Hrvatska numizmatika

petak, 30.12.2011.

Rječnik numizmatičkih pojmova – slovo „S“ (s – szostak)

Glossary of Numismatic Terms
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



S
Oznaka na novcu kovnica:
Hall 1765. - 1780., Schmollnitz (Madžarska) 1761-1816, Noves, Santiago (Chile), Seville, Solothurn, Schwabach 1792.- -1794. Dresden 1813.-1832. g.

SAISI
(od kineskog Si-Cze - tanka sirova svila). Naziv za srebrne poluge, koje su lijevane u obliku čuna u vrijednosti od 1/10, 1/2, 1, 3, 5, 10, 50 i 100 taela (1 tael = 37,5 gr). Ove poluge su korištene kao novac u staroj Kini. Površina im je bila prekrivena linijama, koje su potsječale na strukturu sirove svile. Na njima se također nalaze i žigovi miesta, godine proizvodnje, a često i oznake majstora.

SAKULARMÜNZEN
(Saeculares ludi. saecularia, saeculum, Siikularfeiren).Riječ je izvedenica od serere, saen = sijati, posijati, i od najstarijih dana označava najduže trajanje života čovjeka. Točno određena granica životne dužine nije sadržana u riječi i njeno se značenje najprije odnosilo na “vijek trajanja”, tj. duboku starost.
U tom se smislu objašnjavaju natpisi na rimskom carskom novcu kao: saeculum aureum, saeculi felicitas, Ann(ona) A. saeculi felicissimi, gloria novi saeculi itd. Saeculares ludi su se za Rimske republike, kao i za carska Rima, često slavile, u različitim vremenskim razmacima i različitim povodima. Npr.: proslava osnivanja rimske republike 126 g. pr. n. e. slavljena je od Augustusa 17. g. pr. n. e., Domitianusa 88. g. n. e., Septimiusa Severusa 204. g. n. e., tj. u razmacima od 105 do 115 godina.
Ludi saeculares se odnosilo i na proslavu 900. obljetnice osnivanja grada Rima (osnovan 753. g. pr. n. e.), koju je proveo Antoninus Pius 147. g. n. e., ili pak 1000. godišnjica grada Rima, koju je proveo Philippus 248. g. n. e.
U novije doba te se proslave odnose uglavnom na stote obljetnice. U tom smislu stavljene su u promet kovanice 1801. g. u Prusiji (tzv. talir pet kraljeva), 1901. g. u Njemačkoj, a često su izdavane i pri prijelazu iz jednog stoljeća u drugo, npr. 1700, 1800. itd.
Ugarska je 1896. g. izdala novokovanice starih izdanja, a u povodu tisućite obljetnice Ugarskog kraljevstva.

SALVS
(lat. zdravlje). Personifikacija u liku žene, koja stoji i u jednoj ruci drži posudu a u drugoj žezlo. Najčešće stoji ispred spomenika, s kojega se izdiže zmija. Na kasnorimskom novcu se uz riječ S. često prikazuje car koji stoji, jaši ili sjedi ili gazi poraženog barbara, kao i kršćanski simboli. Na novcu se javlja s dodacima: EXERCITI, PROVINCIARUM, PUBLICA, URBS itd. Javlja se od Nerona (54.-68.) do Galerija (305.-311.).

SALUT
Francuski zlatni novac. Počeo se kovati za Karla VI (1380.-1422.). Na aversu je Bogorodica i anđeo Gabrijel, a između njih je grb Francuske. Na reversu je križ s ljiljanima. Težina mu je bila 3,85 gr.
Sličan novac je kovao i engleski kralj Henrik VI, samo što na aversu Bogorodica drži francuski grb s ljiljanima, dok Gabrijel drži engleski grb s lavovima.

SALVATORTALER
Švedski talir. Kovao se u XVI-XVIII st. Na reversu se nalazi Krist i kružna legenda SALVATOR MUNDI ADIUVANOS ili SALVATOR MUNDI SALVA NOS.

SALZGELD
(njem. novac od soli). Naturalni novac raznovrsna izgleda, koji se u XIII st. upotrebljavao u Tibetu, u XVIII st. u Burmi, na otoku Bornoo i u Africi (Gvineja, Etiopija). Žigovi, koji su utiskivani na komade različita oblika, služili su kao garancija težine i kvalitete.

SAMPIERINO
Naziv za novac s predstavom sv. Petra. U početku, od XII st., to je bio srebrni novac, težine 1,45-1,60 gr. Od 1795. g. kuje se od bakra u vrijednosti od 2 1/2 bajoka, da bi mu kasnije vrijednost pala na 1 1/2 bajoka. Papinski S. je isključivo kovan u Rimu.

SANTA CROCE
Srebrni novac, kovan od 1564. g. u gradu Lucca. Na reversu je križ (odatle mu i ime) i legenda SALVATOR MUNDI.

SANTIMS
Sitan novac Latvije od 1922. do 1939. g. Kovane su vrijednosti od 1, 2, 5, 10, 20 i 50 santimusa. 1 lats = 100 S.

SALPEQUES
Vrlo sitan novac u bivšim francuskim kolonijama Anamu, ranc. Cochin-Chini i franc. Indo-Chini. 500 S = 100 santimes = 1 piasler.

SASANIDSKI NOVAC
Novac kovan od vladara Sasanidske dinastije u Perziji od 223. do 642. g. Kovalo ga je ukupno 29 vladara. Osnovna jedinica bila je drahma od dobrog srebra, prvobitne težine 4,24 gr, kasnije 3,90 gr. Na aversu se nalazi portret cara u desnu stranu. Na reversu je oltar, na kojem gori vatra, a sa strane su dva stražara. Za determiniranje S. N. može poslužiti kruna, koja je kod svakog vladara drukčijeg oblika.

SATIRIČNI NOVAC
Novac sa satiričnim ili šaljivim predstavama ili napisom, kojim se ismjehivaju aktualni događaji, osobe ili institucije. Po obliku, težini i kvaliteti metala odgovaraju novcu u platnom prometu. Takav je npr. Magdeburški satirični novac iz 1549. g., kojim se ismjehivaju odluke augsburških vlasti iz te godine.

SAUDUKATEN SCHWEINEDUKATEN.
(njem. Sau = svinja, krmača). Narodni naziv za jedan od mnogobrojnih lovačkih dukata grofa Hessen-Darmstata Ludwiga VIII (1739.-1768.). Na jednoj su strani novca 8 krunisanih slova L, koja oblikuju križ, a na drugoj je strani divlja svinja

SAULENPIASTER
(njem. piaster sa stupovima). Narodni naziv za španjolski talir Pesso de a oeho, vrijednosti 8 reala. Na jednoj se strani novca nalaze “Herkulovi stupovi”, koji su simbolizirali španjolsku vlast i izvan tih stupova.

S. C.
Kratica, koja se nalazi na rimskom brončanom i bakrenom novcu, i koja znači: “odlukom Senata” (Senatus Consulto).

SCELEINO
Naziv za somalijski šiling od 1962. g.
1 S= 100 centesima.

SKEPTAR
(žezlo). Insignacija, koja se u prošlosti javlja kao znak dostojanstva i vrhovne vlasti, a također i kao atribut bogova. U tom je smislu često prikazivan na grčkom i rimskom novcu. Javlja se i u srednjem vijeku. U novije vrijeme kratki S. je oznaka carske ili kraljevske vlasti. S. je na vrhu obično ukrašen malom figurom ili nekim drugim ukrasom (ljiljan, križ, kugla).

SCHAEDA BANCALIS
Papirnate novčanice, koje su izdavane od 1762. g. od bečke gradske blagajne. Na ovim je novčanicama grb snada Beča i kraljevske banske deputacije. S. B. se još nazivaju i SCHAEDE BANCALES VIENNENSI.S. a izdavane su vrijednosti od 5, 10, 25, 50 i 100 florena. U prometu su bile i u Hrvatskoj. Više su puta tiskane i u optjecaju su sve do 1812. g.

SCHERF
Stručni nazivu litcratm: za njemački sitni novac u vrijednosti 1/2 pfeniga, a u ranom periodu kovan je rjeđe pod nazivom OBOL. Tek u epohi Hohenstaufovaca (XII st.) kuje se češće. Bakreni S. počeli su se kovati u Luneburgu 1531. pa do 1777. g. Po ugledu na njih kuju sličan novac mnogi gradovi i države u Njemačkoj.

SCHIFFSGULDEN
Srebrni novac od 1, 1/2, 1/4, 1/8 i 1/16 guldena, koji na aversu ima brod s 3 katarke, a kovan je u periodu Batavske republike (1802.). Kasnije je kovan za potrebe Nizozemske Indije.

SCHIFFSTALER
Talir hercoga Augusta od Braunschweig-Wolfenbüttela (1636.-1666.) s datumom “1650”. Na aversu je portret hercoga, na reversu je brod s 3 katarke i čovjek na obali. Postoji varijanta s dva broda i čovjekom na obali.

SCHILDGROSCHEN
Naziv za meissenski groš, kovan od XV st. Naziv mu dolazi od grba Landsberga sa stupom, koji se nalazio na obim stranama novca. Tijekom 1431.-1437. g. iz 8 ili 9 lotove marke kovano je 85 ili 82 komada S. Ludwig I Hessenski (1413.-1458.) prvi je počeo kovati S. s hesenskim lavom.

