Rječnik numizmatičkih pojmova – slovo „C“ (c - czjao)
Glossary of Numismatic Terms
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
C
Oznaka na novcu za kovnice Kleve, Frankfurt na Majni, Klaustahl, Prag, St. Lo i Caen.
CC
(ili CL); oznaka na novcu kovnice Genova.
CACHE
Novčana jedinica bivše Francuske Indije. 1 C = 1/24 fenona ili 1/192 rupija. C. je korišćen i u okolnim kneževinama, kao npr. u Travanskoreu, gdje je bio 1/280 rupija.
CAESAR
Prvobitno prezime rimske porodice (gens) Julia. Adoptacijom je ovaj nadimak prešao na Oktavijana, a s njim i na sve ostale članove Julijsko-Klaudijevske kuće. Nakon Nerona ovaj nadimak dolazi redovno iza imena imperatora na novcu. Od Hadrijana daje se nasljednicima prijestolja. Prvi put se ovaj naziv nalazi kod Aeliusa (138. g.), a zadnji put na novcu Julia Apostate (363. g.). Kasnije je od imena C. nastao u talijanskom “cesare”, njemačkom “Kaiser”, te kod Slavena “Car”.
CALDERILLA
Španjolski bakreni novac, koji se kovao za Filipa IV od 1636. do 1654. godine. U početku mu je vrijednost bila 8 maraveda, da bi mu kasnije porasla na 12 maraveda.
CANDARIN
Novčana jedinica u Kini tijekom XIX stoljeća. C. je 1/100 tala.
CAPUTIA
Najstariji dubrovački novac od bakra, kovan je prije 1294. godine i odmah zabranjen, a od 1403. do 1436. godine ponovno u upotrebi. Narod ga je tako nazvao zbog toga, jer se na aversu nalazi prikazana glava s dijademom, što se je činilo kao da je na glavi kapa. Na reversu je veliko gotsko slovo R.
CARANTANO, CARANTANUS
(Carintano, Charantano - karantanski). U sjevernoj Italiji opći naziv za groš Tirola i Karantanije u XIV stoljeću, kada su tirolski grofovi ujedno “Duchi della Carinzia”. Tijekom XVI stoljeća i kasnije u sjevernoj Italiji i Veneciji C. je mjedeni novac - krajcar, kovan od Austro-Ugarske u Milanu. Na području Dalmacije i Istre još polovicom XIX stoljeća u značenju “novčić”.
CARITAS
(lat. blagostanje). Ovo božansko biće prikazuje se kao mlada žena, koja je desnu ruku uzdigla na pozdrav, dok je ispred nje oltar. Na novcu se pojavljuje u vrijeme Tetricusa (270. - 273.).
CARLINO
Talijanski zlatni i srebrni novac XIII-XVIII st. Zlatni C. prvi puta je kovan oko 1279. g. od kralja Napulja i Sicilije Karla II Anžu-vinskog (1285. - 1309.). Na aversu je prikazana Djevica Marija s anđelom, na reversu grb. Ponekad se zlatni C. nazivao i “salut”. Težio je oko 4,4 gr. zlata. Kovana je i nominala od 1/2 C. Poslije smrti Karla II zlatni C. se prestao kovati. Zlatni C. ponovno se počeo kovati za Karla Emanucla III (1730. - 1773.) s vrijednošću od 35 lira. Njsgov nasljednik Viktor Amedeo III (1773. - 1796.) kovao je 1790. godine Novi C. (Carlino nuovo). Vrijednost ovog C. je bila oko 120 lira. Srebrni C. bio je kovan za Karla II imitirajući turski groš. Težina mu je bila 3,43 gr. Vrijednost: 1 C. srebrni - 1/12 dukata = 1/3 zlatnog tara. Kasnije je srebrni C. nazvan “GIGLIATO”, za A'lfonza I “ALFONSINO”, a za Ferdinanda I “CORONATO”. Srebrni C. kovan je i kasnije. Njegova je težina postupno opadala. U donjoj Italiji je kovan sve do 1859. g.
