obitelj Smotalić konačno dobiva suglasnost Fonda za obavljanje djelatnosti noćenja u hostelu.
No tu problemi obitelji Smotalić tek počinju. Iako Fond nikada nije financirao tvrtku Tom-Inter prema projektnoj dokumentaciji, te iako je na kraju tvrtka Tom-Inter ishodovala sve potrebne dozvole za pravu namjenu kredita, obećano dofinanciranje nikada nije realizirano. S druge strane, koristeći uvjete prvotno odobrenog kredita, banka je aktivirala svoja prava i rate kredita počele su stizati na naplatu. Tvrtka Tom-Inter kao i cijela obitelj Smotalić, kojoj je to bio zajednički obiteljski projekt, našla se pred zidom. S nerealiziranim projektom, u nemilosrdnoj borbi s vremenom i birokracijom. Danas im prijeti ovrha, osjećaju se prevareno i poniženo, a sve to pod krinkom pametnog ulaganja proračunskog novca u poticanje poduzetnika, gospodarskog rasta i zapošljavanja.
Smotalići ne mogu, tko može?
Istražujući nelogičnosti u predmetu dodjele sredstava tvrtki Tom-Inter d.o.o. Udruga Partnerstvo za društveni razvoj došla je do zanimljivih otkrića. Iz javno dostupnih podataka, te dokumentacije koju nam je dostavilo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva proizlazi da je Fond za razvoj i zapošljavanje u 2005. i 2006. godini odobrio 64 kredita u ukupnom iznosu od 392.260.599,00 kuna. Visine kredita variraju, od nekoliko stotina tisuća kuna do nekoliko milijuna kuna. Najveći kredit u iznosu od 19 milijuna kuna odobren je tvrtki Mopar d.o.o., najmanji u iznosu od 333.000,00 kuna tvrtki Laboratorij zvuka d.o.o.
____________________________________________________________
Ipak, ovdje valja uzeti u obzir neobičnu okolnost pod kojom su obrtu za proizvodnju rezane građe i finalnih proizvoda od drveta, PM Lignum, na isti dan, 11. srpnja 2006. godine odobrena dva kredita; jedan u iznosu od 12 milijuna kuna, a drugi od 15 milijuna kuna. Sljedom navedenog, PM Lignumu je ukupno odobreno 27 milijuna kuna kredita. Inače, vlasnik PM Lignuma je HDZ-ov bivši ministar obrane i umirovljeni general Pavao Miljavac. Krajem 2010. godine mediji su pisali o povlaštenom položaju PM Lignuma, odnosno Miljavca u slučaju Hrvatskih šuma koje su devet mjeseci propuštale provesti pravomoćno ovršno rješenje za naplatu 20,8 milijuna kuna. Miljavčev višemilijunski dug prema Hrvatskim šumama naposljetku je, pod jednako neobičnim okolnostima, platio riječki poduzetnik i vlasnik Euro-Petrola, Jozo Kalem.
____________________________________________________________
Krediti pod posebnim uvjetima, u cilju podizanja hrvatskog gospodarstva, odobreni su i tvrtkama Mupera d.o.o. (21. srpanj 2005., 14,8 milijuna kuna) i Vino Ilok d.d. (14. ožujak 2006., 11,5 milijuna kuna). Zajedničko ovim dvjema tvrtkama je – Miroslav Kutle. Tvrtka Mupera sa sjedištem u Lihtenštajnu, inače obuhvaćena optužnicom za Dubrovačku banku, prema pisanju medija smatra se plodom nekadašnjeg prijateljstva Nevena Barača i Miroslava Kutle. S druge strane, u Nadzornom odboru Vino Ilok d.d. sjede uski Kutlini suradnici Davor Vlajčević i Antun Crlenjak. Logika govori da je Fond uložio ukupno 26,3 milijuna kuna hrvatskih poreznih obveznika za gospodarski poticaj poduzetniku Miroslavu Kutli, najpoznatijem tajkunu iz devedesetih, a danas i najtraženijem Hrvatu za kojim je raspisana i Interpolova tjeralica za kazneno djelo zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju. Tim novcem danas plaćamo njegov trajni odmor u Bosni i Hercegovini.
____________________________________________________________
Kredit u iznosu od 6 milijuna kuna (1.prosinca 2005.) odobren je tvrtki Obšivač d.o.o. čiji je vlasnik Zoran Obšivač, član HDZ-a i dobar prijatelj Luke Bebića. Obšivač je, inače, izvođač vrlo vrijednih radova koje država financira na jugu Dalmacije, a da je ta tvrtka "miljenik" vlasti više puta se žalio i Stipe Gabrić Jambo.
