Hrvatska numizmatika

ponedjeljak, 31.10.2005.

Britanska funta

funta Britanska funta ili funta sterlinga, koja se odnosi na osnovnu novčanu jedinicu sterling predstavlja funtu, odnosno valutu Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske (UK).

Znak za funtu je Ł (rjeđe jednostavno "L"). Oba simbola dolaze od libre, latinske riječi za "funtu". Standardna ISO 4217 šifra za valutu je GBP (Great Britain Pound).
Funta sterlinga je jedna od najčešće korištenih valuta u svijetu, zajedno s američkim dolarom, japanskim jenom, australskim dolarom i eurom. Predstavlja najvrijedniju monetu na svijetu.

U Velikoj Britaniji, u nastojanju da se izbjegnu zabune s mjernom jedinicom za težinu, odnosno drugim valutama sa sličnim imenom, funta se formalno naziva funta sterlinga ili, jednostavno sterling. Slang izraz quid je također korišten kao neformalni naziv za britansku funtu. Sterling je izvorno bio naziv za srebrni penny, odnosno 1/240 funte. U moderno doba funta je zamijenila penny kao osnovnu novčanu jedinicu jer je inflacija postepeno smanjila vrijednost valute. Ono što je nekoć bilo srebrni peni danas ima kupovnu moć jedne moderne funte. Vidi cijeli članak.

Izvor: Wikipedia

Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!

- 11:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 30.10.2005.

O novčanicama

slikaPoput niza drugih izuma, i papirnati novac dolazi nam s Istoka. Izmislili su ga Kinezi, a kao vjerodostojnom godinom nastanka smatra se 119. godina prije naše ere, iako je sve do 7. stoljeća naše ere potrajala borba za njegovo priznanje, kad je za dinastije Tang postao zakonom određeno sredstvo plaćanja. I tako, dok su u Evropi još na cijeni bili lidiiski i maloazijski zlatnici, Cezarov »aureus«, Dioklecijanov »solidus« i drugi isključivo zlatni novčići, Kinezi su međusobne račune sređivali označenim komadićima papira. S vremenom, zlatnici su kod njih izgubili vrijednost novca, pa je došlo do vrlo apsurdne situacije: kad je svojedobno Marco Polo htio u Kini neku robu platiti zlatnicima, nitko ih nije želio primiti, smatrajući ih potpuno bezvrijednim novcem.

Za to vrijeme zlatnik »solidus« rimskog cara Dioklecijana - kojeg je povijest zabilježila i po nizu novčarskih reformi u Rimskom carstvu - bio je u Evropi prava međunarodna moneta, nešto poput današnjeg dolara ili marke. Stoga je i višestruko nadživio Zapadno rimsko carstvo. »Solidus« je bio, u stvari, vrhovna evropska moneta sve do vladavine Karla Velikog, koji je počeo kovati karolinške srebrne funte i svojom novom podjelom novca ostavio pravu zbrku na tržištu. Ostaci te zbrke vidljivi su i danas u podjeli engleskog novca, što je upravo zamisao Karla Velikog: funta je podijeljena na 20 šilinga - u Karlovo vrijeme to je bilo 20 solida - a ovi opet na 12 pennyja, a to su bili Karlovi denari. U čast te zbrke, u igraćim kartama kralj denara je, u stvari, Karlo Veliki, odnosno njegov lik predstavlja kralja u karu. Karlo Veliki se kao veliki vladar petljao u sve moguće poslove, pa onako usput spominjemo da je izmislio i perece, naređujući pekarima da na svaki ispečeni kruh stavljaju poseban križić od tijesta, a što su ukrasima i ukrašavanju skloni pekari brzo pretvorili u svim mogućim viticama ukrašeni križić i što se ubrzo počelo prodavati kao današnji perec.