CAROLIN
Švedski srebrni novac u vrijednosti 1/2 švedskog dalera ili 2 švedske marke. Počeo se kovati 1664. godine i težio je 10,4 gr. Na aversu je portret Karla XI, otuda i naziv, a na reversu 3 krune i oznaka vrijednosti. U 1718. godini Karlo XII (1697. - 1718.) kovao je 4, 2 i 1 C. s oznakom vrijednosti 8, 4 i 2 marke, no sa znatno manje srebra u novcu. U tom periodu kovan je i zlatni C. U 1868. godini Karlo XV je također kovao zlatni C. u vrijednosti od 10 franaka. Ovai novac je kovan na osnovi Latinske monetarne unije.
CAROLUS D'ARGENT
Prvi holandski talir kovan 1543. godine od Karla V (1516. - 1556.) kao srebrni ekvivalent Carolus d'oru. Težina mu je bila manja od guldengroša i vrijedio je 20 patarda.
CAROLUS D'OR
Zlatni holandski smlden, uveden u opticaj 1517. godine za Karla V. Na aversu je prikazan kralj kako kleči, na reversu vladarski orao sa štitom na kojem je grb. Prvobitna mu ie težina bila 3,24 gr, od 1521. godine 2,93 gr. Vrijednost: 1 C. = 20 patarda.
CAROLUSDOLLAR (CAROLUS, KAROLUS PIASTER).
Naziv za španjolski pjaister široko rasprostranjen putem trgovine od Levanta do Kine, gdje je bio vrlo cijenjen. Emitiran je od Karla IV (1788. - 1802.). C. je na jednoj strani imao oznaku “IIII” (4), po ovome je dobio arapski naziv “ABUARBA” - otac četiri. U Kini se C. nalazio u opticaju pod nazivom “šangajski dolar”, i tamo je on vrijedio 30-40% više od svoje stvarne vrijednosti. Tijekom XIX stoljeća C. je potisnut od meksičkog pesosa.
CASH
Engleski naziv za kineski okrugli bakreni novac CH'IEN, koji je u početku imao okrugao, a zatim četvrtast otvor u sredini, i koji se počeo kovati u XII stoljeću pr. n. e. U 1621. godini pojavio se novac težine 3,5 gr, u vrijednosti 1 C. Do početka XX stoljeća kovane su vrijednosti od 10, 5, 3, 2 i 1 C. Sredinom XIX stoljeća C. je povremeno kovan i od željeza. Veliki pad vrijednosti C. u drugoj polovici XIX stoljeća doveo je do novčane reforme 1889. godine. Poslije reforme povremeno je kovan novac u vrijednosti 5, 2 i 1 C. od srebra.
CART WHEEL
(engl. kotač taljiga, kola). Narodni naziv za bakreni novac velikog opsega, koji je kovan u 1797. godini za Georga III (1760. - 1820.), vrijednosti 2 penia, težine 28,70 gr, i promjera 40,8 mm. Na aversu je glava kralja, a na reversu Britanija.
CEDI
Novčana jedinica Gambije, uvedena u opticaj u srpnju 1965. na mjesto ganskog franka. Od 23. veljače 1967. emitiran je “novi” C. koji se dijeli na 100 peseva.
CEKIN
(tal. ZECCHINO, od zecco - kovnica; arapski SIC-CAH - kovani novac). Naziv od XIII stoljeća za zlatni novac - dukat, kovan u Veneciji.
CENT (lat. centum - stotina).
1. Sitan novac SAD, stoti dio dolara. Kuje se od 1793. godine. Od 1851. godine kuje se vrijednost od 3 centa, a od 1866. godine i od 5 centi.
2. Sitan novac Holandije 1/100 dio guldena (florina). Od 1816. godine kuje se od bakra, a od 1872. godine kuje se od bronce.
3. Sitan novac Kanade, Liberije, Singapura, 1/100 dio nacionalnog dolara. Sitan novac Kenije, Tanzanije i Ugande, stoti dio šilinga.
4. Novac Namibije i Južnoafričke Republike, 1/100 dio randa.
5. Sitan novac Antila i Surinama, 1/100 guldena.
6. Sitan novac Šri Lanke, Mauriciusa, Sejšel-skih otoka, Maldivskih otoka (do 1951. godine), stoti dio rupije.
7. Sitan novac Etiopije, stoti dio bira.
CENTAVO
(od lat. centum - stotina, portugalski). Sitan novac u nekim državama Srednje i Latinske Amerike:
1. Meksika, Argentine, Bolivije, Kolumbije, Dominikanske Republike, Kube, 1/100 peso-a.
2. Portugala, 1/100 eskuda.
3. Brazila, 1/100 cruseira.
4. Gvatemale, 1/100 quetzala.
5. Nikaragve, 1/100 cordoba.
6. Hondurasa, 1/100 lempira.
7. Perua, 1/100 sola.
8. Salvadora, 1/100 colona.
9. Ekvadora, 1/100 sukra.
CENTENIONALIS
Tip kasnorimskog novca, od IV stoljeća n. e., kovanog od bakra s neznatnim sadržajem srebra. Promjer novca je bio 17-19 mm, a težina 2-3 grama.