____________________________________________________________
Tvrtki Zetro d.o.o. u vlasništvu HSP-ovg zastupnika Ivice Zorice odobreno je 9,6 milijuna kuna kredita. Da li zbog tada neophodnih glasova HSP-a u Saboru, teško je utvrditi. HDZ-ovom dvojcu tati Zdravku i sinu Danijelu Sočkoviću (tvrtka V.A.M.-ING d.o.o.) dodijeljeno je 9,5 milijuna kuna.
____________________________________________________________
Danas nešto poznatiji HDZ-ovci Franjo Lucić i Darko Eškinja također su dobili kredite od Fonda. Luciću i njegovoj tvrtki Tofrado, koja je prema pisanju medija u međuvremenu nagomilala dug od 5 milijuna kuna prema Hrvatskim šumama, odobreno je 7,6 milijuna kuna kredita; a bivšem biogradskom gradonačelniku Eškinji i njegovoj Tvornici mreža i ambalaže 8 milijuna kuna.
____________________________________________________________
Tvrtka Mladik d.o.o. dobila je kredit od Fonda u iznosu od 6.830.000,00 kuna, dok je tvrtki Vinka d.o.o. odobreno dvostruko više, 12.500.000,00 kuna. Zanimljivo, i Mladik i Vinka, prema pisanju medija, nalaze se na popisu pravnih i fizičkih osoba u Hrvatskoj kojima su dodjeljivani sumnjivi krediti Hypo Alpe Adria Grupe. Tvrtki Mladik u iznosu od 1,9 milijuna eura, a tvrtki Vinka vrtoglavih 13,2 milijuna eura!
___________________________________________________________
U Drvoplastu u stečaju je nešto promijenjena priča. I ova je tvrtka bila u predstečajnom stanju u trenutku odobravanja kredita, baš kao i ova prethodna, novac koji je isplaćen od Fonda za razvoj i HBOR-a nikada nije sjeo na račun tvrtke a svi šute o tome gdje je i kome uplaćen, strojevi koji su trebali biti kupljeni za tu lovu, nikada nisu kupljeni niti je proizvodnja započela iako je to bila svrha kredita.
U krugu firme neprekidno posluje tvrtka Europlast d.o.o i Trgo-drvoplast d.o.o obje tvrtke supruge Dragana Čičića, Đurđice Čičić.
Bivši moćnik »SAO Krajine« mora HBOR-u vratiti 17 milijuna kuna
Dragan Čičić, jedan od moćnika tzv. SAO Krajine koji se 1993. čak kandidirao na »krajiškim izborima« s programom »Velike Srbije«, kredit od HBOR-a dobio je potkraj 2002. godine!
Nakon što je policija izvijestila javnost da u suradnji s državnim odvjetništvom u Petrinji istražuje slučaj dodjele kredita od 17 milijuna kuna poduzeću »Drvoplast« d.o.o. iz Petrinje, Hrvatska banka za obnovu i razvitak otkazala je sporni kredit i zatražila povrat isplaćenih sredstava.
Kako smo već pisali, sporni je kredit vlasnik »Drvoplasta« Dragan Čičić dobio u prosincu 2002., a novac je bio namijenjen »finalizaciji prerade drva i uvođenje novih tehnologija za proizvodnju plastičnih folija«. Čičić je državljanin triju država – SCG, BiH i Hrvatske. Tijekom rata u Hrvatskoj bio je blizak Borislavu Mikeliću i vrlo moćan u »SAO Krajini«, a 1993. se kandidirao i na »krajiškim« izborima, navodeći kao svoj predizborni program »što skorije ujedinjenje s Republikom Srpskom, Srbijom i Crnom Gorom - da rijeke koje nas dijele budu ono što jesu - prirodna bogatstva velike Srbije«.
Nakon »Oluje«, Čičić je pobjegao u Srbiju, gdje se nastavio baviti poduzetništvom, a do 2000. bio je u vrhu JUL-a, stranke koju je vodila Miloševićeva supruga Mira Marković. Nakon razlaza s JUL-om Čičić se preselio u Republiku Srpsku te pokrenuo pogon »Drvoplasta« u Petrinji. No, kod odobravanja kredita, nisu sporne Čičićeva ratna i poratna prošlost, već činjenica da je račun tvrtke u času uplate kredita bio blokiran zbog neplaćanja komunalne naknade.
Stvari su se počele »bistriti« kada su vijećnici HSP-a u skupštini Sisačko-moslavačke županije, postavili zastupničko pitanje o Čičićevom kreditu.
Kako smo pisali, utvrđeno je da u godinu i pol od isplate kredita u »Drvoplastu« nije pokrenuta nikakva nova proizvodnja niti je bilo novog zapošljavanja, a ni radnicima više mjeseci nisu isplaćivane plaće. U dopisu koji je HBOR poslao »Drvoplastu«, navodi se: »Budući da ste bez znanja HBOR-a, samoinicijativno odstupili od projekta te nenamjenski trošili sredstva, smatramo nužnim otkazati ugovor«. Na kraju HBOR daje Čičiću rok od 8 dana za povrat novaca, u iznosu od 2.042.223 eura.