SCHRECKENBERGER ENGELGROSCHEN.
Saksonski groš. Počeo se kovati 1498. g. od srebra dobivenog iz rudnika Schreckenberg. Na aversu je štit s grbom kneza, koji drži anđeo, na reversu je štit s grbom. U početku je 1 S. vrijedio 1/7 zlatnog guldena. Knez Saksonije August (1552.-1586.) u 1558. g. utvrdio je njegovu vrijednost na 1/6 guldena. Prvobitna težina mu je bila 4,487 gr, a od 1558. g. 5,03 gr. Kovan je u Saksoniji i Tiringiji do 1571. g. Za vrijeme 30-godišnjeg rata pojavio se novi tip S. Na reversu su prikazana 2 anđela i 3 štita s grbovima. Ovaj novi S. vrijedio je 4 groša ili 12 krajcara. Dvostruki S. je vrijedio 8 groša ili 24 krajcara.

SCHINDERL1NG
Malovrijedan srebrni novac. Pod tim se nazivom podrazumijeva osobito loše kovani austrijski srebrni novac u razdoblju 1457. - 1460. g. U našim se izvorima i kasnije tako naziva loši srebrni sitni novac.

SCHLAFROCKTALER
Podsmješljiv naziv za konvencioni talir iz 1816. g. koji je kovan za Friedricha-Augusta I Saksonskog (1763.-1827.), a on je od 1806. g. bio kralj pod imenom Friedrich-August II. Povod za dobivanje ovog naziva je široki haljetak kralja, koji se nalazi na aversu.

SCHMALKALDENER BUNDESTALER
(njem. talir Šmalkaldenskog saveza). Naziv za talire kovane 1542.-1546. g. u Goslaru s poprsjem kneza Saksonije Johanna Friedricha (1532.-1547.) na jednoj strani i portretom landgrofa Hessena Filipa (1518. -1567.) na drugoj, i različitim izrekama. Kovan je također i od 1/2 i 1/4 talira s istim ili različitim predstavama; na 1/2 talira nalazi se šljem, a na 1/4 po 3 grba na svakoj strani.

SCHMETTERLINGSMUNZE
(njem. novac s leptirom). Serija novca kovana od kneza Saksonije Friedricha-Augusta I. Kovane su vrijednosti od 1, 1/2, 1/4 i 1/8 talira te groša, sve bez godine kovanja. Na aversu su okrunjeni inicijali “AR”, na reversu je leptir raširenih krila.

SCHNABELTALER
Naziv za talir, koji je 1559. g. kovan u Berlinu od srebra dobivenog iz Schnabelberga.

SCHNEPFENHELLER
Srebrni i bakreni novac u veličini pfeniga i helera kovan u XIX-XX st. od kneza Isenburg i Anfang. Ovaj je novac dijeljen prigodom lova na šljuke. Na aversu su inicijali kneza, na reversu je šljuka. Srebrni su S. dijeljeni lovcima, a bakreni goničima.

SCHOCKGROSCHEN
Naziv za praški i meissenski groš, kojih je u 1 čistu marku išlo 60 komada. U 1 rajnski zlatni gulden 1451.-1456. g. išlo je također 60 komada. Zbog padanja vrijednosti novca, njihova vrijednost bila je 1444. g. 120 komada u marku, zatim 121 i na kraju 140 komada. Na aversu je križ i grb Landsberga, na reversu je lav, slovo, križ ili neki drugi znak.

SCHRAUBTALER
(njem. talir na zavrtanje). Talir, čije su se polovine mogle zavrtati, tako da su stvarale kutijicu, u koju su se mogle stavljati male stvari. Pojavio se u XVI st. a glavni gradovi gdje su S. izrađivani su Augsburg i Niirnberg.

SCHWAREN
Naziv za dvostruki pfenig Vestfalije u Bremenu od XIV st. (lat. gravis denarius, njem. Schwerer Pfennig).
Ovim se nazivom naglašavala njegova veća težina od lokalnog novca, u odnosu 1 S = 3 laka pfeniga. Bremenski S., koji se počeo kovati poslije 1369. g. kovan je po ugledu na denare biskupa od Munstera Ludwiga II (1310.- -1357.) i njegovih nasljednika. Zadnji su kovani od bakra i to 1859. g. u vrijednosti od 1 S, a 1866. g. od 2 1/2. Novac od 3 S kovan je do 1896. g. samo u 0ldenburgu.

SCHWERTGROSCHEN
(njem. groš s mačevima). Meissenski groš, kovan od 1457. g. do kraja XV st. po ugledu na šildgroš. Prvi put je kovan za Friedricha Meissenskog (1428.-1464.). Na njemu se, uz kružnu legendu, nalazi štit s ukrštenim mačevima, grb kneza Saksonije. Težina mu je bila 2,27 gr.

SCHWERTTALER
(njem. talir s mačem). Bavarski talir, koji je kovan od 1809. g. za Maksimilijana I Jozefa (1806.-1825.). Na reversu se ispod krune nalaze ukršteni skeptar i mač.

SCOT SKOT, SCHOT, SCHOTER.
Naziv za novčano-obračunsku jedinicu od 1/24 marke = 30 pfeniga. U upotrebi se nalazila od XII do XV st. u Prusiji, Poljskoj i Šleziji.

SCUDO DELLA CROCE
Venecijanski talir, prvi put kovan za dužda Leonarda Donata (1606. - 1612.), vrijednosti 7 lira. Kovana je veličina i od 1/2, 1/4 i 1/8 S. Na aversu je križ, dok je na reversu štit s lavom i ispod brojka “140” (soldo). Težina je novca bila 31,83 gr. Od 1665. g. vrijednost mu je porasla na 9 lira i 12 solda, a kovan je sve do pada Venecije (1797.).

SEBALDUSTALER
Reichsgulden građa Nurnberga od 3630.-1660. g. Na aversu je carski orao, na reversu sv. Sebaldus sa crkvom koja je njemu posvećena.

SEBALDUSGULDEN
Zlatni gulden grada Nürnberga, koji se počeo kovati u 1429. p. na osnovi frankonskog novčanog saveza iz 1407. g.

SEBILI
Srebrni novac Tunisa krajem XVIII st. težine 15,26 gr. Usporedo s vrijednošću od 1 S. kovane su i vrijednosti od 1/2 i 2 S. Na aversu je ime turskog sultana, na reversu je ime tuniskog beja, oznaka mjesta kovanja i godina. Početkom XIX st. 1 S = 16 karuba (bilonski novac težine 1 gr). Poslije 1855. s. kovao se srebrni novac od 5, 3 i 1 S. U 1 S. išlo je 104 bakrena felsa.

SECURITAS
Rimska personifikacija društvene i osobne sigurnosti. Na novcu se susreće od Nerona (54.-68.) pa do Magnentiusa (350.-351.) u obliku ženske figure koja leži ili sjedi naslonjena na stup i u rukama drži razne atribute: kaducej, čašu, rog izobilja, palminu grančicu, globus. Uz njeno ime javljaju se i dodaci: AVGUSTI, IMPERII, ORBIS, PERPETUA, POPUL1 ROMANI i dr.

SEDICINA
Novac kovan u XVI-XVII st. po ugledu na poljski novac od 3 groša, u talijanskim gradovima Coreggio, Urbino i Modeni, za potrebe trgovine s Levantom. 1 S = 16 quattrina.

SEDISVAKANTNI NOVAC
Novac, koji kuje kolegij kardinala ili kaptolski sabor u razdoblju kada je papa mrtav ili nadbiskupsko (biskupsko) prijestolje upražn jeno. Na papinskom novcu u pravilu se nalazi ključ sv. Petra, grb kancelara i legenda SEDE VACANTE. Ovaj je obrazac zadržan i do danas na svim novcima Vatikana. Na biskupskom S. N. u pravilu je prikazan svetac, zaštitnik biskupije (nadbiskupije) s kružnom legendom. Primjer: novac od 3 pfeniga biskupije Paderborn od 1761. g. ima lik sv. Liboriusa i kružnu legendu: MON(ete): CAT(hedralis) PAD(erbornensis). SEDE VACANTE.

SEISENO
Bakreni novac od 6 denara, kovan 1642.-1643. g. u Kataloniji od francuskog kralja Louisa XIII (1610.-1643.) u kovnicama Barcelona, Taras, Manres, Valu. Na aversu je glava ili štit s grbom, na reversu je grb Katalonije iznad križa ili sv. Jelena.

SEIZAIN
Novac u vrijednosti 1/16 talira, kovan u Ženevi 1624. g. Na aversu je carski orao, dok je na reversu štit s grbom grada.

SGH
Oznaka na novcu kovnice Dresden 1804. -1812. g.

SEKSER
Narodni naziv za mnogobrojni njemački novac, čija je nominala bila 6 novčića; npr.: SECHSKREUZER,

SECHSBATZER, SECHSPFENNIG, SECHSGROSCHER.
U Austro-Ugarskoj je ovaj naziv zadržan i poslije reforme 1892. g. za novac od 20 filera, 2 groša ili 10 krajcara.