CENTESIMO
(lat. centesimus - stoti).
1. Sitan novac Italije, gdje se počeo kovati 1826. godine: stoti dio lire.
2. Sitan novac San Marina, 1/100 lire.
3. Sitan novac Paname, 1/100 balboa.
4. Sitan novac Urugvaja, 1/100 pesoa.
5. Sitan novac Čilea, 1/100 eskuda.
CENTIME
(franc. cent = stotina). Sitan novac Francuske od 1795. godine, kada je franak postao nacionalna valuta, i njegov je stoti dio. Od 1832. godine C. je također sitan novac Belgije, kao i Luksemburga i Švicarske. Švicarski cent se još naziva i “RAPEN”. Osim u ovim zemljama C. je stoti dio nacionalnih valuta, franaka, i u: Burundiju, Đibutiju, Ruandi, Gaibonu, Kamerunu, Kongu, Maliju, Malgaškoj Republici. On je stoti dio alžirskog dinara i marokanskog dirhema.
CENTIMO
Stoti dio nacionalne valute:
1. Španjolske, 1/100 pesete;
2. Venezuele, 1/100 bolivara;
3. Paragvaja, 1/100 gvarana;
4. Costarica, 1/100 colona.
CENTIN
Naziv za španjolski Alfonso d'oro. Na osnovi zakona od 1871. godine težina mu je bila 7,2585 gr čistog zlata pri ukupnoj težini od 8,065 gr. U novije vrijeme ovaj se naziv koristi za novac od 25 peseta.
CHAISE
(franc. ehaise - naslonjač; Chaise d'or - zlatni naslonjač). Prvi, vrlo lijepi francuski zlatni novac u gotskom stilu, kovan od Filipa IV (1285. - 1314.) u 1303. godini. Novac je imao težinu od 7 gr, a vrijednost mu je bila 62 1/2 turska sua. Na aversu je prikazan kralj na prijestolju sa žezlom u ruci, na reversu križ i tekst: XPC VIN-CIT, XPC REGNAT, XPC IMPERAT. Filip VI (1328. - 1350.) kovao je C. od 1346. godine s težinom od 4,7 gr i vrijednošću 20 turskih sua. Edvard III, kralj Engleske, kovao je C. po ugledu na francuske. U Holandiji je novac, kovan po ugledu na C, nazvan CLINKAERT.
CHEUN
Novčana jedinica nekih zemalja:
1. NDR Koreje - 1/100 vona;
2. Južne Koreje, od 1953. godine - 1/100 hvana
CHIAO
Novčana jedinica u kineskoj pokraji- ni Manchukuo, za vrijeme japanske okupacije 1932. - 1945. godine. Vrijednost: 10 fen = 1 C. Chiao je korišten i na Tajvanu od 1949. godine do novčane reforme, u odnosu 10 centi = 1 C.
CHRISTIAN D'OR
Naziv za danski zlatni novac (pistol), prvi puta kovan 1771. godine za Christiana VII (1766. - 1808.). Tijekom 1775. godine kovano je 35 komada iz marke zlata. Zadnji C. kovani su za Christiana IX (1863. - 1906.).
CHRISTINER
Novac od 8 maraka kovan u Švedskoj za vladanja kraljice Christine (1632. - 1654.). Na aversu je poprsje kraljice, na reversu grbovni štit, oznaka vrijednosti i poslovica “Colu-mna Regni sapientia”. Novac je imao težinu od 34,3863 gr. srebra. Komadi, čija je vrijednost bila polovica navedene (4 marke), nazivani su “CHRISTINCHEN”.
CHRISTUSGULDEN
Zlatni gulden, koji je kovan od biskupa Davida Burgundskog (1456. - 1496.) u Utrechtu. Na aversu je prikazan Krist na prijestolju. Novac je mnogo imitiran u Kolnu i Trieru.
