Hrvatska numizmatika

petak, 13.01.2012.

Rječnik numizmatičkih pojmova – slovo „Z“ (z – zyfert)

Glossary of Numismatic Terms
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Z
Oznaka za kovnicu Grenoble (1539.-1779.), Dauphine, Zacatecas (Meksiko), Saragosa (Španjolska) i Zagreb (1849.).

ZADARSKI NOVAC
papirnati i kovani, izdavan u Zadru. Papirnati je novac izdavan 1809. g. od Francuza, u čijem je posjedu Zadar tada bio. Emitirane su vrednote od 1 i 2 franka, a natpis na novcu je na francuskom jeziku.
U 1813. g. kovan je od okupatorske francuske vojske srebrni novac i to: vrijednost od 40 lira = 18 franaka i 40 centi, od 20 lira == 9 franaka i 20 centi te od 10 lira = 4 franka i 60 centi. Novac je rađen rukom, okruglog je oblika i u njega je utisnut četvrtasti žig, koji ne pokriva cijelu površinu. Na aversu žiga je carski orao s krunom, postrance natpis ZARA-1813. Na reversu je oznaka vrijednosti.
Veličina i težina novca je različita: 40 lira ima promjer 52,5 mm i težinu 42,58 gr do 120,50 gr; 20 lira je promjera 45 mm težine 36,06 gr; 10 lira promjer 39 mm i težina 29,55 gr. Postrance, na rubu novca, nalaze se po 3 zaštitna žiga (punce).

ZAGREBAČKA KOVNICA
(lat. Officina monetaris Zagrabiensis). Kovnica, koja se prvi put spominje u ispravama od 1260. g, neprekidno je radila do 1384. g. i nastavila radom povremeno i do naših dana. U njoj su kovani poznati Denarius Zagrabiensis, Denarius Grichensis, 1 Križar 1849. g. itd.

ZAIR
Novčana jedinica Republike Zair. 1 Z = 100 makuta = 1000 sengi.

ZAKUP KOVNICE
Izdavanje kovnice nekoj privatnoj osobi uz naknadu. Jedan od najznačajnijih takvih ugovora kod nas je ugovor između bana Nikole Banffya i zakupnika njegove kovnice iz 1344. g. U ovom ugovoru precizno je određen odnos zakupnika i vlasnika kovnice, kao i visina zakupnine (300 maraka odnosno 60.000 banskih denara). Zakupnik se morao pridržavati svih odredbi o izgledu, težini i veličini novca, kao i čistoči metala.

ZBIRKA NOVCA I MEDALJA
Skup novca ili medalja, koji u zavisnosti od interesa sakupljanja mogu biti podijeljeni na više oblasti. Kod novca: metalni, papirnati, antički, srednjovjekovni, moderni, nacionalni, portretni, talirske veličine itd. Slična podjela može biti i kod medalja, samo što zbirku možemo dijeliti još i na po autorima ili temama koje obrađuju.

ZECCA
Talijanski naziv za kovnicu uopće, a korišten je i u Dalmaciji za označavanje kovnica, koje su se nalazile u gradovima (Dubrovnik, Kotor, Split, Zadar).

ZER MAHBUB
Lakši zlatni novac (2,6 gr) Turskog carstva. Kovanje je počelo u ranom dijelu XVIII st. Tijekom 100 godina zauzimao je značajno mjesto u novčanom sustavu Carstva.