SEMIS
Naziv za rimski zlatni novac od 1/2 solidusa. Pretpostavlja se da se naziv pojavio za cara Konstantina, početkom IV st. S. se naziva i vrijednost od 1/2 assa.

SEMGROSSUS
Vrsta novca: 1 1/2 krajcar ili 2 “Horvacka novca” odnosno 2 1/2 ugarska denara.

SEMPREVIVO
Srebrni novac milanskog vojvode Franje II Sforze (1522.-1535.), vrijednosti 10 solda, težine oko 4 gr. Na aversu je grb Milana, na reversu se nalaze 3 brijega s po jednom biljkom na svakom i legenda na njemačkom MIT ZAIT.

SEMUNCIA
Od latinskog semi uncia,1/2 aesa-grave.
Novčana veličina, koja je bila u upotrebi od 270.-222. g. pr. n. e. Na aversu je lik Jupitera, dok je na reversu prova broda i oznaka vrijednosti S, tj. 6 unci.

SEN
Jedinica japanskoga novčanog sistema. Rani S. je srebrni novac s okruglom ili četvrtastom rupom. Do 958. g. novac je imao veličinu 18-26 mm. Od 958.-1587. g. ovaj tip novca nije kovan, da bi poslije 1587. g. kovanje bilo obnovljeno pod raznim nazivima i s različitim vrijednostima. Po uvođenju nova novčanog sustava 1870. g. 100 S = 1 ven. Usporedo s jenima u zlatu i srebru kovane su i nominale od 50 (od srebra težine 12,5 gr, poslije 1873. g. 13,47 gr, od 1906. g. 10,12 gr), te od 20, 10 i 5 S. Od 1889. g. vrijednost od 5 S kuje se od nikla, a vrijednost od 1 S, poslije 1898. g. od bronce. Danas je 1 yen = 100 S = 1000 rina.

SENATSKI NOVAC
Naziv za rimski novac od bakra i bronce, koji na sebi ima kraticu S. C. (SENATUS CONSULTO). Pravo kovanja novca dobio rimski Senat u početku vladavine Augusta.

SENIORATSDUKATEN
Dukat hereoga Anhalta Augusta-Ludvviga (1728.-1755.) iz 1747. i 1751. g. Na aversu je štit s grbom Anhalta, na reversu je medvjed sa štitom. Na štitu je tekst Senior domus. Kovani su i taliri i guldeni s istim predstavama i tekstom.

SENT
Sitan novac Republike Estonije od 1928. do 1941. g. 100 S = 1 kruna.

SENITI
Novčana jedinica Tonga od 1967. g. 100 S = 1 panga.

SEQUIN
1. Francuski naziv za venecijanski dukat-cekin, koji je kovan od 1248. g.
2. Francuski naziv za egipatsku zlatnu funtu od 100 piastra.

SERRATI NUMMI
Naziv za antički novac kod kojega je rub bio nazubljen. Po mišljenju nekih autora do ovoga je dolazilo namjerno, da bi se spriječilo zlonamjerno skidanje plemenitog metala. U ovu grupu novca spada novac Kartage iz III st. pr. n. e. kao i mnogobrojni rimski republikan ski DENARII SERRATI iz II-I st. pr. n. e. Ponekad je antički novac ove zareze dobijao od kovanja udarcem, pri čemu se rub novca rasprsnuo. nazubio.

SESINO
Naziv za talijanski novac iz XVIII st. u vrijednosti od 6 denara ili 1/2 solda.

SESTERTIUS
Starorimski srebrni novac. Počeo se kovati oko 210. g. pr. n. e. usporedo s denarom. Na aversu je glava Rome i oznaka “II S” (=2,5 assa), na reversu su Dioskuri. Težina S. je bila 1,13 gr. Od 217. g. pa do 89. g. pr. n. e. srebrni S. se nije kovao. Od 89. g. do naše ere ponovno se kuje, no s drugim predstavama i bez oznake nominale Posljednji srebrni S. kovan je za Cezara. August je obnovio njegovo kovanje ali od bakra, težine oko 27 gr. Kao obračunska vrijednost S. je upotrebljavan sve do kraja III st. n. e., čak i kada ie njegovo kovanje prestalo.

SESTINO
Novac od lošeg srebra Ferdinanda II Aragonskog, kovan u Napulju. Na aversu je poprsje, a na reversu križ. Dvostruki S. je nazivan GRANO, i na aversu ima štit s grbom, dok su na reversu prikazana dva roga izobilja. Kovan je od 1498. g.
Tako se naziva i lombardijsko-venecijanski bakreni novac od druge polovice XVIII st. u vrijednosti od 2 denara ( 1/6 solda).

SEUFZER
Imitirani srebrni novac iz 1701.- 1702. g. kovan od princa elektora Frederika Augusta, za plaćanje vojske. Vrijednost mu je bila 6 pfeniga.

SEXTANS, SEXTANTARAS, SEXTANTARFUS,
rimski bakreni novac vrijednosti 1/6 assa. Bakreni i brončani S. kao oznaku vrijednosti ima 2 točke. Na aversu je glava Merkura, dok je na reversu pramac broda. Posljednji su kovani po uncijalnoj novčanoj stopi.

SHOKANG
Do 1951. g. srebrna i bakrena novčana jedinica u Tibetu. 10 S = 1 srang, 1 S = 10 skarung.

SIANI
Sirijski novac iz XIX st. vrijednosti 1/24 piastra. Služio je za unutrašnju trgovinu.

SIBIRSKI NOVAC
Novac kovan u Kolivanskoj kovnici (Njižni Suzunsk) za Katarine II (1762. -1796.) od 1763.-1781. g. za Sibir. Kovane su vrijednosti od 10, 5, 2 i 1 kopejke, denga i poluska. Na aversu je monogram carice, na reversu 2 samura drže štit, na kojem je oznaka vrijednosti, iznad štita je kruna. U 1746. g. kovane su i vrijednosti od 20, 15 i 10 kopejki. S. N. se mogao koristiti samo istočno od Urala.

SIDRENI KR1Ž
Križ, čiji su vrhovi krakova razdvojeni u 2 savijena šiljka, tako da podsjećaju na sidro. Ovaj se križ susreće na srebrnim guldenima kovanim 1678. g. u Stralsundu.

SIEGESTALER
Novac s predstavom, natpisom ili simbolima, kojima se slavi neka pobjeda, obično vojna. Jedan od prvih S. je SCHMALKALDISCHE SIEGESTALER kovan 1545. g. Na aversu se nalaze likovi Johanna Friedricha Saksonskog, Filipa Hessenskog i Moritza Saksonskog u oklopima. Na reversu je natpis, koji govori o pobjedi nad knezom Braunschweiga. Kada je 1546. g. vojska Šmalkaldenskog saveza bila pobijeđena, kovan je novac, koji na aversu ima štit sa carskim grbom a naokolo je natpis VICTORIA INVICTISSIMI CAROLI V (lat. pobjeda nepobjedivom Karlu V). S. je kovan i u Prusiji, Saksoniji, Bavarskoj, Wirtembergu i Bremenu povodom pobjede nad Francuskom u 1871. g.

SIGLA
Slova, koja zamjenjuju imena ili nazive. Već su antički narod upotrebljavali S. na novcu i medaljama. U nekim slučajevima umjesto oznaka slovom javljaju se različte druge predstave (ptice, ljiljani, križ, zvijezda itd.). Kod nas se S. javljaju na slavonskim banovcima, te na bosanskom i srpskom srednjovjekovnom novcu.

SILBERDUKATEN
Službeni naziv za Albertus talir u Holandiji i još nekim sjevernozapadnim oblastima Evrope.

SILI
Novčana jedinica republike Gvineje od 2. listopada 1972. g. 1 S = 100 cauri.

SILIQUA
Mala težinsko-obračunska jedinica starog Rima, jednaka l/6, skrupula ili 1/1728 libre, tj. oko 0,19 gr. U kasnom Rimu, a naročito u Bizantu, S. je uzeta u osnovni novčani sustav; S= 1/24 solida. Oko 324. g. za Konstantina I kovana je srebrna S. koja je za Konstancija II (351.-361.) postupno iz optjecaja istisnula denar. Težina S. u to vrijeme bila je 1/144 libre. Kasnije se znatno smanjila.

SILBERGROSCHEN
Prvi S. bio je saksonski špicgroš (SPITZGROSCHEN), kovan od 1475.- -1478. g. težine 1,67 gr i jednak 1/20 guldena. Kasnije je on nazvan austrijski i šleski KAISERGROSCHEN ili novac vrijednosti 3 krajcara. Šleski naziv je preuzet od pruskog novca, a vrijednost mu je bila 1/30 talira, koji je postao osnovnim novčanim sustavom od 1821.-1873. g. No tada je to već bio novac s vrlo malo srebra (220/1000).

SIMBOL
Prožimanje smisla i slike, znaka ili sheme na osnovi kojih se može raspoznati, saznati ili nešto zaključiti. Oznaka ili znamenje, koja predstavlja nešto što se inače ne može likovno predstaviti.