slikaAli, vratimo se papirnatom novcu. I s njim se u Evropi zbilo ono što se zbivalo i s mnogim drugim pronalascima s Istoka: Evropa ga je ponovo otkrila. Tako je izvjesnom Johanu Palmsstruhu iz Rige palo na um da bi umjesto teških zlatnika valjalo šuškati papirima, a tu je zamisao spremno prihvatila švedska banka u Stockholmu i u kolovozu 1661. godine izdala prvu banknotu od nekoliko talira. Ta prva evropska papirnata banknota nije sačuvana, ali je zato sačuvan primjerak sljedećeg, drugog izdanja, od 6. prosinca 1662. godine, koji je vrijedio 5 dalera ili talira. Ta se novčanica danas čuva u muzeju Narodne banke Švedske kao najdragocjeniji eksponat. Ali, nedavno je ovom izlošku skinuta aureola, naime razjasnilo se da je novčanica – falsifikat. I Muzeologe i bankarske stručnjake zapanjila je tolika poslovnost onovremenih falsifikatora, koji su za nešto više od godinu dana ovladali poslom sasvim nepoznatim i novim u Evropi i, napravivši gravuru, zacijelo dobro podvalili švedskoj banci. Valja priznati da je ta neobična novčanica izgubila jednu aureolu, ali je zato stekla drugu, jer je to prva krivotvorena papirnata novčanica na svijetu! A sad opet skoknimo za trenutak u daleku Kinu. U toj državi svojevremeno su bile odštampane najveća i najmanja papirnata novčanica na svijetu. Ona najveća bila je duga 33 centimetra i široka 23 centimetra a vrijedila je 1 kuan za dinastije Ming u 14. stoljeću. Najmanju banknotu štampala je kineska pokrajina Čekajang i bila je duga 55, a široka 30 milimetara.

slikaMeđutim, i Evropa je dala svoj prilog neobičnostima vezanim uz papirnate novčanice. Tako, recimo, još postoje dvije banknote izdane od Bank of England, a koje glase svaka na milijun funti sterlinga. Izdane su 1812. godine i nikad nisu bile u normalnom opticaju, ali su inspirirale Marka Twainea za njegov humoristički roman. I još jedna neobičnost vezana uz Englesku: najvrednije banknote emitirane u Engleskoj bile su one od 1000 funti iz 1725. godine, koje su se štampale više od dva stoljeća, sve dok nisu bile povučene 1945. godine iz opticaja. Vraćene su tad sve novčanice u promet, osim njih 62, od kojih se za samo tri zna da su u posjedu kolekcionara. Što je s ostalima i da li su izgubljene, nije poznato.

Iako su Kinezi imali prve papirnate novčanice na svijetu, sistem banaka i štedionica izum je Evrope, iako je lihvara i tvrdica bilo davno prije banaka i iako su se oni javili vjerojatno kad se javio i prvi novac. Zanimljivo je da je ideju za osnivanje banaka i štedionica u današnjem smislu te riječi dao tajni agent engleske vlade, pamfletist, satiričar, novinar i književnik Daniel Defoe, onaj isti koji je u jednoj krčmi čuo istinitu priču Alexandera Selkirka, nekadašnjeg vođe palube s jedrenjaka »Cinq ports«, a koju je obrađenu kasnije izdao pod naslovom »Robinson Crusoe«. Naravno, ideja, poznatog bundžije Daniela Defoa bila je primIjena s ironičnim smiješkom, pa su prošla desetljeća dok ideja nije bila prihvaćena i oživotvorena prvi put u SAD. Prva štedionica u današnjem smislu riječi osnovana je 1773. godine u Hamburgu, poznatom hanzeatskom i trgovačkom središtu.