ZETSKI NOVAC
Novac, koji su poslije 1366. g. kovali Balšići u svojim kovnicama. Novac su kovali Đurađ I Balšić (1372.-1378.), Balša II Balšić (1378.-1385.), Đurađ II Stracimirović (1385.-1404.), Konstantin Đurđevič-Balšić (1391.-1395.), te Balša ITI Đurđević Stracimirović (1404.-1420.).
U prvom periodu kovanja, u doba Đurađa I, na novcu je vi- šeredni natpis ćirilicom na jednoj strani, uok je na drugoj glava vuka i ime vladara, ili Krist na prijestolju.
Na novcu Balše II i Đurađa II natpis je latinični MDO: BALS-A-BALSIC ili M. M. GORGI-Sraci-mir i grb Balšića, dok je na reversu sv. Stefan i natpis S.STEFAN-SCUTARI. Na novcu Đurađa U, druga vrsta, na reversu se javlja sv. Lovro s natpisom SLAVRE.-NCIVSM. Na novcu Konstantina na aversu je prikazan vladar na prijestolju s natpisom D.REX COST-ANTINVS, dok je na reversu sv. Stefan kao i kod ranijih vrsta njegovih prethodnika. Novac Balše III je sličan novcu njegovih prethodnika, samo je natpis na novcu MBALSHGEORGI- -STRACIMIRI, a na reversu je također sv. Lovro. Prvobitno je njihov novac, za Đurađa I, do 1378. g. kovan u Prizrenu. Nešto prije 1385. g. njihova se kovnica nalazila u Skadru, gdje ostaje do 1395. g. Nije poznato gdje se kasnije kovao novac. Srednja težina novca je 0,65-1,20 gr, a veličina od 16-20 mm promjera. Balšići su svoj novac kovali do 1421. g. kada porodica izumire.

ZEUS
(lat. Jupiter). Po grčkoj mitologiji sin Kronosa i Reje, gospodar bogova i ljudi, boravi na Olimpu. Z. se redovno prikazuje kao zreo muškarac, bujne kose i brade. Na mnogobrojnu grčkom i rimskom novcu često je prikazan. Njegovi su glavni atributi: orao, skeptar i munja.
ZLATICA
Narodni naziv u dubrovačkoj oblasti za bizantski zlatni novac (solidus). Kasnije se ovaj naziv upotrebljava za venecijanski zlatni novac (cekin).

ZLATNA KRUNA
Naziv za više. vrsta austrijskog i njemačkog zlatnog novca.
1. Z. K. njemačkog saveza, u koji je ulazila i Austrija, težine je 11,111 gr. Na aversu je glava vladara, dok je na reversu u hrastovom vijencu oznaka vrijednosti.
2. Z. K. koja je kovana poslije 1871. vrijednosti 10 maraka, težine 3,982 gr. Kovane su i vrijednosti od 1/2 i 2 Z. K. (od 1877. do 1878.). Na aversu je carski orao, dok je na reversu glava vladara ili grb države koja ga kuje.
3. Z. K. austrijska, vrijednosti 20 i 10 kruna, počela se kovati 1892. g., po uvođenju zlatnog standarda. Težina kovanice od 10 kruna je bila 3,388 gr, a one od 20 kruna 6,775 gr. Na aversu je poprsje cara, na reversu carski orao. Njihovo je kovanje prestalo 1915. g.
Austrija je obnovila kovanje Z. K. zakonima od 31. siječnja 1951. i 3. lipnja 1964. a kuju se vrijednosti od 100, 20 i 10 Z. K. ali s godinama kovanja: 1915 i 1912.

ZLATNA MARKA
Zlatm novac novčanog sustava Njemačkog carstva (1871.-1918.>. uvedeni zakonom iz 1873. g. Kovane su vrijednosti od 5, 10 i 20 maraka, pri čemu je jedna marka sadržavala 0,398248 gr. čistog zlata. U razdoblju 1920 - 1923. g. Z. M. je bila obračunski novac.

ZLATNI KRUNSKI NOVAC
Zlatna noninala Austro-Ugarske, uvedena 1892. g. Novčana jedinica je postala kruna sa zlatnom podlogom od 0,30488 gr dijeljivih na 100 helera. Za promet je emitiran zlatni novac vrijednosti 20 kruna, težine 6:775O67 gr, te od 10 kruna težine 3,3875338 gr. Za trgovinu s inozemstvom i dalje je kovan dukat. Uz zlatni novac kovane su i nominale od 1, 2 i 5 kruna u srebru. Z. K. N. je bio u optjecaju do I svjetskog rata.

ZLATNIK
Narodni naziv za zlatni novac, ali to je i srednjovjekovna težinska jedinica. Polovicom XIII st. 1 litra = 72 zlatnika. Ovaj odnos odgovara nekadašnjem bizantskom zlatniku (solidusu), koji je iznosio točno 1/72 litre. U Rusiji Z = 1/48 grivne ili 1/96 funte, odnosno bio je težak 4,266 gr.

