ISKONSKI PAG

nedjelja, 31.12.2017.


31.12.2017. u 14:38 • 0 KomentaraPrint#

srijeda, 27.12.2017.

101 PAŽANIN - 19. NAGY JOSIP – (Pag, 10. veljače 1884. – Zagreb, 28. siječanja 1981.)




Uvjeren sam da mali broj Pažana zna da je Nagy Josip jedan od vodećih hrvatskih filologa i povjesničara, rođen u Gradu Pagu.
Njegov otac Karlo, obnašao je dužnost suca Austrijskog suda u Pagu, i to je bio povod kojim je obitelj Nagy obitavala na Pagu.
Pučku školu je kao i svi Pažani, pohađao u svom rodnom gradu. Gimnaziju pohađa u Zadru, nastavlja u Splitu gdje je 1902. i maturirao. Slavistiku i povijest studira u Grazu i Beču, ondje je 1906. doktoriraro tezom F.M. Appendiniju.
1907. zapošljava se u Dalmatinskom namjesništvu u Zadru. Od te iste godine do 1918. službuje u austrijskom Ministarstvu financija kao arhivar, ispit za službu arhivara položio je 1909. u Beču. 1910. godine u Beču je položio i ispit iz ruskog jezika u školi za istočne jezike.
1911. oženio se za Amelie Friedl sa kojom odlazi u Pariz usavršavajući Écol des Chartes (škola čartera) i École libredes sciences polituques (slobodna škola političkih znanosti).
Koncem Prvog svjetskog rata, od 1.prosinca 1918. do 8.ožujka 1919. tajnik je Konzularne agenture Kraljevine SHS u Beču. Kratko vrijeme nakon spomenute službe, bio je u zvanju arhivara Kraljevskog Državnog arhiva u Zagrebu.
Kao vodeći stručnjak po pitanju arhivske nauke, bio je predstavnik Vlade Kraljevine SHS u pregovorima s Austrijom 1921-1922. u izradi "Rimske konvencije o arhivima", a godine 1923. i pri izradi i potpisivanju arhivskih sporazuma između Vlade Kraljevine SHS i Austrijske Savezne vlade.
Bavio se je i pomoćnim povijesnim znanostima, posebice paleografijom i diplomatikom a svoje znanstvene radove objavljivao je u mnogim novinama i časopisima.
Važnija djela su mu: "Nacrt latinske paleografije (1925)" (jedan primjerak knjige nalazi se u mojem posjedu), "Monumenta diplomatica: isprave iz doba hrvatske narodne dinastije (1925)", "Prva utanačenja između bosanskih banova i Dubrovnika (1931)", "sveti Krševan, njegova crkva i samostan u Zadru (1932)" i "Josip Bersa (1933)".



Svom rodnom Gradu preveo je: "Darovnicu Paške općine samostana sv.Petra na Iloviku samostanu sv. Mihovila na Susku", kojeg možemo pronaći u Diplomatičkom zborniku Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, sv.I, Zagreb 1967, str. 125-125, kojeg je pripremio Luka Vukušić, arhivist HDA.