Nakon svega, u utorak je Županijsko vijeće HSP-a poslalo priopćenje što ga je potpisao zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije Velimir Kvesić, u kome se od policije i pravosuđa zahtijeva da utvrde gdje su nestala sredstva poreznih obveznika. Po neslužbenim informacijama, Čičić je novac koji je dobio od Hrvatske, ulagao u svoje poslove u BiH, SCG, Sloveniji, Italiji i Rumunjskoj, a sumnja se da je dijelom novca kupio i stan u Londonu u kojem danas većinom boravi.
Ovaj tekst je doslovno prenešen iz Vjesnika od 09.09.2004.
___________________________________________________________
Slijedeći u nizu od mnogih je Krešimirovo drvo. Uprava firme dobila je nekih 2.000.000,00 eur od HBOR-a i naravno propali su. Nekretnina je prodavana u stečaju a kupio ju je jedan od bivših vlasnika.
____________________________________________________________
EKON-SAT d.o.o u Čemernici Donjoj je tvrtka koju je osnovao bivši direktor velesajma Pavelić a njegov sin je bio direktor. Fond za razvoj je investirao u pogon, koji je naravno "pukim slučajem" odvežen i montiran na drugo mjesto prije nego što je firma otišla u stečaj, tako da je Fondu ostala gola zemlja, a nekretninu će kupiti onaj tko opet dobije kredit od Fonda ili HBOR-a i tko ima čvrste veze naravno (sudeći po drugim slučajevima, vjerovatno isti vlasnik uz novi kredit).
____________________________________________________________
GALTAR d.o.o - o njemu je napisano članaka i članaka. Kredit od 72.000.000,00 DEM hrvatskih banka i nadhipoteke HBOR-a što znači da je HBOR dao sav novac jer su se banke kod HBOR-a zadužile, a osiguranje su dvije trošne kućice u Dubovcu i Okučanima koje ne vrijede 2.000,oo DEM. GALTAR d.o.o ima nekoliko novih tvrtki koje su osnovane s namjerom daljnjeg prebacivanja imovine, što je uspješno učinjeno te se u stečaju prodavala nekretnina, jer pokretnina gotovo da i nije bilo. Naravno da je nekretnina prodana putem kredita Fonda za razvoj i zapošljavanje za 7.500.000,00 eur?????
Radnici »Galtar Croma« dobili otkaze
OKUČANI, 8. prosinca Još prije godinu i pol dana 60-ak radnika
okučanske tvrtke »Galtar Crom« dobili su nezakonite
otkaze, tvrtka je stavila ključ u bravu, a stečajni postupak još
nije pokrenut. Po riječima sindikalnog povjerenika Mate Kolund
jije, radnici su tužili bivšu tvrtku, no očito politika nije
bila zainteresirana za rješenje situacije. Doduše, vlasniku je
zabranjeno raspolaganje imovinom, no imovina je davno odve
žena, pa proizvodna hala zjapi prazna. U prvostupanjskom
postupku radnici su dobili sudski spor s tvrtkom, no na žalbu
»Galtarova« odvjetnika Županijskom sudu, predmet je vra-
ćen ponovno Općinskom sudu. »Galtar Crom« je prva tvornica
sagrađena na području od posebne državne skrbi, u cijeli
projekt uloženo je oko 10 milijuna eura, no imovina je pod hipotekom
poslovnih banaka.
Za ovaj kredit dana je garancija HBOR-u koji ima nadhipoteku nad cjelokupnim kreditom od 10.000.000,00 eur - nekoliko oranica i tri kuće - kuća i dvor u Podkućnici, oranice i pašnjak, kuća broj 3 i dvorište u Dubovcu, kuća broj 168 i dvor u Bodegraju što sve skupa ne vrijedi više od 5.000 eur.
Tvornica i ostatak imovine, tj. strojevi prenešeni su na druge GALTAR tvrtke, a u konačnici je tvornicu kupila tvrtka PRSTEN d.o.o, za 12.000.000,00 kn kredita dobivenog od istog Fonda za razvoj. I.F.