ZLATNI STANDARD
Zlatna valuta ili zlatna vrijednost. Novčani sustav, gdje je novčana jedinica izražena u dogovorenoj količini zlata određene finoće. Kovanje zlatnog novca je slobodno i neograničeno, i on je zakonsko sredstvo plaćanje. Vrijednost svih drugih formi novca izražava se i određuje prema zlatnom novcu.

ZLATNO POKRIĆE
Količina zlata, koja služi kao zakonom određena podloga papirnatom ili drugom novcu u prometu, a drži se u trezorima emisionih banaka.

ZLATO
(lat. aurum). Rijedak metal žute boje, koji je vrlo otporan na koroziju. Kao novac Z. se počelo koristiti još u VII st. pr. n. e. u Lidiji. Mnogobrojni zlatni novac kovan je u antičkoj Grčkoj i Rimu. U ranom srednjem vijeku, u feudalnoj epohi Evrope, novac od zlata, osim u vrlo rijetkim slučajevima, nije kovan (IX - XIII st!). "S razvitkom trgovine i obnavljanjem kontakata s Bliskim Istokom, obnavlja se kovanje novca od zlata (Venecija, Genova). Danas se zlato rijetko upotrebljava za kovanje kurentnog novca. Čisto zlato ima 24 karata ili 1000 jedinica zlata. Dukat ima 986-999/1000 zlata. Najviše zlatnog novca kovano je od 900/1000 zlata.

ZLOTY
U srednjovjekovnoj Poljskoj protuvrijednost dukatu je bila svota od 30 groševa. Kasnije je vrijednost dukata porasla, tako da je od XVI st. bila 50 groševa, no za svotu od 30 groševa zadržan je naziv Z. Poslije novčane reforme 1528. g. u Poljskoj je uveden zlatni novčani sustav te iako nominale u Z. nisu kovane, Z. je ostao novčanoobračunska jedinica vrijednosti 30 groševa. Z. je postao stvarnim novcem kada je 1564. g. u Vilniusu kovan srebrni novac s oznakom vrijednosti XXX (=30 groševa). Stalno kovanje Z. u Poljskoj je regulirano 1766. g. Jedan Z. je bio vrijedan 4 srebrna ili 30 bakrenih groševa. U 1794. g. prvi je put emitiran poljski papirnati novac, čija je vrijednost bila izražena u Z. Od 1817. do 1829. g. kovani su 50 i 20 zlatnih Z. težine 8,99 i 4,49 gr. Od 1924. g. u Republici Poljskoj uveden je Z. kao novčana jedinica, jednaka 100 groszv.

ZOLOTOJ
Ruski naziv za svaku vrstu zlatnog novca od XVI st. Isti naziv je zadržan za zlatni novac Elizabete Petrovne (1741.-1762.) kovan 1755. g. vrijednosti 10 rubalja. Na novcu je natpis ELIZABETIN ZOLOTOJ.

ZRAKASTA KRUNA, ZUPČASTA KRUNA.
Dijadem kao uska traka sa zupcima. Ova vrsta krune upotrebljava se od doba Nerona (54.-68.) na rimskom novcu umjesto lovorova vijenca, a kasnije je to najčešća carska oznaka. Prikazivanje Z. K. uz lovorov vijenac služi ponekad za razlikovanje rimskih novčanih nominala, npr. dupondiusa od asa u doba cara Decija (249.-251.), dvostrukog sestercija od običnog i si. U doba Caracale (198.-217.), ona je služila za razlikovanje antonijana od denara. Od Konstantina I (307.-337.) Z. K. i vijenac su zamijenjeni dijademom.