Iako je najveći pothvat krivotvorenja papirnatih novčanica vezan uz drugi svjetski rat i »Operaciju Bernhard« - kad su nacisti u koncentracionim logorima gotovo savršeno falsificirali novčanicu od pet britanskih funti u nominalnoj vrijednosti od 150 milijuna funti - prvi veliki pokušaj falsificiranja novčanica zabilježen je upravo u Engleskoj. A nastao je iz Ijubavi. Ne prema novcu, već prema jednoj Marilyn. Naime, 1883. godine, siromašni trgovac Bogem ljubio je bogatu Marilyn, a njezinom ocu, bogatom veleposjedniku, ta se veza nije sviđala. Izbacio je Bogema iz kuće, a on je dobivši jednom u ruku novčanicu od 50 funti, u ono vrijeme pravo bogatstvo — odlučio da se pouzda u svoju priznatu crtačku vještinu i pokuša je krivotvoriti. Bogem je, bez sumnje, bio talentiran crtač, jer je uskoro novčanica bila gotova. Poslao je nekog susjeda u banku da je promijeni u sitniš, a kad je podvala uspjela, Bogem je, kao u filmu, pošao u kuću nesuđenog tasta i nonšalantno pred njim otvorio svoj novčanik nabijen snopom novčanica od 50 funti. IzbuIjenih očiju i zaslijepljen novcem, bogati veleposjednik učinio je ono što se od njega i očekivalo: bez imalo razmišljanja odlučio je udati svoju jedinicu Marilyn za trgovca Bogema. Pripreme za vjenčanje tekle su punom parom i Bogem je svako malo mijenjao u bankama svoje lažne novčanice za sitnije, prave. Tko zna da li bi bio otkriven da jedan nespretni činovnik nije jednog dana nepažnjom prolio vodu po novčanicama na stolu. Možete li zamisliti kakvo je bilo njegovo zaprepaštenje kad je primijetio da prilikom sušenja neke novčanice blijede i da s njih kaplje obojena voda? Naravno, Bogem je brzo uhapšen, ali se pred sucima javio problem: tadašnji zakoni uopće nisu predviđali kaznu zbog krivotvorenja novčanica, jer ih dotad nije bilo. Vijećanje je trajalo mjesecima, a onda je nađeno solomunsko rješenje: Bogemu je suđeno za falsificiranje potpisa ministara na novčanicama, a za taj prijestup bila je predviđena vrlo stroga kazna. Onog istog dana kad se Bogem trebao vjenčati, penjao se stepenicama do vješala...

Izvor: časopis „Vikend“, 19. ožujak 1982.
Tekst poslao: Davor Tekajić, www.numizmatika.antikviteti.net

Ključne riječi: papirni novac, novčanice
Keywords: paper money, banknotes
English title: About Banknotes


Coins Banknotes Militaria Store
Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com

- 10:30 - Komentari (3) - Isprintaj - #

subota, 29.10.2005.

Specijalni otkov 1 kune

1 kuna HNZNedavno se na našem numizmatičkom tržištu u Hrvatskoj pojavio dosad nepoznati specijalni otkov kovanice od jedne kune. Lice kovanice je isto kao i u redovnih primjeraka, dok je na naličju znak Hrvatskog novčarskog zavoda (HNZ) oko kojega je polukružni tekst „HRVATSKI NOVČARSKI ZAVOD“ / „ZAGREB, 14.1.1994.“. Ovaj specijalni primjerak je otkovan povodom puštanja u rad naše kovnice novca (HNZ-a), a zapakiran je u mali album sa još dvije kovanice (vjerojatno prve otkovane primjerke našeg novca). Točan broj otkovanih primjeraka je nepoznat, no navodno se radi između 30 i 50 primjeraka. Informacije o ovom primjerku dobivene su od jednog trgovca iz Zagreba.

Autor: Zlatko Viščević

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, specijalni otkov, 1 kuna, Hrvatska
Keywords: coins, special coin, 1 kuna, Croatia
English title: Special 1 Kuna Coin


Coins Banknotes Militaria Store
Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com

- 02:16 - Komentari (9) - Isprintaj - #

petak, 28.10.2005.