CHUKRAM
Novčana jedinica bivše indijske kneževine Travankor. Vrijednost: 1 rupija = 28 C. - 280 cache.
CINQUANTINA
Naziv za najveći španjolski srebrni novac, vrijednost 50 reala. Kovan je u XVII stoljeću za Filipa III, Filipa IV i Karla II. Promjer mu je bio 73 mm, a težio je 166-172 gr.
CISTOPHORUS
(grč. nosač košare). Srebrni novac, koji se pojavio u II st. pr. n. e. u Maloj Aziji. Naziv mu dolazi od Bakhove ciste (CISTA MYSTICA) sa zmijama, koje se iz nje izvijaju. Težina mu je bila 16 gr, a vrijednost 3 drahme. Kasnije su ovaj novac kovali i pojedini kretski gradovi.
CLEMENTIA
(lat. milostiva). Ova vrlina je prikazana kao žena, koja u desnoj ruci drži posudu s klasjem ili grančicu, dok joj je u lijevoj ruci žezlo ili s njom pridržava haljinu. U nekim slučajevima ona kleči a pridržava ju car, ili je naslonjena na stup. Ova personifikacija se pojavljuje na novcu od Tiberija do Maximiana Herkulija (14. - 305. g.).
CLINCKAERT
Flandrijski i holandski zlatni novac, koji je kovan u XIV-XV stoljeću po ugledu na francuski Chaise., Naziv mu vjerojatno dolazi od holandskog clinckaert - zvoniti. Kovane su i vrijednosti od 1/2 i 1/3 C.
COB
(cob money - novac od grudve). Rani meksički i južnoamerički novac. Naziv mu dolazi od načina kovanja. Unatoč tome što su to komadi šipke spljošteni udaroima čekića, iznenađuje kako je ovaj novac brižljivo iskovan. Rijetko odstupa od zakonom predviđene težitne i razlika je obično samo za nekoliko grejna (grejn = 0,06 gr.). Ovaj se novac pojavio oko 1770. g.
CONCORDIA
(lat. sloga). Ova personifikacija prikazivana je bila u liku žene, koja u jednoj ruci drži zdjelu a u drugoj rog izobilja. U nekim slučajevima u njenim rukama je cvijet, snop klasja,grančica ili žezlo, a pokraj nje je kip Nade (Spes), oltar ili stup. Ova personifikacija se pojavljuje na novcu od Nerona do Cripsusa (54. - 326. godine). Uz napis C. javljaju se i drugi natpisi kao: Augusti, Aeterna, Militum, Perpetuum, Felix, Populi Romani ili Provinciarum. Poslije smrti Konstantina I (337. godine) pokraj riječi C. javljaju se natpisi AVGG i AVGGG s personifikacijom Rima ili Constantinopolisa na prijestolju. Ovaj način prikazivanja C. javlja se na novcu do smrti Honoriusa (423. g.). Kada se uz natpis C. dodaj'e “EXERCITVVM”, onda personifikacija u ruci drži božanski znak.
COLOMBIANO
Kolumbijski peso kovan po zakonu od 14. svibnja 1872. godine, težine 25 gr. Od 1907. godine kovan je od legure bakra i nikla. Od 1913. vrijednosti od 2 1/2, 5 i 10 pesoa kovane su od zlata.
COLON
- Novčana zlatna jedinica Costarice, jednaka 100 centimosa. U opticaju je od 1896. godine.
- Novčana jedinica Salvadora, jednaka 100 centavosa. U opticaju se nalazi od 1919. godine.
COLONATO
Na Bliskom Istoku naziv za španjolski peso, na čijem se reversu nalaze dva stupa s krunom, tzv. Herkulovi stupovi, koji su u staroj Grčkoj smatrani granicom naseljenog svijeta. Španjolski kralj Karlo I stavio je na novac natpis “Plus ultra”, podvlačeći time da se njegova vladavina prostire izvan “Herkulovih stupova”.
CONDOR
Zlatni i srebrni novac, koji je bio u opticaju u nekim južnoameričkim zemljama do ukidanja zlatnog standarda. C. je prvi put kovan u Čileu 1861. godine, gdje je usporedo s novcem od 1 C. (10 pesosa) bio i dvostruki C. (20 pesosa), a također i novac od 10 i 5 C. U Kolumbiji C. je težio 14,52 gr, a u Ekvadoru 7,32 gr. zlata.