____________________________________________________________
DI GVOZD - tvrtka koja je u kuponskoj privatizaciji kupljena za cca 150.000,00 kn dok nekretnine koje su bile vlasništvo Fonda za privatizaciju vrijede više od 30.000.000,00 eur. Nakon kupovine je većinski dioničar podigao kredit u Hypo banci, u iznosu od 1.200.000,00 eur, potom je kredit upisan na obje čestice u veličini od 75.000,00 m2, a potom je on svojim intervencijama uz pomoć prijatelja zamolio banku da se privremeno ispiše dok on raspalcelira zemljišta jer mu je to navodno potrebno zbog lokacijske. Nakon ponovnog upisa Sud upisuje kredit na samo jednu novu česticu, a druga čestica ostaje čista i nude je HBOR-u kao garanciju za kreditiranje linije za proizvodnju peleta. Naravno da kredit i dobivaju opet u iznosu od cca 2.000.000,00 eur. Linija nije niti dana radila, kao niti tvrtka DI GVOZD koja je godišnji promet imala svega 200.000,00 kn što nije dovoljno ni za plaćanje struje koju su naravno iskopčali. Tvrtka otišla u stečaj!!!!!!!
___________________________________________________________
LIKA DRVO - Kredit u iznosu od 4.500.000,00 eur mislim, točan iznos trebam provjeriti, radila nešto manje od godinu dana. Strojevi se raspačavaju bud zašto, nekretnina se sad već prodaje za tri puta manji iznos od procijenjene vrijednosti i upravo se rikta kredit HBOR-a za kupnju.
Međimurje", Čakovec, 5.12.2006. -
Sredinom proteklog mjeseca u vijećnici Općine Udbina održana je sjednica članova sindikalne podružnice "Gradina" i "Pepi" s predstavnicima Sindikata radnika trgovine Hrvatske koji vodi Zora Radetić.
Članovi podružnice "Gradina" bivši su radnici Lika drvo sistema, poduzeća u kojem je većinski vlasnik poznati međimurski poduzetnik Stjepan Hrešč, i u kojoj je u najboljim vremenima radilo i 300 ljudi, a koja je sad na domak stečaja.
"Pepi" je nova firma koju je Stjepan Hrešč u Udbini otvorio na ime svoje supruge, i u kojoj radi dvadesetak ljudi, a "podružnica" je i u Jasenovcu, gdje je zaposleno 40 ljudi, mahom bivših radnika Lika drvo sistema.
Nakon što su Lika drvo sistemi propali, počele su priče kako je Hrešč na to područje od posebne državne skrbi otišao samo radi povoljnih kredita HBOR-a koji su bili plasirani preko Privredne banke Zagreb, u kojoj glavnu riječ vodi Božidar Prka, s kojim si je Hrešču navodno kum.
____________________________________________________________
DVOR NA UNI - tamo je živi kokošinjac. Strojevi su rasprodani u staro željezo? Isto tako i sušare i pariona, stečajni upravitelj je to sve porješavao djelomice na crno, djelomice preko papira, ali uglavnom jedino što je ostalo je zemlja, za koju se naravno još nitko ne "grebe" dok se ne sredi još jedan kredit u HBOR-u od cca 5.000.000,00 eur jer se ispod tog iznosa ne isplati kretati u ozbiljnije poduhvate. Trenutno se oko zemljišta i hala grebu stari vlasnici koji sa stečajnim dogovaraju uvjete kupnje.
___________________________________________________________
Tvrtka ARENA križevci sa dugovima od preko 36.000.000,00 DEM u Poštanskoj i Privredno banci. Tvrtka otišla u stečaj, a supruga direktora i bivšeg vlasnika osnovala novu tvrtku koja radi u istom krugu, u svim pogonima, dok je kćerka direktor. I tako "pojeo vuk magare". Krediti su svi u stečaju otpisani, a nova tvrtka se u izgrađenom pogonu dalje snalazi kako zna i radi uz najpovoljnije uvjete.
Nedjelja, 12 Ožujak 2006
Jutarnji List - KRIŽEVCI - Hrvatska poštanska banka na petoj dražbi kupila je tvornicu parketa Arena iz Vojakovačkog Kloštra kod Križevaca.
Banka je s oko 100 milijuna kuna potraživanja (od ukupno 130 milijuna kuna) i najveći vjerovnik Arene a kupila ju je za 15 milijuna kuna. Zasad nije poznato hoće li se HPB odlučiti na njezinu daljnju prodaju ili zakup. Zakup bi odgovarao za oko 140 radnika Arene koji žele nastaviti raditi i izvoziti na tržište zapadne Europe
Naravno da je Banka dala tvornicu u najam. I to tvrtki MONOLIT koja je vlasništvo supruge od vlasnika Arene Križevci, a direktor je njegova kćerka.
Pilana u Velikom Ravenu, koja je bila u vlasništvu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje jer su zasnovali fiduciju zbog sredstava koja su isplaćena za poticanje zapošljavanja, također je dana u najam istoj tvrtki.............
___________________________________________________________
GARSTIL d.o.o - tvrtka otišla u stečaj, nekretnina prodavana na javnom natječaju a kao većinski vjerovnik kupila ju je Erste & Steiermarkische bank. No i to je samo mazanje očiju, jer je tvrtka GARSTIL d.o.o prije toga osnovala novu tvrtku, zabiježila spor u zemljišnim knjigama i u tvornici uredno dalje posluje i ne izlazi iz pogona????