SIRMIUM KOVNICA
Prvi se puta kovnica Sirmium spominje 265. g. no nije dokazano da je stvarno tada i radila. Sa sigurnošću se može tvrditi, da radi od 320. g. i to 6 godina neprekidno s 2 oficine. Kovnica je opet počela raditi 351. g. za rata Constantiusa II s Magnentiusom. Prvo radi 1 oficina, a od 354. g. i druga. Prestaje radom 364. u. Zatim radi tijekom 379. g. za vrijeme dok je u Sirmiumu boravio Teodosius, a radila je sve dok Teodosius nije premjestio prijestolnicu u Solun.
Postoje pretpostavke da je kovnica radila još jedan period od 395.-397. g. ali su mišljenja podijeljena zbog nedostatka sigurnih dokaza. Kovnica u Sirmiumu je radila i u doba dok je grad bio u rukama Gota. Tada se u njemu kuju imitacije Anastasiusa s monogramom Teodorika (493.-526.) i Justinusa 1. Na osnovi ovih imitacija određuje se vrijeme rada kovnice od 504.-526. g. Kovnica je radila i pod Gepidima od 546.-567. g. Kovane su imitacije novca Justinianusa I i Justinianusa II s monogramima kraljeva Turistima i Kunimunda.
S. K. se spominje i kasnije, u srednjem vijeku, od 1253. g. U njoj su tada kovani denari po uzoru na slavonske banovce, ali im je vrijednost bila manja i nazivani su DENARIUS SYRMIENSIS.

SISAČKI PAPIRNATI NOVAC
Papirnati novac iz 1848. g. izdavan od J. Klobučara, zakupnika skele na Kupi. Vrijednost mu ie bila 1/4 kraicara. Veličina je novčanice bila 85x46 mm i tiskana ie samo na jednoj strani. Iznad natpisa ie riieč lnoi” te redni broj novčanice napisan rukom. Natpis glasi:
Podpisani obvezuje se ovu cedulju
u mesto četvert srebrene krajcare na
prevozu Sisačkom primiti, a četiri takova
komada sa jednom srbernom krajcarom
zameniti. U Sisku pervosrn Travnja 1849.
Ispod teksta je tiskan potpis G Klobučar, v. r. Cio tekst je uokviren ornamentnim okvirom.

SISCIA KOVNICA
Jedna od najvažnijih kovnica Rimskog carstva počela je radom za cara Gordiana 262. g.( to je greška u originalnom tekstu, car je Gallien ) i uz neznatne prekide radila ie sve do Honoriusa ( 408.-423.). U početku radi s 2 oficine, da bi kasnije radila sa 4 ili 5, a pri kraju aktivnosti ponovno s dvije. U njoj je kovan novac od svih metala. Svi periodi njena rada uclavnom se razlikuju po razrađenom i kompliciranom i neki put još nerazjašnjenom sistemu kovničkih oznaka. Uobičajena oznaka kovnice je: SIS. U vrijeme Carusa oznaka na novcu je SMS, a na antoninijanima uzurpatora Julijana Panonskog (248. g. vlada nekoliko mjeseci) nalazimo oznaku S.(i godina vladanja Juliana je pogrešna)

SISTO
Naziv za groš pape Siksta V (1584.- -1590.) od 44 quatrina kovan u Bologni. Na aversu je papinski grb, a na reversu sv. Petar.

SKADARSKI NOVAC
Novac, koji je kovala porodica Balšić u Skadru od 1385. do 1395. g. Kovan je novac za Balšu II, Đurađa II Stracimirovića i Konstantina Balšića, a kovani su srebrni dinari te bakreni folari. Na aversu folara je štit s grbom porodice Balšić i natpis, dok je na reversu prikaz sv. Stefana. Naziv mjesta se javlja u nekoliko varijanti, tako: Scutari, Scvtarensi, Scutarin, Scvtaren itd. Poslije 1396. g. u Veneciji je kovan skadarski autonomni novac.

SKARUNG
Sitan novac Tibeta od bakra. Kovane su vrijednosti: 1/2, 1, 2 1/2, 5, 7 1/2 S. 10 S = 1 Shokang, 15 S = 1 tangka.

SKIFAT, SCYPHATE
Bizantski novac u obliku zdjele; jedna je strana udubljena, druga ispupćena. Kovan je od svih vrsta metala.

SKIFATNI SOLIDUS
Naziv za bizantski solidus kovan kao skifat. Prvi tip ovog novca je kovan za Vasilija II i Konstantina VIII od 976.-1026. g. Regularno kovanje počelo je za Nikifora III (1078. -1081.).

SKILLING
Skandinavski naziv za “schilling”. U Danskoj je S. bio 1/96 rigsdalera. Istu vrijednost je imao i na Islandu. U Norveškoj mu je vrijednost bila 1/120 specialdalera, dok je u Švedskoj vrijedio 1/48 rigsdalera.

SKRUPULUM
(lat. scrupulum, scripulus). Težinska jedinica u starom Rimu, s težinom od 1,37 gr jednaka 1/24 unce ili 1/288 libra. Težina rimskog novca obično se određivala u S. 1 denar = 4S (4,55 gr)-1 viktoriat = 3 S (3,41 gr) itd.

SLAVONSKA MARKA (MARCA SCLAVONICA).
Težinska jedinica, kojoj je uzor, kao i ostalim markama, karolinška marka. Njena težina, po računu Truhelkc, bila je 237,90 gr. Po novijem računu F. Hrnčića težina joj je bila 224 gr čistog srebra. Ova je marka bila u upotrebi dok se kovao autonomni novac - slavonski banovac.

SLAVONSKI BANOVAC v. BANOVAC.

SMEDEREVO KOVNICA
Kovnica, koja je radila za vladavine Đurđa Brankovića (1427.-1456.) i njegova sina despota Lazara (1456.-1458.). U njoj je kovan srebrni novac, a poznato je 8 vrsta. Sav ovaj novac spada u kategoriju aspri. Na jednoj je strani novca grb Brankovića (lav) te ime mjesta (Smederevo), dok su na drugoj strani različite predstave ili samo natpis.

SNAPHAN
Nizozemski naziv za srebrni dukat hercoga od Halderna Karla (1492.-1538.). Na aversu je konjanik, po kojemu ie novac i dobio naziv. Vrijednost mu je bila 6 stuivera, težina 6,65 gr, a bio je prethodnik nizozemskom šilingu, l'o uzoru na njega kovan je sličan novac i u drusiim nizozemskim provincijama. Od 1673.-1691. g. S je kovan kao šiling Ujedinjenih provincija.

SOL
1. Francuski novac, koji je kasnije nazvan SOU. Prvi je put kovan za Karla IX (1561.-1575.) i vrijedio je 15 denara. Za Luja XIV (1643.-1715.) kvaliteta mu je opala, te je od sredine XVIII st. bilonski ili bakreni. U doba Revolucije pojavio se i dvostruki S.
2. Peruanski novac. Počeo se kovali 1863. g. Srebrni se dijelio na 100 centavosa i odgovarao je francuskom srebrnom novcu od 5 franaka. Zlatni S. odgovarao je vrijednosti od 5 zlatnih franaka i dijelio se na 10 reala. Od 1901. godine, g. je jednak 1/10 peruanske libre. Kovan je i zlatni od 1/2 libre, te srebrni od 1 i 1/2 S. U 1930. g. umjesto libre novčana jedinica Perua postao je S. jednak 100 centavosa.

SOLAD
Naziv za dubrovački bakreni novac, koji se kovao od 1678. g. do 1797. g. Vrijednost mu je bila 5 minci ili 1/16 dubrovačkog denara.

SOLARIS
(lat. solatus aureus, solaris sun- čani).
Službeni naziv za francuski zlatni novac “Ecu d'or au soleil”, koji je kovan 1475.-1683. e. (v. ECU).

SOLDATENPFENNIG
(njem. vojnički plenig).
Novac, koji je kod sebe morao imati svaki otpušteni vojnik, da ne bi bio optužen kao dezerter. Poznati su S. kralja Karla XI (1672.-1697.) i Karla XII (1697.-1718.). Na reversu je grb Bremena i Werdena, pod vlašću Švedske od 1648. do 1719. g. Na aversu su inicijali kraljeva ispod krune. Kovan je od bakra.

SOLDO
Talijanski novac. Kovanje je počelo u Milanu krajem XII st. od cara Henricha VI (1190. -1197.), pod nazivom GROSSO ili DOPPIO SOLDO. Težina mu je bila 1,25-1,30 gr. U Veneciji ga je prvi kovao dužd Francesco Dandolo (1328.-1339.) u 1332. g. težine od 0,95 gr. Venecija ga je prestala kovati 1797. g. Uz Veneciju kovale su ga i druge talijanske države, uvođenjem francuskog novčanog sistema u Italiju; 1 lira = 20 solda. Papinske oblasti su ga uključile u svoj novčani sustav u 1866. g. Tu je 100 centesima =20 solda = 1 lira. Do 1896. g. kovane su vrijednosti od 1/2, 1, 2 i 4 od bakra, te od 5 i 10 S. od srebra.
SOLIDUS
Zlatni rimski novac, što ga je umjesto aureusa oko 309. g. počeo kovati car Konstantin. Kovan je od vrlo kvalitetnog zlata i odgovarao je 1/72 rimske funte i težio 4,55 gr. Bio ie osnovni novac i novčano-obračunska jedinica Rimskog carstva, a zatim Bizanta. Kovane su i vrijednosti od 1/2 (semius) i 1/3 (triens). Na područjima Bizantsko” carstva bio je u upotrebi sve do XV st.
S. je kovan i od franačkih kraljeva najprije po rimskoj stopi (1/72 funte) a kasnije 1/84 rimske funte. Na Zapadu je S. ukinut novčanom reformom Karla Velikog.