CONOB
Postoji više tumačenja ove kratice na reversu zlatnog novca kovanog od Konstantina I Velikog (306. - 337.) pa do kraja VIII stoljeća. Jedno tumačenje mu je da CON označava kovnicu Constantimopolis, a slova O i B su brojčane oznake (0=70, B=2), koje pokazuju da je zlatnik kovan u zakonski određenoj težini od 1/72 libre. Drugo je tumačenje da kratica CONOB znači “Constantinopolis obrusum” - u Constantinopolisu zlato pročišćeno i iskovano.
CONTO
Naziv u Brazilu za 1000 mi I reisa (1 milijun reisa) do 1942. godine.
COPKIN
(hol. glava). Holandski pfennig, kovan od Florensa IV Holandskog (1223. - 1234.). Na aversu je glava (otuda naziv), na reversu je stilizirani križ. S težinom od 0,53 gr. kovan je do početka XIV stoljeća. Bio je popularan u zemljama Donje Rajne, sve do Kolna, gdje je nazivan “KOPFCHEN”.
CORDOBA
Novčana jedinica Nikaragve, jednaka 100 centavosa. U opticaju se pojavila 1912. godine.
COROA
(port. kruna). Portugalski zlatni i srebrni novac.
1. C. d'oro. Zlatni novac kovan od 1822. godine, težine 9,56 gr, vrijednosti 5000 reala. Kovana je i vrijednost' od 1/2 C. Kada je u Portugalu 1854. godine u opticaj uveden milreis, zlatna C. od 10 mil-reisa imala je težinu od 17,735 gr. Kovane su također i vrijednosti od 1/2, 1/5 i 1/10 C.
2. C. de prata (srebrna kruna). Portugalski talir vrijednosti 1000 reala, kovan 1835. godine u-mjesto krusada de prata (Crusado de prata). Težina mu je bila 29,612 gr. Poslije 1854. godine nije više kovan.
CORONA (CORONAS).
U doba kraljice Marije Anjou (1382. - 1392.) kuju se novi denari, koji na naličju nose krunu, odakle im naziv “corona” ili “coronas”. Takav se novac kuje u kraljevskoj kovnici u Zagrebu. Po 100 takvih denara sadržava 1 floren toga doba.
CORONA DANICA
Naziv za novi tip novca krunu, koja je uvedena za kralja Christiana IV (1588. - 1648.) u 1618. godini. Prvobitna vrijednost C. D. je bila 11/2 Reichstalira. Težina novca je bila 38,7 gr. srebra. Kasnije je težina novca opala na 32,5 gr, a i vrijednost na 1 1/3 Reichstalira.
COS, COSS
Kratica za consul. Konzuli su bila dvojica najviših državnih službenika u republikanskom Rimu. Ovu službu su kasnije često u časti obnašali i carevi. Dobivanje ovog zvanja ili ponavljanje zvanja ovjekovječavano je na novcu (npr. Cos, Cos II, Cos III). Poslije Dioklecijana označavanje konzulske časti na carskom novcu je rjeđe, da bi nakon smrti Konstantina I sasvim nestalo, izuzev kod Teodosiusa II (408. - 450.).
CONSECRATIO
(lat. posvećenje). U starom Rimu naziv za čin, kojim je prethodni car ili neki član carske porodice uvršten među bogove od Senata ili od novog cara. Vrlo je često povodom ovog događaja kovan novac s prigodnim natpisom. Ličnost, koja je uvrštena među bogove, dobivala je epitet “Divus”.
CONSTANTIA
(lat. postojanost). Ova personifikacija se javlja samo na novcu cara Klaudija I i njegove majke Antonije (41. - 54.). Prikazana je kao žena, koja ima kacigu na glavi, dok joj je u desnoj ruci baklja, ili ruku prinosi ustima. U lijevoj ruci drži žezlo.
CORNUTO
Srebrni novac Savoye-Piemonta (Italija), čija je vrijednost bila 5 grossia. Ovaj se novac počeo kovati 1543. godine za Karla II. Na aversu je štit s grbom, dok je na reversu sv. Mauricius.
CRAZIA
Novčana jedinica talijanskog vojvod- stva Toscana. Vrijednost: 1/5 lire ili 3 quatrina.
CROWN
(engl. kruna). Engleski srebrni novac, koji se po uzoru na talir pojavio početkom XVII stoljeća. Naziv, koji se odnosi na krunu na kraljevoj glavi na aversu, sačuvao se do danas za novac u vrijednosti od 5 šilinga.
CRUCIFERUS (CRUCIGERUS).
Vrsta sitnog novca. Uopće novac označen križem. Od XV stoljeća njem. “Kreutzer”, krajcar. Javlja se na području Hrvatske u prometu u doba Ljudevita II i Ferdinanda I. U jedan ugarski florin ide 75 krajcara, koji je u Hrvatskoj računski novac sve do 1770. godine, dok 60 njih ide u rajnsku forintu, koja je također računski novac. U odnosu prema sitnijem novcu po 3 krajcara čine 1 obični groš, a po 4 njih čini 4 “horvacka novca”. U XVIII st. po 3 krajcara čine 5 ugarskih denara. Na 1 krajcar idu, konačno, 4 “feniga” ili “obula”.
CRUSADO
Portugalski novac s krizom na reversu. Prvi put je kovan za Alfonsa V (1438. - 1481.). Ovaj novac je još nazivan i “ALFONSINO DE OURO”. Imao je težinu od 3,99 gr. Sredinom XVI st. težina C. je opala na 3,03 gr. U godinama vladanja Manuela III (1495. - 1521.) C. je nazivan “MANUELOM”, a za Juana III (1521. - 1557.) “CRUSADO CALVARIA”. C. je vrijedio 400 reala, a kao novčano-obračunska jedinica upotrebljavan je do XIX st., kao vrijednost od 480 reala.
Srebrni C. (“Crusado de prata”), portugalski talir kovan je od 1643. godine za Juana IV (1640. - 1656.). U početku je imao vrijednost 400 reisa, a od 1663. godine 500 reisa. Prvobitna mu je težina bila 22,95 gr, a za Alfonsa VI (1653. - 1683.) opala je na 18,35 gr. srebra. Od 1688. godine C. je imao težinu 17,32 gr. i nazivan je “CRUSADO NUOVO”. Od 1722. godine težina mu je smanjena na 14,69 grama. Od 1835. godine umjesto C. kuje se srebrna kruna “COROA DE PRATA”.
CRUSADIHO
Mali portugalski zlatni novac, koji je kovan u Lisafoonu za Juana V (1705. - 1750.). Vrijednost ovog novca je bila 400 reisa. Na aversu je veliki križ, dok je na reversu kruna u lovorovom vijencu i ime kralja.
CRUZEIRO
Novčana jedinica Brazila, jednaka 100 centavosa, u opticaju je od 1942. godine. Od 13. veljače 1967. godine u opticaju je novi C, koji je jednak 1000 starih.
CUARTILLO
(španj. četvrt reala). španjolski bilonski novac, koji se kovao od 1566. godine i čija je vrijednost bila 1/4 reala ili 8 1/2 maraveda. Ovaj naziv je korišten i u mnogim zemljama Centralne i Južne Amerike za bakreni novac, tijekom XIX st.
CUARTINO
(španj. cuarto - četvrt).
Tijekom XIX st. u Meksiku, Gvatemali, Nikaragvi i Kolumbiji naziv za srebrni novac u vrijednosti 1/4 reala. U Venezueli od 1822. godine kovan od bakra.
CUATRO
(španj. četiri). Glavni novac Bolivijanske republike od 1830. do 1863. godine. Po vrijednosti je bio jednak pola pesoa ili 4 reala. Imao je težinu od 13,47 gr.
CVANCIK, CVANCIKA
U našim krajevima naziv za novac, čija je vrijednost bila 20 krajcara. Vidi Zwanziger.
CZJAO
Novčana jedinica NR Kine. Reformom od 1889. godine C. je bio 1/10 dio Juana, a 1 C. se dijelio na 10 fena. Do 1935. godine kovan je srebrni novac u vrijednosti od 5, 2 i 1 C. Danas se u opticaju nalaze blagajnički bonovi od 5, 2 i 1 C.
Autor: Slavoljub Petrović
Izvor: Obol, HND i www.numizmatika.antikviteti.net
Ključne riječi: numizmatika, rječnik, pojmovi
Keywords: numismatics, glossary, terms
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
|