___________________________________________________________
ZAGREBDRVO - vlasništvo Zdravka i Ivića Pašalića. Zaduženost preko 70.000.000,00 DEM u Poštanskoj banci, Karlovačkoj banci. Osnovana nova tvrtka Adriadrvo koja posluje na istoj nekretnini, a dugovi prema Zagrebdrvu otpisani!!!!
___________________________________________________________
KIO ORAHOVICA - Nekretnina koja je procijenjena na oko 500 miliona kuna vrijednosti a prodana za samo 46 miliona kuna i opet kredita od HBOR-a, a već je prethodno upisano potraživanje HBOR-a i Fonda za razvoj!
___________________________________________________________
HBOR-ov mini Obrovac u vlasništvu pukovnika Jukića
Više od tri godine nakon što je Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) uplatila šest milijuna kuna dokapitalizacija na račun obrovačke Tvornice hidrauličnih cilindara (THC) d.d., te joj odobrila još sedam milijuna kuna kredita (koji je kasnije stopiran), u THC-u nije pokrenuta ozbiljna proizvodnja, niti su ulaganja zasad rezultirala značajnijim zapošljavanjem u kraju gdje se posao teško nalazi.
Jedina osoba koju smo zatekli u THC-u doviknula je kako 'ne smije ništa govoriti', a fotografiranje pogona iznutra zabranio je većinski vlasnik, umirovljeni pukovnik (Stipan Jukić), jedan u nizu bivših časnika koji su se nakon razvojačenja odmetnuli u poduzetništvo.
Dok u HBOR-u kažu da od lani 'vode razgovore' te očekuju ponude za kupnju svog 38,5-postotnog udjela,te se tako izvuku iz investicije koja nije ispunila očekivanja, 'dogodio' se oglas u kojem su u srpnju na prodaju ponuđene kompletne nekretnine THC-a.
No, na oglas nitko ne želi priznati autorska prava, a za prodaju nekretnina nije bilo potrebne suglasnosti NO-a THC-a, u kojem, uz Jukićeve rođake, sjede i direktor Sektora kreditiranja HBOR-a o(Mladen Kober), te 'provjereni' kadar (Velimir Kračun).
No, u oglasu koji je osvanuo na internetu bili su navedeni detaljan popis i kvadratura THC-ovih nekretnina
koje se nude na prodaju, što sugerira da ga je sastavila osoba dobro upućena u THC-ovu imovinu. Neobično je bilo i što je za kontakt ostavljen samo broj mobitela vlasnika tvrtke (Lika Bolf Trade) d.o.o. iz Zadra.
Ne samo što bi to bio prvi primjer u Hrvatskoj da se cijela tvornica nudi na prodaju putem privatne agencije,nego je još neobičnije da HBOR, čini se, nije znao da mu se ispred nosa pokušava prodati vlastita imovina, dok to nije doznao iz (Jutarnjeg lista#Jutarnji list) koji je prepričao tekst oglasa uz Bolfovu izjavu.
HBOR je THC-u odobrio i povoljan kredit od sedam milijuna kuna.
___________________________________________________________
KREDIT HBOR-a PODUZEĆU TRI D DRVU OD PREKO 30 MILIJUNA
Lički Tri D Drvo slovenski vlasnik doveo do stečaja 09. 03. 2009
Iako je osnovna djelatnost drvoprerađivačke tvrtke TRI D DRVO iz Vrhovina ugašena još u listopadu 2007. godine (tvrtka je proizvodila masivne ljepljene ploče), posljednji su ugovori o radu istekli tek krajem 2008. Većinski vlasnik tvrtke je slovenski VIS A VIS iz Ljubljane sa 73,66%, HBOR je imao udio od 26%, dok je ostatak od 0,34% glasio na jednu privatnu osobu iz Zagreba. Ipak, prije desetak dana, predstečajni upravitelj Mate Balenović predložio je otvaranje stečajnog postupka nad TRI D DRVOM, prenosi Liderpress. Predstečajni upravitelj odlučio se na predlaganje stečajnog postupka iako je evidentno da obveze stečajnog dužnika u velikoj mjeri ne premašuju stvarnu vrijednost njegove imovine. Preko 2 milijuna kuna potraživanja radnika odnosi se na neisplaćene plaće i neuplaćene poreze i doprinose od kolovoza 2007. godine. Ostala dugovanja odnose se prvenstveno na kreditiranje od strane HBOR-a i Agencije za razvoj i zapošljavanje iz Zagreba i to u iznosu od preko 30 milijuna kuna. S druge strane, ispunjeni su stečajni uvjeti kao što su nesposobnost plaćanja i prezaduženost, a i sama stečajna masa ima potencijal djelomične naplate potraživanja vjerovnika.