SOLVGYLDEN
Veliki srebrni gulden, koji je u promet stavio Kristijan II (l513.-1523 >. Na njemu je prikazan kralj na prijestolju.

SOMALO
Novčana jedinica Somalije od 1950. do 1961. g. Novac je izdala Kasa novčanog optjecaja Somalije, a vrijednost mu je garantirao Valutni biro Italije. Poslije proglašenja pune nezavisnosti Somalije S. je zamijenjen šilingom. 1 S - 100 centesima.

SOPHIENDUKAT
Dukat, koij je kovan po naređenju Sofije, majke kneza Saksonijc Johanna Georga 1 (1611.-1656.) iz 1616. g. Dukat je kovan u čast porođaja Sofije. Na aversu su inicijali kneževe majke CS i kneževski mač te natpis “Wohl dem dei Freude an seinen Kindern elbert”. Na reversu su inicijali IHS i golub mira. Naziv S. ili KINDERDUKAT je korišten i za dukat, koji je kovan u Dresdenu do 1872. g. i prodavan pri krštenju djeteta. Vrijednost mu je bila 3 1/2 talira.

SOSUNG
Bilonski novac Lübecka, Hamburga, Holstcina i Meklemburga, kovan od početka XV st. u vrijedio je 1/2 šilinga ili 6 pfeniga. Do 1622. ti. je ustvari vrijedio 1/64 reichstalera. Od XVII st.= 1/96 reichslalera ili 288 pfeniga (46 lübečkih šilinga = 96 S), tako što je 1 S bio jednak 3 pfeniga. Novac pod nazivom S. kovan je do XVIII st. također i u Danskoj.

SOU
Sitan francuski novac, vrijednosti 1/20 franka (5 centima). U merovinško doba bio je u upotrebi zlatni S. a vrijednost mu je bila 12 denara. S. PARISIS imao je vrijednost 15 denara.
na vrh

SOUVERAIN D'OR
(franc. zlatni soveren; španj. sovrano). Zlatni novac, koji se počeo kovati u Španjolskoj Holandiji u doba Alberta Habsburškog (1595.-1622.) i Izabele, po uzoru na engleski soveren. Vrijednost mu je bila 6 florina. Povremeno je kovan i dvostruki S. Kod prve emisije na aversu je štit s grbom zemlje dok su na reversu prikazani Albert i Izabela na prijestolju. Kasnije je na reversu poprsje upravljača zemlje. Kovanje S. je nastavljeno i tijekom austrijske vladavine nad Nizozemskom.U početku mu je promjer bio 38 mm, a kasnije 30 mm sa stalnom čistoćom metala. Težina mu je bila 11,14 gr, a kovan je do XIX st. U 1823. -1856. g. za Lombardiju je kovan dvostruki S. koji je još nazivan i SOVRANO NUOVA Dl LOMBARDIA, težine 11,33 gr.

SOUVERÄNITATSTALER
Naziv za talir kneza Brandenburga Friedricha Wilhelma (1640.-1688.) kovanog 1657. g. za Prusiju u čast dobivanja suvereniteta nad njom. Na aversu je knez u svečanu odijelu na konju.

SOVEREIGN
Engleski zlatni novac, koji se 1489. g. počeo kovati u doba Henrika VII. Prvobitna mu je težina bila 15,55 gr, što je odgovaralo funti srebrna novca ili 20 šilinga, da bi se kasnije težina smanjila u 1601. g. na 11,14 gr. Kada je u Engleskoj 1816. g. uveden zlatni standard, S. je postao osnovni zlatni novac, čija je težina bila samo 7,98 gr. U 1914. g. prestao se kovati, da bi se kovanje obnovilo 1950. a.

SP
Oznaka za kovnicu Sao Paolo (Brazil).

SPADISO
Srebrni skudo Savoje, kovan u 1630. g. za Carla Emanuela (1580.-1630.). Na jednoj je strani novca prikazana ispružena ruka s mačem.

SPATENGELD
(njem. novac u obliku lopate). Jedan od oblika novca - oruđa. Kao jedan od važnijih oruđa rada S. je imao veliku ulogu kao ekvivalent novca u Alrici, Indiji, Kini. Sačuvani su primjerci od realističkih do razno stiliziranih oblika.

SPATEN-GUINEA
Naziv za gvineju kovanu u Engleskoj u doba Georga 111 u 1787.-1799. g. Na aversu je poprsje kralja i natpis: GEORGIVS 111 DEI GRAT1A. Na reversu je štit s grbom i krunom, a iznad naokolo je tekst: M. B. F. ET. H. REX. F. D. E. ET. L. D. S. R. I. A. T. ET. E. i godina kovanja.

SPECIES TALIR (DUKAT)
Realni talir (dukat). Naziv za novac iz XVIII st. Vrijednost je izodređivana i isplaćivana u gotovu na osnovi dnevne vrijednosti metala.

SPES
(lat. nada). Rimska personifikacija u obliku žene u pokretu. U jednoj ruci drži cvijei. drugom pridržava haljinu. U nekim slučajevima u ruci joj je obilnica, dok joj je pokraj nogu dijete. Uz ovaj javljaju se i drugi likovi, kako članovi carske porodice, tako i razne građevine. Uz sam naziv javljaju se i dodaci: BONA, FIRMA, PER-PETVA, PUBLICA, ROMANI itd, a poznata je od doba Augusta (27. pr. n. e. - 14. n. e.) do Konstantina I (306.-337.).

SPINTRIAE v. EROTIČNE MEDALJE

SPITZGROSCHEN
Narodni naziv za novi groš saksonskog kneza Emsta (1464.-1486.) i njegove braće Albrechta i Wilhelma. Težina inu je bila 1,67 gr, a kovan je od 1474. g. U 1475, 1477. i 1478. i. kovan je od srebra 500/1000. U 1 rajnski gulden išlo je 20 S. Na aversu je grb Saksonije s rutvinim vijencem iznad grba Landsberga. Oštri završeci listova povod su za davanje imena novcu. U istim godinama kovana je 1/2 S. Za Friedricha III (1486.- -1525.), Albrechta i Johanna pojavilo se još nekoliko tipova 1/2 S. Kovanje groševa obnovljeno je 1547. g. za Moritza (1541.-1553.) kneza Saksonije.
na vrh

SPLITSKI BAGATINI
Autonomni novac gra da Splita. Kovan je od prve polovice XII st. pa do 1357. g. Kovani su od slabog srebra u 5 raznih vrsta (tipova) s mnogo varijanti.
I vrsta: Dva okomita štapića s nekoliko horizontalnih, na lijevo i desno od njih u sredini slovo I Iznad je križ, dok je ispod obrnuto slovo V s križem ili bez njega.
Rv. U unutrašnjem krugu križ. u vanjskom kao ukras crtice. Veličina 12--13 mm. težina 0,2-0,4 gr.
II vrsta: Avers - ime grada u 3 reda SPA - LATI - NVS.
Revers - u unutrašnjem krugu križ, dok su u vanjskom ukrasi od točkica i criica. Veličina 11-13 mm, težina 0,180-0,495 gr. Kod ove vrste postoje varijante u natpisu: SPA LATI - NO; SPA - LAT - TNO; SPA -- LAT INO, itd.
III vrsta: Avers - skraćeno SPAI, sa znakom skraćivanja iznad, ispod je ukras.
Revers - Između dva ukrasa u obliku slova S je slovo E. Iznad križ. Veličina 12-13 mm, težina 0,167-0,450 gr.
IV vrsta: Avers - U sredini križ, dok je naokolo natpis: SPALATI.
Revers - u sredini križ a naokolo natpis: +CIVITAS. Veličina 11 mm, težina 0,480 gr. Vrlo rijedak.
V vrsta: Avers - Glava sv. Dujma s mitrom, dok je naokolo natpis + S. DOMNIVS.
Revers - Veliki križ a naokolo tekst: + C. SPALATENISIS. Veličina 13-14 mm, težina 0,335-0,410 gr.
Bakreni bagatini kuju se za potrebe Splita u Veneciji od 1491. g. Na aversu se nalazi Jik sv. Dujma, dok je naokolo tekst: S. DOMN1VS-SPA-LETI. Na reversu je venecijanski krilati lav te kružni natpis: + SANCTVS. MARCVS. VENETI. Veličina mu je 17-19 mm, a težina 1,315-1,540 gr. Na aversu s lijeve i desne strane sveca su sigle kovničara: ZF-M (Zuan Francesco Miani, kovničar 1491.), J-P (Jacopo Pizzamano 1497.-98.) i D-G (Domenico Gritti, 1517.-1518. g.).