Treća obljetnica grupe „Hrvatska numizmatika“

Treca obljetnicaEvo, naša Internet Yahoo diskusijska grupa „Hrvatska numizmatika“ slavi već treću obljetnicu postojanja. Dana 28. listopada 2002. u 10 sati 11 minuta, utemeljitelj grupe i naš gotovo najaktivniji član Davor Tekajić iz Bjelovara poslao je prvi post i time započeo priču koja već traje treću godinu. Tog dana Davor je napisao:

„Dobro došli u drugu Yahoo grupu na našem jeziku: hrvatska numizmatika koja se bavi numizmatikom. Kada sam otvorio novu grupu tek onda sam vidio da postoji još jedna: numizmatika_cro [http://groups.yahoo.com/group/numizmatika_cro] no bolje da imamo više nego nijednu, zato da ne ponavljam uputstva (ili još gore da ih ne kopiram) koja je gospodin Robert dao u prvih nekoliko poruka posjetite numizmatiku_cro i možete naći sve što se tiče tehničkih stvari, radom s folderima, porukama, slikama, linkovima i ostalim.

Ova grupa je zamišljena više kao pomoć novim sakupljačima, slobodno se može svatko obratiti za determinaciju bilo kojeg primjerka, njegovu vrijednost, na tržištu ili u katalogu, stanje očuvanosti ili za savjet gdje se može nešto pronaći, ma svega što vas zanima a u ozbiljnijim grupama ne želite pitati.

Još nešto, ovdje možete napisati kada mislite da vas je netko bilo kod zamjene, bilo da je nešto kupio od vas ili vam prodao, zajebao, neće vam puno pomoći, ali bolje će te se osjećati. A sigurno će se naći netko da vam kaže da li ste u pravu ili niste. Svatko tko je početnik i želi sakupjati dinare bivše naše domovine, može mi se obratiti na moj mail: davor.te@vip.hr i ja mu mogu besplatno poslati za početak preko sto različitih svojih duplikata.

Ja već dugo tražim 1 dinar 1986 na kojem mjesto dinar piše linar, a zanimaju me i asmetrični dinari (oni kojima su avers i revers pomaknuti od uobičajenog kova) ako netko ima viška molim da se javi.“


Nakon toga, uslijedilo je uključivanje svih ostalih članova i danas se grupa stabilizirala na oko 15 aktivnijih članova koji se redovito javljaju i sudjeluju u diskusijama. Grupa „Hrvatska numizmatika“ pored članova iz Hrvatske ima i članove iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, Australije, Kanade, Njemačke... Grupa je otvorena za sve zainteresirane iz svih zemalja svijeta kojima hrvatski ne predstavlja jezičnu barijeru. Do današnjeg dana, u protekle tri godine objavljeno je preko 4700 postova o raznim temama vezanim uz numizmatiku, a nadamo se da će ih u naredne tri biti još više.

Ovom prilikom pozivamo sve zainteresirane da se pridruže raspravama o numizmatici. Svatko je dobrodošao, a osobito početnici kojima naša grupa uvijek stoji na raspolaganju.

Yahoo grupa "Hrvatska numizmatika"

- 12:52 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 27.10.2005.

Nove kovanice i novčanice

Njemački numizmatički časopis Münzen & Papiergeld na svojim internet stranicama www.gietl-verlag.de daje kratak pregled kroz nova izdanja svjetskih kovanica i novčanica. Tekst je na njemačkom jeziku, ali mislim da i oni koji ga ne razumiju dobro mogu shvatit bitno. Pregled se odnosi samo na 11. mjesec, pa je preporuka češće pregledavati ove stranice i tako doznati nove emisijske aktualnosti. Snimanje na hard disk: desni klik + Save Target As...

Nove kovanice (pdf) / 6 stranica / 652 KB
Nove novčanice (pdf) / 2 stranice / 555 KB

Izvor: Münzen & Papiergeld

- 08:49 - Komentari (1) - Isprintaj - #

srijeda, 26.10.2005.

Krune "Citta di Fiume" i problem valute u Rijeci 1918-1924.