† Anno ab incarnatione domini nostri Iesu Christi millesimo LXXI, indictione nona, tempore Cresimiri, Dalmatinorum ac Chroatorum regis, et Dragi Arbensis episcopi. Nos denique Kesensis communitas, quia deo et monasterio sancti Michaelis de Sansigo in primordio edificationis ipsius monasterii occulte et aperte offendimus et quia deus sua misericordia nos per reuelationem sancti Nycholai uisitauit, quod strages, qua deprimimur, ob it (!) super nos deuenisset comuni et consilio pro emendatione mali facti, quod fecimus, donamus nostrum monasterium sancti Petri de Neumis insullis (!) monasterio Sansicano cum suis utrisque insullis Neumis et earum pertinentiis et cum X libris ecclesie et tribus aratris bouum et duabus campanis et CCVI ouibus et XVIII iumentis ac quinquaginta vachis. Pristinum uero rogamus dari Maculino, Arbensi comiti, qui noster est. Que omnia volumus, ut dictum monasterium sancti Michaelis excepto nominato pristino habeat et iure hereditario in perpetuum possideat salua tamen iustitia Arbensis episcopatus. Ego Macolinus, Arbensis et Kisanus comes, testor et me subscribi iussi. Ego Otma (?) dono et subuolo (!) et subscribere me rogo. Ego Dobrogost hanc donationem esse volo. Ego Petric dono et volo. Ego Duimus ualastelin dono et volo. Ego Stanimir dono et uolo. Ego Burdinus dono et uolo. Ego Prelug dono et volo. Ego Subdimir dono et volo. Ego Paulus dono et volo. Ego Culiamir dono et volo. Ego Rubo.. dono et volo. Ego Bostian dono et volo. Ego Stoian dono et volo. Ego Gestima dono et volo. Ego Priuonego dono et volo. Ego Grubice dono et volo. Et omnes quotquot sumus hanc donationem volumus esse in perpetuum valituram. † Et ego Dragus, Arbensis episcopus, notate (?) interfui donationi et saluo iure nostre sedis assentio et hoc priuilegium fieri iubeo, in cuius diocesi donantes donata sunt. Ego Martinus diaconus examinator manum misi. Ego Martinuscius de Slovigna examinator iussu domini comitis Marci Michaelis et eius curie examinavi. Ego Camboninus de Rodanis de Cremona, Arbensis notarius, de mandato domini Marci Michaelis, comitis Arbensis, et curie Arbensis hoc exemplum exemplavi de quodam instrumento exempli confecti per manum Lanfranci, olim Arbensis notarii, sub anno domini MCCLXXXXI, indictione tercia, niladens vel minuens, quod sententiam mutet, complevi, roboravi et consueto signo signavi.


Godine od utjelovljenja gospodina našega Isusa Krista 1071, devete indikcije, u vrijeme Krešimira, kralja Hrvatske i Dalmacije, i rapskog biskupa Drage. Mi, dakako, paška općina, jer smo Boga i samostan svetog Mihaela na Susku u počecima gradnje samog samostana tajno i javno povrijedili i jer nas je Bog svojom milosrdnošću preko otkrivanja svetog Nikole posjetio, budući da je teškoća kojom smo pritisnuti, na nas došla zbog toga, zajedničkom namjerom da ispravimo zločin koji smo učinili, darujemo naš samostan svetog Petra na otocima Ilovika samostanu na Susku s oba otoka Ilovika i onime što im pripada, i s deset knjiga crkve, tri volovska pluga, dva zvona, 206 ovaca, 18 kobila i 50 krava. A pristin molimo da se daje Maćulinu, rapskom knezu koji je naš. Želimo da rečeni samostan svetog Mihaela sve to, izuzev spomenutog pristina, ima, i da po nasljednom pravu zauvijek posjeduje, uz ipak sačuvano pravo rapske biskupije. Ja, Maćolin, rapski i paški knez, svjedočim i zapovijedio sam da me se potpiše. Ja, Otma (?) darujem i slažem se, te molim da me se potpiše. Ja, Dobrogost, želim da se ostvari ovo darovanje. Ja, Petrić, darujem i želim. Ja, valastelin Dujam, darujem i želim. Ja, Stanimir, darujem i želim. Ja, Burdin, darujem i želim. Ja, Prelug, darujem i želim. Ja, Subdimir, darujem i želim. Ja, Pavao, darujem i želim. Ja, Kuliamir, darujem i želim. Ja, Rubo (…), darujem i želim. Ja, Bostian, darujem i želim. Ja, Stoian, darujem i želim. Ja, Gestima, darujem i želim. Ja, Privonego, darujem i želim. Ja, Grubice, darujem i želim. I svi, koliko nas ima, želimo da ovo darovanje vrijedi zauvijek. † I ja, Drago, rapski biskup, u čijoj biskupiji je ovo darovano, bio sam prisutan spomenutom darovanju i, sačuvavši pravo naše stolice, odobravam i zapovijedam da se ova povlastica ostvari. Ja, Martin, đakon i ispitivač, sam potpisao. Ja, Martinuscije de Slovigna, ispitivač, ispitao sam po zapovijedi gospodina kneza Marka Michaelisa i njegova dvora. Ja, Ćambonin de Rodanis de Cremona, rapski notar, po nalogu gospodina Marka Michaelisa, rapskog kneza, i rapskog dvora ispitao sam ovaj ovjereni notarski prijepis po nekoj notarskoj ispravi prijepisa dovršenog rukom Lanfranka, nekoć rapskog notara, godine 1291, treće indikcije, ne dodajući i ne oduzimajući ništa što bi mijenjalo smisao, dopunio sam, učvrstio i označio uobičajenim znakom.