____________________________________________________________
LEPA LEPOGLAVA - U Jutarnjem listu objavljen je javni natječaj za kupnju nekretnine "Lepe" iz Lepoglave, tvornica namještaja, za dug od preko 26.000.000,00 kn. Glavni vjerovnici HBOR i Fond za razvoj i zapošljavanje. Nekako sve ide proceduralno, a sve tvrtke, korisnici kredita od HBOR-a umjesto da idu naprijed, vrlo brzo propadnu?????
____________________________________________________________
ZLOUPORABA POLOŽAJA
Darka Smolića Dobrović optužuje da je kao direktor Poljoprivredne zadruge podigao kredit od HBOR-a Zagreb za izgradnju pumpne stanice, a koji je navodno nenamjenski potrošen, odnosno nije iskorišten za gradnju iste. Tvrdi i kako raspolaže informacijom da je Smolić zloupotrebljavajući svoj položaj kao fizička osoba oročio jedan milijun kuna u Glumina banci radi stjecanja izvjesne dobiti. Smolića optužuje i da je kao direktor PZ-e nezakonito uknjižio montažni objekt i na njega podigao hipotekarni kredit iaoko je isti, kako tvrdi, izgrađen na pomorskom dobru. Sve radnje, stoji u kaznenoj prijavi, vodile su se koordinirano na relaciji Šparica – Smolić s ciljem ostvarenja prava vlasništva i korištenja pomorskog dobra u gospodarske svrhe bez koncesije, odnosno bez naknade. Da se radio o koordiniranim potezima, tvrdi Dobrović, govori i činjenica da je Šparica održao prigodni govor dobrodošlice na otvorenju samoposluge „Studenac“ iako je znao da je taj objekt službeno zabranjen za korištenje. U obrazloženju prijave protiv direktora firme Veslo d.o.o. navodi se kako je Silvijo Skočić, uz pomoć Šparice i Smolića, kupio dio imovine opskrbnog centra, iako je, tvrdi Dobrović, isti znao da se radi o objektu na pomorskom dobru. Vrijednost te kupoprodaje, kaže čelnik pirovačkog HNS-a, iznosi oko 2,4 milijuna kuna. (pp)
____________________________________________________________
BiH, turistička destinacija tajkuna o trošku hrvatskih građana
Dakle, prema javno dostupnim informacijama, kao i dokumentaciji do koje je došla udruga Partnerstvo za društeni razvoj, gotovo jedna trećina ukupnih sredstava Fonda za razvoj i zapošljavanje (92.010.000,00 kuna) podijeljena je stranačkom i/ili interesnom linijom. Nerijetko tvrtkama odnosno osobama koje su poslovale sumnjivo, odnosno protiv kojih postoje i pravomoćne presude i međunarodne tjeralice. Sve pod sjajnim plaštom velikih projekata Vlade RH. Ulaganja u zapošljavanje, gospodarski razvoj, izlazak iz krize i gospodarski oporavak, teze su kojima nas je godinama zasipala Mačekova propagandna mašinerija. Rezultati i uspjesi su danas više nego vidljivi: preko 330.000 nezaposlenih i najteže stanje gospodarstva u RH od rata naovamo. Veliki investicijski projekti kao i mjere razvoja ili današnje mantre - gospodarskog oporavka, više nego očito postaju samo inačice nekadašnjih pretvorbi i privatizacija. Na kraju cijenu plaćamo svi mi, a možda i najveću, poduzetnici koji su u navedene mjere povjerovali poput obitelji Smotalić. Oni bespovratno gube svoju imovinu i sve što su stjecali u posljednjih pedesetak godina. I što smo naučili iz prethodnih iskustava? Očigledno ništa. Nitko nikad nije napravio kvalitetnu ocjenu provedbe prethodnih „velikih i zvučnih“ projekata Vlade. Fond je nakon što su se poduzetnici počeli žaliti, te nakon što se interno shvatilo da se istina neće moći dugo skrivati, pobjegao pod okrilje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, čekajući da mu istekne rok (da prestanu obveze po kreditima). Štetu nastalu ovakvim raspolaganjem novca sanirat će građanke i građani RH. A u međuvremenu ćemo se baviti novim velikim projektima Vlade i Hrvatske Narodne Banke. Poticajima gospodarstvu putem bankarskog sustava u iznosu od 6,3 milijarde kuna (za prerađivačku industriju i turizam), ili poticajima stanogradnji u za sada neutvrđenom iznosu. Pitanje na koje nismo i nećemo dobiti odgovor je kako će se raspolagati tim novcem, odnosno, s obzirom da odgovora na prethodna pitanja nemamo, čiji ćemo trajni godišnji odmor u inozemstvu platiti ovaj put?
Za Partnerstvo za društveni razvoj: Udruga Veronika Vere
A. Hećimović/M. Podumljak Landeka Nada
.
- 17:27 -
NADA LANDEKA - EPOPEJA O SUCU
Nada Landeka je po uzoru na tragično opjevanu Hasanaginicu opjevala Epopeju o sucu Čadi i tragičnoj priči koja je uzrokovana nefunkcionalnošću u hrvatskom pravosuđu!
Dio Epopeje pretočena je u pjesmu opjevanu na guslama, na Promociji knjige "Neka mi sudi Hrvatska a ne hrvatsko pravosuđe" koju je opjevao vrsni guslar Ivan Marušić u Splitu 26.01.2012. na promociji u organizaciji Centra Fabula i direktorice Nade Mitić.
- 11:59 -
NADA LANDEKA - MIŠLJENJA PROFESORA PRAVNOG FAKULTETA
PRAVNI FAKULTET U OSIJEKU I ODBOR ZA RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA
Knjiga o pravosudnoj Golgoti Nade Landeke
Objavljeno: 18.11.2011
Knjiga pod indikativnim naslovom "Neka mi sudi Hrvatska, a ne hrvatsko pravosuđe", čija je autorica Nada Landeka, predstavljena je na Pravnom fakultetu u Osijeku.
Promotor je bio prof. dr. Zvonimir Lauc, redovni profesor na Pravu, a svestrana autorica – inače književnica, publicistica, poduzetnica predstojnica Razreda za poduzetništvo pri HAZUD Basel i predsjednica udruge za promicanje ljudskih prava i vladavine prava te zaštitu žrtava pravosuđa, nazvane Veronika Vere (pod tim pseudonimom je i objavila knjigu) – pred okupljenima je progovorila o "pravosudnoj Golgoti" koju opisuje u knjizi.
"Knjiga je nastala kao zbir događanja koje sam proživjela u proteklih 11 godina kao dio moje borbe protiv korupcije u pravosuđu, u kojoj sam se pokušala boriti isključivo zakonskim putem. Međutim, nažalost, shvatila sam da je korupcija duboko zagrizla u pravosuđe pa sam odlučila moja iskustva staviti na papir, možda će netko nešto naučiti na mojem primjeru", kazala je.
Konkretno, opisala je, na nekretninu koja je bila u vlasništvu njezinog poduzeća tadašnji predsjednik Općinskog suda u Dugom Selu svojedobno je upisao tuđi, zastarjeli teret, i to, tvrdi ona, neustavnim i nezakonitim internim rješenjem.
"To je učinio iz vlastite koristi. No, tri godine kasnije, nakon mnogih napora i truda, 2003. godine ishodila sam rješenje Županijskog suda da to nije bilo pravno utemeljeno. Međutim, taj predmet već osam godina stoji u ladici toga istoga suca, unatoč svim rješenjima viših sudova, vjerojatno jer ne zna što bi napravio. Eto, na takve loše pojave pokušavam upozoriti hrvatsku javnost", naglasila je.
Ovo je bila druga promocija knjige, nakon prve održane ljetos u Zagrebu, a organizirali su je Odbor za razvoj ljudskih resursa iz Osijeka i Pravni fakultet. T.Levak - Glas Slavonije
VIDEO SNIMCI SA PROMOCIJE NA PRAVNOM FAKULTETU U OSIJEKU
- NADA LANDEKA "NEKA MI SUDI HRVATSKA A NE HRVATSKO PRAVOSUĐE" I PROFESORI PRAVNOG FAKULTETA OSIJEK, ODBOR ZA RAZVOJ LJUDSKIH RESURSKA IZ OSIJEKA
Prof. dr. Zvonimir Lauc s Pravnog fakulteta u Osijeku iznosi svoje stručno mišljenje o knjizi "Neka mi sudi Hrvatska a ne hrvatsko pravosuđe"
Landeka Nada o knjizi "Neka mi sudi Hrvatska a ne hrvatsko pravosuđe"
Landeka Nada i prof. dr. Zvonimir Lauc, pozdravni govor na kraju promocije
Prof. Darko Cini, o pravosuđu i o knjizi "Neka mi sudi Hrvatska a ne hrvatsko pravosuđe" na Pravnom fakultetu u Osijeku
Filip Lažeta na promociji knjige "Neka mi sudi Hrvatska a ne hrvatsko pravosuđe" na Pravnom fakultetu u Osijeku
Dubravko Lažeta na Pravnom fakultetu u Osijeku povezuje knjigu i zbilju
Pravni stručnjaci rekli su javno svoje mišljenje! Također su izrekli strah zbog činjenice da suci koji su potekli iz klupa ovog fakulteta, i mnogih drugih Pravnih fakulteta možda nisu dovoljno osposobljeni i stručni za posao koji obavlja, a odgovornost na njima je velika - Ljudska sudbina i životi. Očekuje se riječ dr. Ive Josipovića, ministra pravosuđa i glavnog državnog odvjetnika, kao i mjerodavna akcija Ustavnog suda RH.
- 11:34 -
NADA LANDEKA - PROMOCIJA U SPLITU
PREDSTAVLJANJE KNJIGE "NEKA MI SUDI HRVATSKA A NE HRVATSKO PRAVOSUĐE"
„Pravosuđe je neprijatelj poduzetnika“ rezime je s predstavljanja knjige „Neka mi sudi Hrvatska a ne hrvatsko pravosuđe“ koje je autorica Landeka Nada održala u Splitskom restoranu „Aria“ u organizaciji Centra „Fabula“ i gdje Nade Mitić.
Knjigu je napisala Landeka Nada koja piše pod pseudonimom Veronika Vere i aktivistica je u borbi protiv korupcije u pravosuđu. Sadržaj knjige opisuje njezin težak ali hrabar poduzetnički hod, kojemu se se na putu našle brojne prepreke, između ostalog nezakonita i krivotvorena sudska rješenja, isprepletenost sudaca i stečajnih upravitelja, općinskih državnih odvjetništava i policije, kamatara.
Knjige je nastala kao zbir događanja koje je autorica proživjela u proteklih 11 godina kao dio njene borbe protiv korupcije u pravosuđu, u kojoj se pokušala boriti isključivo zakonskim putem. Na žalost, shvativši da je korupcija duboko zagrizla u pravosuđe i da je vrlo teško kroz medije približiti što se događa odlučila je napisati knjigu kako bi možda netko nešto uspio naučiti na njenom primjeru, kazala je Landeka.
„.....Nije samo riječ o tome da moramo mijenjati zakone i donositi nove ili bolje. Riječ je o tome da svatko od nas počne mijenjati sebe. Jer temelj pravde uvijek smo mi sami, jer je svatko od nas taj koji svojim ponašanjem stvara ili negira pravednost.
Zato, ne smijemo se bojati, ne smijemo šutjeti, ne smijemo okretati glavu!
Hrabrost je ta koja pobjeđuje nepravdu, koja ostvaruje bolje, pravednije društvo, društvo u kojem svaki građanin ima jednaka prava i jednaku šansu da se školuje, zaposli, zarađuje toliko da od toga njegova ili njezina cijela obitelj može pristojno živjeti, pravo da ima državu koja poštuje i štiti ljudska i druga prava svih svojih građana.
U borbi za pravednost ja ću, kao predsjednik Republike Hrvatske i kao njezin građanin, biti prvi i nikada se neću umoriti.............“
citirala je Landeka Nada riječi inauguracijskog govora predsjednika RH Ive Josipovića od prije dvije godine i ovaj put ga želeći podsjetiti na njegovo obećanje.
Poručila mu je da je ona hrabra, ali pravdu još uvijek željno iščekuje, a dočekati će je onog dana kada se na Općinski sud u Dugo Selo uputi revizija Ministarstva pravosuđa i utvrdi sučevu odgovornost.
Konkretno, opisala je, na nekretninu koja je bila u vlasništvu njenog poduzeća tadašnji je predsjednik Općinskog suda u Dugom Selu svojedobno upisao tuđi, zastarjeli teret, i to, kako tvrdi, neustavnim i nezakonitim rješenjem bez prava na žalbu.
To je učinio iz vlastite koristi. No, tri godine kasnije, nakon mnogo napora i truda, 2003. godine ishodila je rješenje Županijskog suda da to nije bilo pravno utemeljeno. Međutim, taj predmet već osam godina stoji kod suca na stolu, unatoč svim rješenjima viših sudova, vjerovatno zato što ne zna što bi napravio. Žalbe koje su uložene nisu se maknule sa sučevog stola punih 8 godina, također ni prijedlozi, o čemu postoji potvrda sa viših sudova što predstavlja čistu zlouporabu i nesavjesno obavljanje poslova.
„Ja ne tražim za sebe neka veća prava, samo tražim da su, sukladno Ustavu RH, zakon i prava za sve jednaka, i da su svi pred sudovima jednako tretirani. Borim se da svi u Hrvatskoj konačno budemo jednaki pred zakonom. Europski sud iz Straosburga kaže kako je pravda učinkovita, samo ako je pravovremena – poručila je Landeka pred gostima na četvrtoj promociji ove jedinstvene knjige.
Predstavljanje su s pažnjom pratili između ostalih i umirovljeni pukovnik Mirko Čondić, te dožupan Visko Haladić, a otvorio ju je vrsni guslar Ivan Marušić s kratkim predstavljanjem Epopeje o sucu, pretočenu u stihove pogodne za pjevanje uz gusle koje su iz davnina u narodu prenašale tragične sudbine.
Split, 27.01.2012.
- 11:24 -