ZRINSKIH NOVAC
Novac, što ga je u svome gradu Gvozdanskom kovao Nikola III Zrinski od srebra dobivenog iz njegovih rudnika. Najraniji njegov novac potječe iz 1521. g. (denari) i na aversu se nalazi ugarski grb s natpisom LVDOVICVS. R. VNG. 1521. Na reversu ie Bogorodica, a ispod nje se nalazi grb Zrinskih: u štitu dva ptičja krila. Naokolo je natpis: PATRON-VNGARI. Na groševima je poprsje Nikole, dok je natpis naokolo DOMINVS. ADIV. ET. PRO. MEVS. Na reversu je štit s grbom Zrinskih (dva krila), nad štitom je kaciga iz koje se uzdiže krilati zmaj. Naokolo je natpis MONETA. NICOLAI. COMIT. ZR.
Kovano je više vrsta groševa s istim predstavama ali s izmjenama u natpisu s oznakom godine 1527 ili bez nje. Nikola III je kovao i nekoliko vrsta talira. Kod prve vrste na aversu je kaciga, iz koje se uzdiže zmaj, a naokolo je natpis NICOLAI. D. G. COMITIS. ZRYNEN. EC. 15-33 A. Revers je podijeljen na dvije polovice. U gornjoj je krali David s lirom, a iznad u polukrugu je natpis: DAVID+REX. U donjoj polovici je natpis IN. TE. DOMINE. SPERAVI. NON. CONFVNDAR. IN ETERNVM. PS 71. Ispod crte, koja površinu talira dijeli na dva dijela, nalaze se sigle S-R (Sebastian Rieder). Kod druge vrste na aversu je veliki štit, koji je podijeljen na 4 polja. U prvom i četvrtom polju je grb Zrinskih, dok se u drugom i trećem nalaze rudarski simboli ( ukršteni čekić ).
unaokolo je natpis AGAS. PRUDENTER. AGAS. ET. RESPICE. FINEM. Sa strane štita je oznaka eodine 15-33. Reversi su kao kod prve vrste. Veličina talira je 40 mm. Posebnu vrstu novca Zrinskog čini onaj, kovan u Grazu. To su nepravilno odsiječene srebrne pločice, na kojima se nalaze po 2 grba; lijevo grb Austrije i Burgundije, desno grb Zrinskih. Iznad grbova je godina 1527, a sa strane grbova i isnod njih su slova N-C-Z ( Nicolaus comes Zrini ) Ovai je novac kovan samo s jedne strane. Nikola III je svoj novac kovao do 1533. g. U proljeće 1534. g. je umro.

ZRNO
(lat. granum; njem. Gran). Hrvatski i srpski doslovni prijevod za malu težinsku mjeru GRAN (v. GRAN). Težina mu ie bila različita: u Dalmaciji 0,052 gr, u Ugarskoj 0,051 ili 0,058 gr.

ZWANZIGER
(njem. dvadesetica). Austro-Ugarski novac u vrijednosti 20 krajcara, kovan prema konvencionoj stopi iz 1752. g. Izrađivan u Madžarskoj i južnoj Njemačkoj. Od druge polovice XVIII st. on je zajedno s kovanicom od 10 krajcara bio najbrojniji novac u prometu u Austro-Ugarskoj i južnoj Njemačkoj.

ZWARTE PENNIG
(niz. crni pfenig). Nizozemski crni novac od bilona, kovan od grofa Brabanta Johanna i grofa Flandrije Philippa dem Kuhnen u Lowenu od 1384. do 1386. g. Težina mu je bila 1,36 gr i vrijedio je 1/12 grota. Na aversu ie natpis IOH/PHS a naokolo MONETA BRABAN(tiae). Na reversu je križ i kružni natpis MONETA FLANDRIAE.

ZWICKAUER GROSCHEN
Naziv za broš kovan od kneza Saksonije Friedricha III 1492. g. do 1532. Težina mu je bila 2,54 gr. To je najstariji saksonski groš s prikazom vladara. Na njemu je natpis GROSSUS NOVUS ZWICKOWIENSIS.

ZYFERT
Srebrni novac slabe kvalitete vrijednosti 1/2 stübera, kovan u Istočnni Friziii od druge polovice XVI st. do kraja XVIII st. Težio je 1611. g, 1,10 gr, a od 1644. g. 1,05 gr. Na jednoj je strani prikazan grb, na drugoj carska jabuka (lopta s križem); no ima i drugih prikaza.

Autor: Slavoljub Petrović
Izvor: Obol, HND i www.numizmatika.antikviteti.net

Ključne riječi: numizmatika, rječnik, pojmovi
Keywords: numismatics, glossary, terms


Coins Banknotes Militaria Store
Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com

- 22:16 - Komentari (0) - Isprintaj - #