Josip Nagy dobio je 1980. godine nagradu za životno djelo.

Preminuo je 28. siječnja 1981. u Zagrebu, gdje je i sahranjen.

27.12.2017. u 16:40 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 24.12.2017.


24.12.2017. u 10:59 • 0 KomentaraPrint#

subota, 09.12.2017.

DA SE NE ZABORAVI - PEŠKARIJA





Sićate se ljudi starih Peškarija
kad je ribe bilo koliko si tija,
već u rane ure stizale su koče
birati si moga što ti srce 'oće.



Ovako je Tomislav Ivčić piva o Peškariji. Peškarija (ribarnica) dolazi od talijanske besede pescheria, ca na hrvatskom standardnom rječniku znači ribarnica. Sve dolazi od taljanske besede pesce (riba), ka potiće od latinske besede piscis.
Peškarija je, baš kako i pijaca, centralno misto gradskog života. Di su nestala ta mista u gradu Pagu, i di im je danas misto?

Pred nama su blajdani kih će pratit post, tako da bi peškarija tribala bit misto di ćeš critit najviše judi.
Ne znan kada je u Pag izgrajena peškarija, ali zato znan da je srušena 2008. kada je pocela restauracija starog paškog mosta. Sigurno da je bilo judi ki su bili protiv toga, jer je peškarija bila misto okupljanja. Tu se od banka do banka, od kašete do kašete, od sardele do zubaca, ćakulalo, ogovaralo, karalo.

Isto tako od peškarije imamo i drugu besedu, a to je peška. Ca imaš za pešku?, najcešće je pitanje ribaru kada gre na ribe. Ni to bilo pitanje samo ribaru. Najcešće pitanje kartaša, oni ki igraju briškulu i trešetu je:- ca si peška? Kada igra ne gre onako kako su zamislili, onda se gre u pešku kako bi se igra okrenula. Ki put je peška uspješna, ki put ni, isto kako i ribaru.

Današnja paška peškarija nevridna je da bi se Pag moga osjećat gradom i izgubila je onaj duh po kome bi se moglo reć da Pag pripada Mediteranu i njegovoj kulturi i civilizaciji.


Proć kroz vrata peškarije, je ulazak u neka davna, skoro zaboravjena, ali lipa vrimena. Neka nam beseda peškarija barem malo bude znamen tih vremena, barem onima ki se još sićaju tih vremena.

09.12.2017. u 15:48 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 03.12.2017.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.50.




Ova fotografija zorno dokazuje odanost Pažana tradiciji spram paškom zimskom karnevalu krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada paški puk isprača "Marka" krivca za sve nevolje na svoj posljednji počinak. Svi u tu tužnu povorku: žene, muškarci i djeca, staro i mlado. Gradska glazba uz zvuke posmrtne koračnice, složnim korakom, uniformirani kao da je preminuo Predsjednik Republike, isprača Marka.
Nema više ni peškarije. Obnovom paškog mosta nestalo je to kultno mjesto prodaje friško ulovljene ribe.
Na kraju možemo vidjeti i kako skrbimo o pomorskom dobru, uspoređujući koliko je u međuvremenu narasla trava po rivi.




03.12.2017. u 17:03 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< prosinac, 2017 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Listopad 2018 (2)
Rujan 2018 (6)
Kolovoz 2018 (5)
Srpanj 2018 (10)
Lipanj 2018 (6)
Svibanj 2018 (4)
Travanj 2018 (4)
Ožujak 2018 (7)
Veljača 2018 (6)
Siječanj 2018 (5)
Prosinac 2017 (5)
Studeni 2017 (7)
Listopad 2017 (6)
Rujan 2017 (5)
Kolovoz 2017 (5)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (5)
Ožujak 2017 (4)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (6)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (4)
Listopad 2016 (6)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (3)
Srpanj 2016 (4)
Lipanj 2016 (4)
Svibanj 2016 (4)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (6)
Siječanj 2016 (6)
Prosinac 2015 (5)
Studeni 2015 (4)
Listopad 2015 (7)
Rujan 2015 (3)
Kolovoz 2015 (5)
Srpanj 2015 (6)
Lipanj 2015 (7)
Svibanj 2015 (3)
Travanj 2015 (7)
Ožujak 2015 (9)
Veljača 2015 (5)
Siječanj 2015 (7)
Prosinac 2014 (6)
Studeni 2014 (6)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, dali je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN