Indijanka vegetarijanka

26.07.2009., nedjelja

Stanje među Indijancima u Dakoti

Dok SAD troši milijune za ratovanje u Iraku i drugom područjima svijeta, u srcu ove države Indijanci u siromaštvu i ogrezli u alkoholu bore se za goli život. Ondje je tek nedavno došla električna energija. Automobil guraju jer nemaju za benzin. Prosječna životna doba je tek 50 godina, a ondje imaju najveću stopu samoubojstva među tinejdžerima u SAD-u. Mnogi smatraju kako se radi o uroti bjelaca kojom ih žele izbrisati s lica Zemlje.



25.07.2009., subota

Za relaksaciju

Predivna glazba i zvukovi iz prirode, u indijanskom stilu.



24.07.2009., petak

Recikliranje


23.07.2009., četvrtak

Alicia Silverstone – goveg.com



22.07.2009., srijeda

Mrtvi morski pas ostavljen na ulici u Miamiju

Morskog psa, kojeg se bezuspješno pokušali prodati za 10 dolara u nekoliko ribarnica, ljudi koji su ga uhvatili ostavili su na ulici. Navodno ga u ribarnicama nisu željeli kupiti jer kod njih nije praksa da se riba kupuje s ulice. I tako je pas ostavljen na ulici. Mrtav. Ubijen. Koliko je samo ovakvih primjera u svijetu!

21.07.2009., utorak

Noćna mora s e-otpadom u Gani

U Gani je stari e-otpad rastući problem. Iz zapadnih zemalja ovaj otpad dolati u Ganu gdje se odlaže u prirodu, a ne reciklira niti skladišti na bilo kakav normalniji način. Greenpeace je već snimio nekoliko filmova o ovom problemu. Najveći je problem u laguni Korle, koju još nazivaju Sodomom i Gomorom.

U SAD-u postoje skupljači e-otpada koji ljudima govore kako će on biti recikliran u toj državi, međutim pokazalo se da mnogi taj otpad brodovima šalju u treće zemlje. Pretužno! Osim iz SAD-a, otpad najviše dolazi iz Njemačke i Velike Britanije.



E-otpad je problem i u Kini.



20.07.2009., ponedjeljak

HERMANN HESSE: Narcis i Zlatousti

Pripovijetka na gotovo 300 stranica, opisuje dvojicu prijatelja koji su se upoznali u samostanu. Međutim, jedan (Narcis) ostaje vjeran bogu i životu u samostanu, dok drugi to ne može i kreće na lutanja svijetom. Ovaj drugi je Zlatousti, žene ga vole i gdje god dođe ima ljubavne romanse. Spava pod vedrim nebom, jede bobice u šumi i slično. No, jednom se zaposli kao pisar na jednom dvoru, ali kada počne ljubovati s vlasnikovom kćer, ovaj ga protjera. Na svom životonom putu i ubije dvojicu muškaraca. Također, bude učenik kod majstora koji izrađuje kipove od drveta. Na kraju se, star i oronuo vraća u samostan i ondje živi do svog kraja dok se o njemu brine prijatelj Narcis.

Knjiga je napisana 1930. godine, a očaravaju zapažanja o patnji životinja. Evo citata:

'...kako vade srebrne svježe ribe iz bačava i nude ih na prodaju, kako se ribe bolno rastvorenih usta i ukočenih zlatnih očiju punih straha prepuštaju smrti ili se bijesno i očajnički bore protiv nje... zašto ne vide te gubice, te oči na smrt preplašene, te repove koji divlje udaraju oko sebe...'

19.07.2009., nedjelja

Gavrilović krivac za smrt tisuće riba!

Jutros je iz Gavrilovićeve tvornice u Petrinji u rijeku Kupu iscurio amonijak. Onečišćenje je prouzročilo masovni pomor ribe. 'Uginulo je na tisuće bjelica, klenova, babuški, podusa i druge ribe, veličine prsta i još manje. Stradalo je mnogo mlađa - ovo je velika šteta za prirodu', procjenjuje iskusan ribolovac. Uz kanal koji izlazi iz tvornice osjetio se miris amonijaka, plitko dno bilo je prekriveno uginulom ribom.

Iza podneva na mjesto ekocida čamcem su prevezeni policajci i predstavnici Hrvatskih voda, ispostave u Sisku, s bocama i kutijama za uzimanje uzoraka vode i uginulih riba. 'Izvješće za javnost dobit ćete nakon obavljenog očevida', rekli su službeni predstavnici. 'Slični slučajevi događali su se i ranije, a poslije Domovinskog rata ovo je prvi takav velik pomor ribe na području kojim upravlja naša ribolovna udruga. Do sada smo vrlo dobro surađivali s Gavrilovićem, a ako se utvrdi njihova krivnja za ispuštanje amonijaka, možemo ih tužiti i tražiti naknadu štete', rekao je predsjednik ŠRU Štuka Mladen Orlić za Večernji.hr.

Izvor: tportal.hr

18.07.2009., subota

Koprivničke rikše

Koprivnica je prvi grad u Hrvatskoj s rikšama, a na predstavljanju dviju rikša, koliko ih je nabavljeno, gradonačelnik Zvonimir Mršić je rekao da će prvih mjesec dana vožnja u njima biti besplatna
Na gradskome području rikše će do listopada radnim danom prometovati od 14 do 19 sati, subotom od devet do 24 sata i nedjeljom od devet do 19 sati. Nakon prvih mjesec dana besplatnog korištenja, vožnja rikšom će se naplaćivati, rekao je Mršić, dodajući da rikše voze studenti koji će tako za studij zaraditi nešto novca.

Rikše su nabavljene zahvaljujući suradnji Gradske uprave i Carlsbeg pivovare te još nekim sponzorima.

Direktor proizvodnje Carlsberga Croatia Vlado Sobota rekao je da je nabava rikša dio nastojanja koprivničke pivovare da surađuje sa sredinom u kojoj posluje, ali i dio njezina projekta "Nemoj piti i voziti".

Izvor: tportal.hr

17.07.2009., petak

Matt Damon se bori za bolji pristup pitkoj vodi

Matt Damon lasnirao je novu organizaciju i web site www.water.org kojoj je glavni zadatak povećati pristup vodi u područjima u kojima je manjka. Projektom je obuhvaćeno čak 2.5 milijardi ljudi koji nemaju dobre sanitetske uvjete te 890 milijuna ljudi kojima fali pitka voda. Već su određeni koraci po ovom pitanju poduzeti u Egiptu, Keniji, Gani, Bangladešu, Inidji, Filipinima, Hondurasu, Guatemali.

Women of strength – hand dug well in Ethiopia from water.org on Vimeo.



16.07.2009., četvrtak

Pas je majka malim pandama

Dvije malene pande koje je majka napustila u jednom kineskom zoološkom vrtu, posvojila je neobična majka – kujica. Zanimljivo je kako nitko u zoološkom vrtu nije ni znao da je panda trudna, a čim je rodila malce, odmah ih je napustila. Odmah se krenulo u potragu za surogat majkom i pronađena je kujica koja se nedavno okotila. Male su pande sada stare 3 tjedna i otvorile su oči.

Izvor: Yahoo.com

15.07.2009., srijeda

Prijateljstvo među životinjama



14.07.2009., utorak

500 pasa u očajnom stanju u teksaškoj štenari

Oko 500 pasa s oštećenjem kože te otvorenim ranama spašeno je iz jedne štenare u Teksasu, ne tako daleko od Dallasa. Osim ovoga, pronađeno je i nekoliko mrtvih pasa. Vlasnica štenare prvo je rekla da se o psima brine na zadovoljavajuć način i da su je prijavili nezadovoljni kupci štenadi. No, policija je izašla na uviđaj i pronašla ovakvo stanje.

Izvor. Yahoo.com

13.07.2009., ponedjeljak

Vozim bicikl. Volim prirodu

Bicikl nije tako popularan u Turskoj, ali ga nekoliko entuzijasta želi popularizirati. 'Dok vozite bicikl, možete primijetiti cvijet kraj puta, ali to ne možete dok vozite auto,' kaže Mustafa Sari, predsjednik jednog turskog društva za zaštitu okoliša. On i još nekiliko zanesenjaka želi pobuditi interes svog naroda za vožnju biciklom i to projetkom 'Vozim bicikl. Volim prirodu.' Projekt sponzoria i UN te se potiču i strani biciklisti da dolaze u Tursku. Trenutno ondje vozi bicikl 30 studeneta, pola iz zapadne Europe, pola iz Turske i dive se prirodnim ljepotama ove države.

12.07.2009., nedjelja

Sergej Jesenjin: Pjesma o kuji

Jutros je kuja pri štali,
gdje rogoz se zlati pod gredom,
oštenila sedmero mladih,
riđih štenadi redom.

I jezikom, sve do tmine,
mati ih češljala nježna;
od trbuha njene topline
voda se topila snježna

A uveče, kao i vazda,
kad koke na lijegala kreću,
tmuran je stigao gazda
i strpao štenad u vreću.

Trčati snijegom je stala
slijedeć mu tragove hoda
i dugo uz val do vala
hladna se mreškala voda.

A kad se od trčanja vruća
i znojna probi kroz sjene,
njoj se mjesec vrh kuća
ko njeno pričini štene.


U plavet je zurila jasnu
i cvilila nasred druma,
a mjesec na putu kasnu
sakri se iza huma.

I tiho, kao kad s brijega
za bačenim kamenom kreće,
ko zlatne zvijezde sred snijega
kotrljahu oči se pseće.

11.07.2009., subota

Katarina Knapp: Priroda uzvraća udarce

Moderna civilizacija protiv prirode i zdravlja. Knjiga na stotinjak stranica koja objašnjava kako je čovjek utjecao na prirodu i na ono što sam jede, te čega sve možemo naći u toj našoj zatrovanoj hrani. Katarina Knapp inače je najveći dio svog radnog vijeka provela u mikrobiološkoj kontoli kvalitete živežnih namirinica. Dakle, moglo bi se reći da žena zna o čemu govori.

Neke činjenice iz knjige:

Znatan dio aditiva su tvari koje nisu štetne za zdravlje, a za takve aditive se Pravilnikom dozvoljenih aditiva ne određuje najveća dopuštena količina u namirnici nego se navodi oznaka DPP tj. Dobra proizvođačka praksa. To znači da je Pravilnik dozvolio proizvođačima da uzmu onoliko aditiva koliko sami smatraju potrebnim!!!!!! I to kasnije nitko ne provjerava.

Nadalje, neki su aditivi, iako dozovoljeni, štetni i ako se koriste malo, u okvirima onog što je dozvoljeno! Među takvima su posebice važni nitriti kojih najviše ima u mesnim proizvodima te benzoati kojih najviše ima u nekim gaziranim napitcima. Stvar postaje još gora kada se zna da je ponegdje i voda koju pijemo zatrovana nitritima pa čak i neko povrće, najviše špinat i zelena salata. Dakle, ako se konzumira više namirinica, zatrovanost je veća i učinak na organizam također.

Poslije kure antibitocima, iako lijek ima dobre posljedice kada se radi o borbi protiv bolesti, on uništava dobre bakterije u crijevima i zato je dobro konzuimirati jogurte i slične kulture. Također, s obzirom na često korištenje hrane u kojoj ima konzervansa, mliječno kisele napitke trebalo bi koristiti stalno.

Broj tumora stalno raste, a to se može povezati s upotrebom hormona i vitamina u proizvodnji hrane, prvenstveno mesa. Tako je stopa novootkrivenih tumora 1982. iznosila 281, a 2002. čak 442! Pokazalo se da su djeca čije su majke u trudnoćikoristile mnogo suhomesnatih proizvoda u kojima ima već spomenutih nitrita, kasnije sklonija tumorima čak i u najranijoj dobi!

Bijeli luk rado raste i na zatrovanim površinama, a pokazalo se da se mnogo onog koji je baš najčešći na našem tržištu, dakle iz Kine, ondje uzgaja kraj opasnih tvornica!

Najprije sipamo tone umjetnih gnojiva za dobivanje visokih prinosa, zatim sipamo tone raznih otrova da nam te prinose ne prerastu korovi i ne pojedu nametnici. U tijeku prerade u namirinice dodajemo razne dodatke kako bi ih sačuvali da se ne pokvare na putu do potrošača. Sve te faze, svaka na svoj način, narušavaju odnose u životonoj okolini i kao posljedica narušavaju i zdravlje ljudi. Međutim, ni priroda ne miruje. Ona se na svj način bori stvaranjem uvjeta i načina za smanjenje broja ljudi na Zemlji. Jedan od tih načina su učestale pojave novih bolesti.

'I zaista ne znamo kakva nas budućnost čeka,' zaključuje gđa. Knapp.

10.07.2009., petak

Majka i kći čimpanza

Odnos majke i kćeri čimpanza. Kćerka je dobila ime Fifi, a promatrala ih je Jane Goodall.



09.07.2009., četvrtak

Zaštita biološke raznolikosti znači manje bolesti

Do ovog su zaključka došli znanstvenici sa Sveučilišta Portland. Naime, promatrali su širenje jednog virusa koji godišnje u SAD-u ubije 500 ljudi, a prenosi ga jedna vrsta miša. Pokazalo se – što je biloška raznolikost veća i miš ima više hrane te je on hrana većem broju životinja, to je manja zaraza ljudi tim virusom. Znanstvenici su promatrali miševe i ostale životinje u jednom parku i to pune četiri godine. Pokazalo se gdje je raznolikost sisavaca bila najmanja, tu je širenje infekcija bilo najveće.

Slično istraživanje provedeno je u Panami, a rezultati su objavljeni u svibnju. Ondje se pokazalo da se virus (tzv. hantavirus) utrostručio što je manji broj glodavaca.

Ovo je samo još jedan dokaz da treba čuvati svako biće kako bismo svi bili sretniji i – zdraviji.

08.07.2009., srijeda

Novi stari problem – i u Africi ubijaju tuljanove bebe

I dok mediji najviše pričaju o ubijanju beba tuljana u Kanadi, na drugom kraju svijeta događa se sličan masakr. Naime, u Namibiji također ubijaju tuljane i to na jednako okrutan način kao u Kanadi – palicama ih tuku dok ne umru. Pretpostavlja se da će u sljedećih nekoliko mjeseci ondje biti ubijeno oko 85.000 – 90.000 beba tuljana. Objašnjenje za masakr iz Namibije je – moraju smanjiti broj tuljana kako bi spasili ribu koju tuljani previše jedu! Fotke masakra iz Namibije su rijetke jer je sve dobro zaštićeno od jasvnosti kako se ne bi otjerali turisti.

Uz Kanadu jedino u Namibiji još postoji ovakav lov na tuljane. Pretpostavlja se da imaju oko 850.000 tuljana, ali uz ovakav masakr svake godine pitanje je koliko će ih još dugo imati. Također, najčešće se ubijaju bebe koje ne jedu puno ribe kao odrasle jedinke, plus i svi dijelovi ubijenih životinja redovito budu rasprodani.

07.07.2009., utorak

Ulična rasvjeta odmaže šišmišima u lovu

Ulična rasvjeta pomaže ljudima da lakše putuju, ali zato odmaže nekim drugim vrstama, primjerice šišmišima,piše BBC.COM. Naime, istraživanja su pokazala da ulična rasvjeta ometa komunikaciju šišmiša, odnosno teže im je loviti. Stoga koriste druge puteve, koji nisu osvjetljeni, ali češće su to duži i opasniji putevi na kojima šišmiši nastradaju.

Istraživanja su pokazala da svjetlost utječe tako da se aktivnost šišmiša smanji na čevrtinu normalne te lakše postaju plijen ptica grabežljivica.

06.07.2009., ponedjeljak

Prvi azijski slon rođen u zoološkom vrtu

U jednom zoološkomm vrtu u Australiji rođen je prvi azijski slon u zatočeništvu u ovoj državi, piše Yahoo.com. Rođen je u subotu, ima 120 kg i još mu nije dano ime. Grupa slonova među kojima je i majka novorođenčeta dovedeni su u Australiju kad je na Tajalnadu zatvoren jedan kamp u kojem su živjeli slonovi koji su radili u drvnoj industriji.

Ova grupa slonova dio je međunardonog programa kojim se želi očuvati ova divna životinja. Smatra se da ih u divljini ima tek 34.000. U australskom zoološkom vrtu trudno je još nekoliko ženki te će roditi sljedeće ili u 2011. godini. Slonice nose mlade 22 mjeseca, najdulje među svim sisavcima.

05.07.2009., nedjelja

Tajna bijelog bengalskog tigra

Bengalski tigar poznat je po svom lijepom narančastom krznu prošaranom crnim linijama. No, nekada se ovi tigrovi rode sasvim bijeli. Smatra se da se jedan od 10.000 tigrova rode bijeli. Također, dokazano je da se bijeli tigar može roditi jedino ako oba roditelja nose albino gen.

Ove životinje najčešće žive u Butanu i Mianmaru.

Budući je ove vrste u divljini sve manje, još je manje bijelih tigrova jer su i šanse da se spoje jedinke koje nose albino gen vrlo, vrlo slabe.

04.07.2009., subota

Happy Planet Index – Costa Rica najsretnija i najzelenija država

Umjesto da mjere bruto društveni proizvod, neki su se znanstvenici (pravilno!) dosjetili da sreća ne ovisi o novcu pa su u nekim državama mjerili Happy Planet Index (nešto kao indeks sretnog planeta) te su došli do zaključka da su prema tom indeksu najsretniji ljudi s Costa Rice, piše Telegraph.co.uk. Na drugom je mjestu je Dominikanska Republika, a na trećem Jamajka. Zanimljivo je da su prema tom indeksu neke od najbogatijih država vrlo nisko – tako je Velika Britanija tek na 74. mjestu po sreći stanovništva, a ispred nje su primjerice Gruzija na 73. mjestu, Burma na 39. a Šri Lanka čak na 22. Među europskim državama najsretniji su stanovnici Nizozemske, na 43. mjestu, a potom Francuske, na 71. mjestu.

SAD je tek na 114. mjestu, Kanada na 89. a Australija na 102.

Pokazalo se da što je država bogatija, to ima veću stopu emisije CO2 po glavi stanovnika te se stanovnici osjećaju nesretnije.

03.07.2009., petak

Savjeti – kako se ponašati zelenije u svakodnevnom životu?



02.07.2009., četvrtak

Kanada najlošija, Njemačka najbolja u borbi s klimatskim promjenama

Među zemljama G8, dakle najbogatijim zemljama, Kanada se najlošije bori s klimatskim promjenama, dok je Njemačka u tome najuspješnija. U izvješću se kaže kako Kanada ima jedan od najvećih postotaka emisije CO2 na svijetu po glavi stanovnika. Također, iako ova država ima plan smanjenja CO2 vezan s protokolom iz Kyota, ona ne čini ništa kako bi taj plani ostvarila. U izvješću su Japan i Italija na 4. i 5. mjestu te se za njih kaže kako imaju relativno nisku emisiju CO2 po glavi stanovnika. Po rezultatima je najbolja Njemačka, a prate je Velika Britanija i Francuska.

Ipka, ističe se kako i ove države koje imaju najbolje rezultate u smanjenju CO2, ipak su ga smanjile za dvije trećine manje nego što su planirale i nego što je to bilo potrebno.

01.07.2009., srijeda

Zagađene rijeke - Ganges



<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.