SPLITSKI SREBRNI NOVAC
Novac, koji je u Splitu kovao “herceg Splita, podkralj Dalmacije i Hrvatske, veliki vojvoda bosanski i knez Donjih krajeva” Hrvoje Vukčić Hrvatinić od 1403. g. kada je postao vojvodom splitskim, pa do svog pada 1413. g. Poznate su 3 vrste Hrvojevih novaca: groš, polovica i četvrt groša, a kovani su u nekoliko tipova i varijanti.
Groš je kovan u 2 tipa: s Hrvojevim porodičnim grbom i s njegovim vojvodskim grbom. Kod tipa s porodičnim grbom na aversu je prikazan porodični Hrvojev grb: grbovni štit podijeljen na 3 polja koso položena; u srednjem polju se nalaze 3 ljiljana, a u postranim poljima nalazi se po kružić. Nad srbovnim štitom je kaciga, iz koje izlazi ruka koja maše mačem, a pokraj ruke su križići i ljiljani. Naokolo natpis: +. M. CHERVOLL - DVCIS. S. Na reversu je lik biskupa a naokolo natpis: .S. DOIMUS -. SPALETI.M. Veličina mu je bila 20-24 mm, a težina 1,3-1,7 gr. Kod drugog je tipa na aversu prikazan Hrvojev vojvodski grb: grbovni štit s 2 manja vodoravna polja na vrhu, u velikom polju štita na lijevoj strani jedna ruka s mačem, a na desnoj stojeći lav s repom podijeljenim u 2 dijela. Naokolo natpis: MONETA CHERVOII DVCIS SPALETI. Revers: Lik biskupa i naokolo natpis: SANTUS. DOIMUS. SPALETI. Postoji nekoliko varijanti prema natpisu, grbu sa ili bez slova R ispod svečeve desnice. Veličina i težina kao kod prvog tipa.
Polovica groša ima na aversu Hrvojev obiteljski grb i naokolo natpis: + .M.C-HERVOII.D-UCIS SPAL, a na reversu je lik biskupa i natpis: .S. DOIMUS-SPALETT. Veličina 17-19 mm, težina 0.7-0,95 mm. Postoje varijante prema obliku grba. Četvrtina groša ima na aversu Hrvojev obiteljski grb s ljiljanom ili križem u desnom polju te naokolo natpis: I . M. CHERVO-II DVCIS-, a na reversu se nalazi biskupova glava i natpis: +. S. DOIMVS. SPALETI. Veličina 14-15 mm, težina 0,36 gr. Postoji nekoliko varijanti.

SPOMEN NOVAC
Novac izdan povodom neka značajna događaja iz bliže ili dalje povijesti, a značajna za neku državu ili osobu. Ovakav se novac nalazi u prometu zajedno s ostalim novcem, ali se od njega razlikuje predstavom, tekstom a ponekad i veličinom. U većini slučajeva izrađuje se od plemenitih metala.

SPRENGER, BATZEEER
U Njemačkoj rasprostranjen naziv za srebrni novac Liegea iz druge polovice XVI st. u vrijednosti 5 patarda ( = 1/4 talira). Na aversu je porodični grb biskupa, dok je na reversu križ.

SPRUCHGROSCHEN
(njem. Spruch - izreka). Vrlo rasprostranjen različiti novac s izrekama ili citatima. Obično su to religiozne izreke, često na latinskom jeziku. Ovaj se novac pojavio u vrijeme Reformacije, a vrlo je bio populaian u doba Tridesetogodišnjeg rata. Naročito ga je u velikim količinama kovao herceg Braunschweiga Fridrich-Urlich (1613.-1634.). Izreke na novcu pukazju idejno-politička kretanja tog doba ili pozivaju na vjernost vladaru; npr. “Dura pati virtus-.. “Laborc consummur”, “Time Deum et Duceni” , “Domini est regnum” i sl.

SRANG
Jedna od novčanih jeđinua Tibeta 1951. g. kovana od zlata i srebra. 10 Shokansja = 1 Srang. Kovane su nominale i to od srebra 1, 1 1/2, 3, 5, 10 S, te od zlata 20 S.

SREBRNI STANDARD
Novčani sustav, koji se zasniva na upotrebi srebrna novca. Takav je novac punovrijedan prometni novac i kao platežnu sredstvo obavezno se mora primati. Cisti S S. bio je u centralnoj Evropi tijekom VIII - XIV st. dok je početkom XV st. utemeljen bimetalizam.

SREBRO
(lat. argentum). Meki metal otporan na koroziju i neosjetljiv na kiseline. Kao novčani metal koristi se od VI st. pr. n. e. U novije vrijeme rijetko se upotrebljava za izradbu redovita novca. Uglavnom se koristi za izradbu spomen novi a.

SREDNJA BRONCA
Numizmatički termin, kojim se označuje antički novac, čiji je promjer 22-19 mm a težina 9-6 gr. Označuje se jos kraticama: MB (njem. Mittelbronze), AHII (engl. Secunda bras) ili ME (njem. Mittelerz)

SREMSKI KARLOVCI - PAPIRNATI NOVAC
Tijekom burne 1848. g. u borbi za svoj opstanak Srbi su u Vojvodini za financiranje svoje borbe osnovali Kasu Vojvodine u Sremskim Karlovcima. Ova je, kao odjeljenje financija Glavnog srpskog narodnog odbora, izdala prve srpske asignate. Emitirane su vrednote od 5, 10, 15 i 50 forinti. Novčanice su tiskane samo s jedne strane. Dimenzija im je bila 10,5x9 cm. U kutovima novčanica nalaze se mali kvadrati s oznakom vrijednosii. U gornjem lijevom kutu je serijski broj napisan rukom, dok je u desnom oznaka vrijednosti Ispod gornjega u luku je velikim slovima napisano ASIGNAT, a potom dalje niže slijedi natpis: POKAZATELJ PRIMIČE PO OKONČANJU RATA IZ KASSE VOJVODINE PER (označena vrijednosti) fORINTI PO KONVENCIONALNOM TEČAJU, Pisanim slovima nanisano je mjesto izdavanja i datum U KARLOVCIMA 13. AVGUSTA 1848. Ispod im:., je velikim -lovima tiskan izdavač: OTDLENIE FINANCIE GLAVNOG SRBSKO NARODNOG ODBORA. U donjem lijevom usilu je potpis: KASIR At. Karamata a u desnom PREDSDATEL Juv. Šuplikac. Između oba potpisa u sredini je srpski grb. Tiskanica je podijeljena na 4 uspravna polja, u prvom je: KOME I ZAŠTO IZDATO, u drugomu je skraćenica PREVEDEN, dok je u trečen: - ASIGNAT OD PET (10, 15, 50) FORINTI PO KONVENCIONALNOM TEČAJU KASIR AT. KARAMAT. PREDSDATEL JOV. ŠUPLIKAC. Natpis je ispisan ćirilicom u crkveno-srpskoj redakciji. Apoen od 5 forinti pušten je u promet u studenom 1848, a od 10 i 15 forinti 1. I 1849. u, Crteže na novcu je izradio Petar Čortanovački iz Novog Sada. Gdje su asionati tiskani nije poznato. U Beogradu je 1849. g. tiskano 4800 komada asignata od 5, 10, i 50 forinti, ukupne vrijednosti 56.500 forinti. Sve-ukurma vrijednost emitiranih asignata iznosila je 300.000 forinti. Povlačenje asignata iz prometa počelo je poslije sloma ustanka i trajalo je do veljače 1852. g. Ukupno ih je zamijenjeno u vrijednosti od 172.000 forinti.

SRPSKI NOVAC
Pod ovim nazivom podrazu- mijevamo 3 perioda izdavanja srpskog novca, i to:
I srednjovjekovni novac
II kncževski i kraljevski novac
III novac, koji je kovan u toku njemačke okupacije Srbije 1941.-1944. g.
I - Prvi sipski vladar, koji je kovao svoj novac, bio je kralj Stefan Radoslav (1227.-1233.) i kovao ga je po uzoru na bizantski. Poslije prekida od oko 30 godina otpočinje ponovno redovno kovanje srpska novca za kralja Uroša I (1243.-1276.). Vrhunac srpskog novčarstva tog doba bio je za cara Dušana (1346.-1355.). Osim vladara svoj su novac kovali još i njihove supruge i sinovi, pa brojni vazali. Kralj Radoslav je kovao srebrni i bakreni novac, dok su svi ostali kovali samo srebrni novac. Uz dinar kovane su i manje nominale: poludinar i četvrtina dinara.
Predstave na srpskom srednjovjekovnom novcu su vrlo različite, ali su uglavnom rađene po uzoru na novac Bizanta i Venecije. Najčešće je na aversu prikazan vladar i sv. Stefan, koji drže zastavu ili križ (po uzoru na venecijanski matapan, razlika samo natpis), car i carica koji stoje ili sjede, vladar na prijestolju s mačem preko koljena, car na konju, grb, natpis u više redova. Na reversu je najčešće prikazan sjedeći ili stojeći Isus, zatim križ, zvijezde i heraldički motivi. Na novcu se javlja srpski, latinski, talijanski i grčki jezik, dok je tekst pisan ćirilicom, latinicom i grčkim pismenima. U srednjem je vijeku u Srbiji novac kovan u više kovnica: Brskovo, Rudnik, Novo Brdo, Srebrenica, Prizren, Smederevo, Prilep, Ohrid i još neke. Zadnji vladar, koji je kovao novac, u srednjem vijeku, bio je despot Lazar Đurđević (1446.-1458.).
II - Srbija je počela ponovno kovati novac od 1868. e. za kneza Mihajla (1823.-1868.), koji je uveo novac od 1, 5 i 10 para od bakra. Knez Milan uvodi dinar kao osnovnu novčanu jedinicu. Kuju se nominale od 5, 10 i 20 para od nikla, 0,50, 1, 2, 5 dinara od srebra te 10 i 20 dinara od zlata. Kod svog kneževskog, kao i kraljevskog novca, na aversu je prikazan njegov lik, dok je na reversu oznaka vrijednosti. Kraljevski novac kuje se od 1882. g. pa sve do 1917. g. Od 1876. g. emitira se i papirnati novac u apoenima od 1, 5. 10, 50 i 100 dinara, a izdavan je sve do 1918. g. Izdano ga je više vrsta, a tiskan ie u Beogradu, Bruxellesu i Parizu.
III - U doba njemačke okupacije Srbije 1941. - 1944. g. kovan je novac od cinka, u vrijednostima 50 para, 1 i 2 dinara u 1942. sr. i 10 dinara u 1943. s. Emitiran je i papirnati novac od 10, 20, 50. 100. 500 i 1000 dinara u 1941. godini, 20. 50. 100, 500. 1000 dinara u 1942. g. i 100 dinara u 1943. g. Ovaj se novac još naziva i “Nedićevski novac”.

STAATENDAALDER
Talir, koji se počeo kovati od 1578. si. u španjolskim provincijama Nizozemske u doba Filipa II (1556.-1598.). Vrijednost mu je bila 2 novčića od 16 stuivera, tj. 1 gulden i 12 stuivera. Na aversu je poprsje Filipa II sa skeptrom i krunom, a na reversu je grb i lenta ordena Zlatnog runa. Težina mu je bila 30,6 gr. U 1586. g. vrijednost mu je porasla na 1 gulden i 18 stuivera, a 1636. g. na 2 guldena i 2 stuivera. Kovane su i nominale od 1/2 i l/4 S.

STABLER, STEBLER
Narodni naziv za brakteat kovan u Baselu poslije dobivanja prava kovanja novca iz 1373. g. Na novcu je grb grada. Težina mu je bila oko 0,253 gr. Poslije sklapanja Rapskog novčanog saveza, S. usporedno s rapenom, postaje glavna novčana jedinica saveza. Umjesto četvrtastog oblika počeo se kovati u kružnoj formi, a težina mu je smanjivana: 1403. g. je imao 0,141 gr, 1425. g. 0,125, da bi mu u 1533. g. težina iznosila 0,19 gr. Osim na području Rapskog saveza kovan je i u drugim kantonima (Uri, Schwiz, Luzern, Zug, Zurich). Na području Rapskog saveza 360 komada odgovaralo je 1 rajnskom guldenu.

St. ANDREAS TALER
Srebrni talir Ernsta V od Hohnsteina (1508.-1552.). Na naličju se nalazi svetac s natpisom SANTUS ANDREAS.

STANJSLAV D'OR
Poljski zlatni novac (pistol) kovan u doba kralja Stanislava-Augusta (1764.- -1795.) u 1794. g. Težina mu je bila 6,173 gr a vrijednost 3 dukata. Kovana je i nominala od 1/2 S.

STATER
Naziv za starogrčku težinsku jedini- cu, jednaku 1/50 mine. Kasnije je ovaj naziv preuzet za novac niza država antičke Grčke, a korišten je za novac dvostruke vrijednosti neke nominale. Njegova težina od 8,1-8,6 gr približno je odgovarala težini dvostruke drahme. S. od elektrona, težine 16 gr, kovan je u Kisikusu, Fokidi itd. Miletski je bio težak 14 gr, a eginski 12,12 gr srebra. U grčko-rimskom novčanom sustavu S. je bio jednak 1/2 uncie.

STATER KREZOV
Novac od zlata 990/1000 (skoro čisto zlato), izdan od kralja Lidije (Mala Azija) Kreza (561.-546. pr. n. e.) težine 10,8 gr. Na aversu su prikazani lav i bik, a na reversu nema prikaza. Postoje nominale od 1, 1/2, 1/3 i 1/12 S. K. Kovan je također i laki S. K. težine 8,1 gr i odgovarajući dijelovi u vrijednosti 1/3, 1/4, 1/6, 1/12 i 1/24. Laki S. K. vrijedio je 20 srebrnih polustatera, čija je pojedinačna težina bila 5,4 gr.

STATIK
Najmanja novčana jedinica Letonije, uvedena u upotrebu 1921. g. Odnos je bio 500 S = = 50 auksina = 1 zlatna marka (0,300924 gr zlata). Ovaj je novčani sustav korišten do 1925. g.

St. JANS RIJKSDAALDER
Narodni naziv za talir kovan u Groningenu od 1561.-1602. g. sa stojećim sv. Ivanom na reversu.

STELLA
(Iat. zvijezda). Probni novac SAD kovan 1879.-1880. g. po uzoru na austrijskih 8 guldena. Kovan je od legure: 6 gr zlata, 3 gr srebra i 1 gr bakra. Vrijedio je 3 dolara i 88 centi. Na reversu je bila zvijezda s 5 krakova. Odatle i naziv.

STELLIMO
Teston firentinskog kneza Kozine I (1537.-1574.) iz 1554. g. Na aversu je kneževo poprsje a na reversu stojeći sv. Ivan (kao i na drugim testonima).

STEPHANSDAALDER, STEPHANGULDEN
Naziv za talir kovan u Nijmegenu (Nizozemska) 1532. g. s prikazom sv. Stjepana na reversu, kao i na guldenu.

STERLING
Naziv za peni, koji je prvi put kovan za kralja Henrika II (1154.-1189.) u 1180. g. Kvaliteta i izgled novca ostali su nepromijenjeni do 1248. g. Naziv je ponikao u Engleskoj tek krajem XIV st. gdje je upotrebljavan kao dodatak uz nominalu, npr. pound sterling, pennv sterling, scilling sterling, sterling money. Do 1200. g. ovaj se naziv proširio i na Francusku, a poslije 1200. g. počeo se koristiti i u Njemačkoj. Značenje je riječi sporno, no misli se da dolazi od francuskog “esterlin”, kako su Normani nazivali engleski peni Vilima I (1066.-1087.), Vilima II (1087.-1100.) i Henrika I (1100.-1135.). Danas se pod S. podrazumijeva dobar engleski denar, na kojem se od 1180. g. na aversu nalazi poprsje kralja sa skeptrom; na reversu je križ s po 4 točke u kutovima. To je tzv. “tip kratkog križa”, koji je 1248. g. zamijenjen “tipom dugog križa”, koji je počeo kovati Henrik III 1216.-1272.). Na reversu je dugi križ, kraci mu presijecaju tekst, a u kutovima su po 3 točke. Eduard IV (1272.-1307.) izmijenio je 1279. g. njegov izgled. Na aversu je poprsje kralja ali bez skeptra, a na reversu je široki križ. Ovakav izgled novca ostao je sve do kraja XV st. Težina S. za Henrika II bila je 1,36 gr, za Eduarda III 1,17 gr, za Eduarda IV 0,97-0,78 gr, a za Henrika VII (1485.-1509.) 0,548 gr. Po uzoru na engleski S. sličan su novac kovali mnogi drugi vladari u Evropi, a naročito u Njemačkoj, počevši od Otona IV do Karla IV.

STERNTALER
(njem. zvjezdani talir). Naziv talira, na kojem se nalazi zvijezda u glavnom ordenu. To su taliri-klipe Johanna Georga Saksen--Weissenfelda (1697.-1712.) kovani u povodu streljačkih natjecanja i turnira, na reversu kojih se više puta (1699, 1700. i 1701.) nalazi zvijezda Ordena slona. Vrlo je poznat i S. zemaljskog grofa Friedricha II Hessen-Kassela (1760.-1785.) sa zvijezdom Ordena zlatnog lava.

STIEFELKNECHT
Ironičan naziv za novac od 1 i 1/2 groša, kovan od Friedricha II Pruskog (1740.-1786.) 1764. g. s njegovim inicijalima FR i godinom kovanja na aversu.
na vrh

STOBI KOVNICA
Kovnica u municipiju Stobi počela je radom, po svoj prilici, za Vespazijana i nastavila, uz manje prekide, sve do Caracale. Rad joj se može podijeliti na 4 razdoblja:
1. Flavijsko (s novcem Vespazijana, Tita, Tita i Domicijana, Domicijana i Domicije)
2. Trajanovo
3. Marka Aurelija (novac cara i Faustine Mlađe)
4. Scverusovo (novac Septimija Severusa, Julije Domne, Caracale i Gete).
Na aversu novca iz Stobija je natpis MUNICIPIUM STOBENSIUM, različito skraćivan, te više različitih prikaza, od kojih je najčešća hram (u I i II st.), a u IV st. Viktorija. Predstave na reversu su najčešće vezane za političke događaje ili personifikacije Stobija između rječnih bogova Aksija i Erigona. Novac je kovan od bakra ili orihalka u raznim nominalama i veličinama.

STOOTER
Nizozemski naziv za engleski groat, koii je od 1469. g. vrijedio 4 nizozemska groata. Od 1488. g. vrijednost mu je povećana na 6 groata, a poslije devalvacije u 1548. g. vrijedio je 3 1/2 groata. Narod je kasnije nazvao sav novac u vrijednosti 2 1/2 stuivera S.

STOPA NOVČANA
Propisima određen odnos nominala i količine dragocjenog metala u novcu. kao i količina iskovana novca iz težinske jedinice. Još u staroj Grčkoj postojalo je više stopa, ali su najslavnije
Miletska (VII-VI st. pr. n. e.) sa staterom od 14 gr,
Fokidska (VI-IV st. pr. n. e.) stater od 16 gr.
Perzijska (VI-IV .si. pr. n. c.) starter od 8,4 gr,
Eginska (VII-VI st. pr. n. e.) stater od 12,14 gr,
Eubejska (od VI st. pr. n. e.) s drahmom težine 4,366 gr.
U srednjem je vijeku također postojalo više stopa, kao Graumanska, Konvencionalna, Leipziška i dr.

STOPARAC
Naziv za novac koji se dijeli na 100 para. Uobičajen naziv i za turski novac male vrijednosti.

STOTINKA
Najmanji bugarski novac od 1881. g. 100 S = 1 lev.

STRAITS DOLLAR
Kolonijalni dolar, koji su engleske kolonijalne vlasti kovale od 1895. g. za kolonije u jugoistočnoj Aziji. Na aversu je prikazana stojeća Britanija, a na reversu su kineska slova. Od 1903. g. na aversu je bio Eduard VII (1901.-1910.). S. kovan u 1895. g. svojom je vrijednošću odgovarao meksičkom pesu. Poslije 1903. g. S. je odgovarao engleskom novčanom sustavu: 60 S = 6 soverena. U prometu je bio do 1946. g.
na vrh

STROHTALER
(njem. slamnati talir). Ironičan naziv za novac slabe kvalitete i male vrijednosti (otuda i naziv) od 24 krajcara, kovan u Šleskoj 1621.-1623. g.

STÜBER
Naziv za bilonski novac kovan u rajnsko-vestfalskoj oblasti po uzoru na nizozemski stuiver. Spominje se od 1491. g. u istočnoj Friziji kao težinska vrijednost za novac: zlatni gulden sadržao je 24 S, a dvostruki još nazivan i JAGER, vrijedio je 1 Snaphan. Težina mu je u 1611. a. bila 2,16 gr s 0,90 gr srebra, a u 1644. g. 1,57 gr s 0,38 gr srebra. Na prvim S. na aversu i reversu je prikazan zmaj, koji drži štit s grbom, od 1568. g. na njega je stavljen broj 60 ( = 1/60 rajhstalira), a od 1600. g. na jednoj se strani nalazi križ od cvijeća. U pojedinim dijelovima Njemačke (Cleve, Berg, Julich) od 1609.-1640. g. kovan je u velikim količinama, tako da je u donjorajnskim oblastima potisnuo albus.
Od 1580. g. odgovarao je vrijednosti od 21 helera i imao je težinu od 1,74 gr. U zavisnosti od mjesta kovanja bile su i predstave na njemu. Od 1750. g. Prusija ga je kovala za svoje zapadne provincije. Zadnji put su kovani u prvoj četvrtini XIX st. u Bergu i Istočnoj Friziji.

STUIVER
U početku flandrijski novac tipa groša, koji je naziv dobio po prikazanoj zvijezdi ordena Zlatnog runa. Francuski naziv za taj tip novca je BRIQUET. Filip Dobri (1473.--1467.) kovao je u Antvverpenu jednostruke i dvostruke S. s prikazom 4 grba na aversu i četvorinom s križem na reversu. Vrijedio je 2 i 4 flandrijska groša. Od 1483. g. kuje se u vrijednosti 1 i 2 S. s likom sv. Martina, a kovan je u Amsterdamu. Godine 1509. kovao je biskup Utrechta jednostruki S. težine 1.835 gr, te dvostruki težine 3,728 gr.
V sjevernoj je Nizozemskoj kovan vrlo rijetko. Poslje oslobođenja Nizozemske od Španjolske, u drugoj polovici XVI st. S. je postao općedržavna jedinica: gulden je vijedio 20 S, a šiling 6 S.
Nizozeriiski S. = 2 rajnsko-vestfalijska stubera = 4 duita = 8 pfeniga. Težina u 1579. g. bila mu je 2,24 gr. Na aversu dvostrukog S. je nizozemski lav između slova S i brojke 2, dok je kod jednostrukog između I i S snop strijela. Kod obje vrijednosti na reversu je natpis.
Za kolonije su S. kovani od bakra, a zadnji su kovani u XIX st. za Nizozemsku istočnu Indiju (Indoneziju).
na vrh
SU
Sitna novčana jedinica Vijetnama; 100 Su = 10 hao = 1 dong.

SUBAERATI NUMMI
Antički novac, koji je izrađivan tako da je preko jezgre od bakra, željeza ili čak olova prevučena tanka prevlaka od srebra, rijetko od ziala. Ovako pripremljena pločica tada je otkovana.

SUCRE
Novčana jedinica Ekvadora uvedena 1884. g. jednaka 100 centava. Zakonom od 31. X 1928. g. vrijednost joj je bila izjednačena sa francuskih 5 franaka. Do 1934. g. kovana je od srebra, a poslije 1937. g. kuje se od nikla. Od 1959. g. kuje se od legure bakra i kilja. Na aversu je grb zemlje, dok je na reversu poprsje Sucrea (Antonio Jose Sucre 1795.-1830. jedan od vođa rata protiv Španjolske u borbi za stjecanje nezavisnosti).

SUCZAVSKE IMITACIJE
Novac, koji je u XVII st. ilegalno kovan u mjestu Suczava (Moldavija) i odakle je u velikim količinama slan u druge zemlje. Kovani su solidusi s oznakom kovnice u Rigi, na čijem reversu se nalazi godina, koja se u pravilu ne podudara s dobom vladavine švedskih kraljeva, čiji se monogram nalazi na aversu. Među njima su novci Gustava II Adolfa (1611.-1632.), Kristine (1632.-1654.), Karla X Gustava (1654.- -1660.) i Karla XI (1660.-1697.).

SUELDO
Bolivijski novac vrijednosti 1/8 pesoa, kovan od 1826. g. Na njemu su različiti prikazi, no najčešće Bolivar (1825.-1826.) ili neki predsjednik Bolivije. Uvođenjem decimalnog sustava 1864. g. zamijenjen je bolivianom.

SUKA
Novčana jedinica Nepala i Malajskih otoka u XVI-XIX st. Vrijednost mu je bila 1/2 muhra ili 1/4 pesosa.

SULTANIJA
Naziv za turski zlatni novac, koji se počeo kovati u XV st. U doba Mehmeda II (1451. -1481.) imao je promjer od 22 mm i težinu od 3,4 gr. Početna vrijednost mu je bila jednaka venecijanskom cekinu. Početkom XVI st. vrijednost mu je iznosila 47 aspri, da bi kasnije varirala.

SUNAR, SENAR
Novčana jedinica u Afganistanu do 1928. g. 10 paisa = 1 S, dok je 1 rupia = 6 S.

SUNČANI RUBALJ
Srebrni rubalj Petra I (1689.-1725.). Na reversu se nalaze 4 slova P koja stvaraju križ, u čijoj se sredini nalazi malo sunce, a na aversu je poprsje cara. Ovaj je tip novca kovan 1724.-1725. g. u Petrogradu.

SWORD and SCEPTRE PIECE
(engl. novac s mačem i skeptrom).
Škotski zlatni novac kovan 1601.-1604. g. vrijednosti 6 škotskih funti. Na aversu je škotski grb na štitu, a na reversu su ukrižani mač i skeptar ispod krune između dva čičkova cvijeta. Težina mu je bila 5,10 gr.

SWORD DOLLAR
(engl. dolar s mačem). Naziv za srebrni royal ili riyal škotskog kralja Jakova VI (1567.-1625.) kovanog u godinama 1567.-1582. Na aversu je grb, dok je na reversu mač s krunom na vrhu. Od 1582. g. na aversu se nalazi poprsje kralja s mačem, dok je na reversu grb. Vrijednost mu je bila 30 šilinga.

SZOSTAK
Srebrni poljski novac od 6 groša. Kovanje je počelo 1528. g. u kovnicama u Krakovii i Torunju, a od 1535. g. u Gdanjsku i Elblongu. S. je 1547, 1581. i 1583. g. kovan i u Litvi. Vrlo je rasprostranjen za Sigismunda III 1595.-1603. i 1623.- -1627. g, a kovan je u kovnicama Vshove, Lublin, Bidgošće i Malborg. Manja količina je kovana 1565. -1668., 1677.-1687. g. i kasnije. Zadnji put su kovani, ali od bakra, 1794. i 1795. g. Poslije podjele Poljske, Austrija je 1794. g. kovala bakrene za Galiciju Uz poljske kovani su i brandenburški (1534.- 1535.) i šleski (1622.-1623.).

Autor: Slavoljub Petrović
Izvor: Obol, HND i www.numizmatika.antikviteti.net

Ključne riječi: numizmatika, rječnik, pojmovi
Keywords: numismatics, glossary, terms


forum Hrvatska numizmatika
Hrvatski numizmatički forum - rasprave iz svijeta numizmatike.

- 22:04 - Komentari (0) - Isprintaj - #