Novčanica od 50 riječkih krunaNakon sloma Austro-Ugarske monarhije, na teritoriju zemalja koje su stvorene na njenom bivšem području, izvršeno je u svrhu stabiliziranja monetarnih odnosa žigosanje novčanica u emisiji Austro-Ugarske banke. U to doba poslije sloma, garancije Austro-Ugarske banke bile su minimalne, a novac je padao iz mjeseca u mjesec. Prvo žigosanie u jesen godine 1918. imalo je za cilj da spriječi priticanje tog bezvrijednog novca u novoformirane zemlje. Čehoslovačka je energično riješila taj problem. Reducirala je na polovinu vrijednost kruna, označila ih je tako da je bilo nemoguće falsificiranje i banknote su postale nacionalni novac.ustrija je, također, žigosala vlastitu monetu žigom, kojeg je bilo teško falsificirati i jedino je tako žigosana moneta imala legalan tečaj. Žigosanje je provela i Jugoslavija. Ono u Jugoslaviji nije bilo jednoobrazno i svaki svećenik, općinski ured, gradsko poglavarstvo, svaka javna ustanova i banka bili su ovlašteni da vrše žigosanje. Preostale nežigosane novčanice prebacivane su na teritoriju Trsta i Julijske Krajine gdje je Italija vršila vrlo povoljnu konverziju na bazi 40%.

Vidi cijeli članak.
Žigovi na riječkim krunama
Autor: Radmila Matejčić
Izvor: Numizmatičke vijesti, broj 20, 1963.

Ključne riječi: papirni novac, novčanice, Rijeka, krune, Citta di Fiume
Keywords: paper money, banknotes, Rijeka, kronen, Citta di Fiume
English title: "Citta di Fiume" Kronen Banknotes and Problem of Currency in Rijeka (Fiume) 1918-1924


Coins Banknotes Militaria Store
Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com

- 00:05 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 25.10.2005.

Rimski carski novac

Rimski novčićiNa rimskim carskim novcima nalaze se (uz vrlo rijetke iznimke) natpisi i likovi glava vladara ili članova njihovih obitelji. Natpis na aversu novca često objašnjava lik, odnosno glavu osobe na njemu prikazane. Ako je novac većeg formata obično je i natpis dulji. Natpisi su redovno dulji i na početku vladanja pojedinog vladara, a tokom daljnjih godina redovito se skraćuju. To pravilo vrijedi za rimski carski novac u načelu sve do polovice III.st.n.e. Otada natpisi postaju sve kraći tako da se u IV st.n.e. (poslije smrti cara Konstantina I. Velikog) svode na kratku tipiziranu formulu. Kad ličnost jednog cara postane dovoljno poznata podanicima skraćuje se njegovo ime, ali se zato tokom njegovog vladanja povećavaju njegovi atributi i broj počasnih službi. Takvim povećanjem odnosno promjenom u titulaturi na novcima pojedinog vladara mogu se utvrditi i važni historijski podaci o događajima u vrijeme njegovog vladanja. Vidi cijeli članak.

Autor: Davor Tekajić
Izvor: Davorove stranice o numizmatici, Wikipedia

- 00:47 - Komentari (2) - Isprintaj - #

nedjelja, 23.10.2005.

Novopronađen Kerdićev sadreni model za novac Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca

Gospođa Vesna Mažuran-Subotić iz Zagreba objavila je u Numizmatičkim vijestima br. 57 iz 2004. zanimljiv članak o predlošku, sadrenom modelu za kovani novac Kraljevine SHS našeg najpoznatijeg medaljera Ive Kerdića. Jedan od Kerdićevih najvećih doprinosa našoj numizmatici je i kovani novac NDH, koji nažalost nije otišao dalje od predložaka i probnih otkova koji danas predstavljaju vrhunske specijalitete naše moderne numizmatike.

Novopronađen Kerdićev sadreni model za novac Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca

Pronađen je još jedan sadreni model za novac koji je akad. kipar Ivo Kerdić radio za Kraljevinu SHS najvjerojatnije 1920. godine (uz dva već poznata). Model je promjera 20,5 cm, a na njemu je prikazana glava mlade žene, kose povijene maramom te ukrašene cvijećem i klasjem. Iza vrata nalazi se vrpca, a na njezinim je krajevima napisano SHS (lijevo - ćirilicom, desno - latinicom).

Unutar korpusa hrvatske numizmatike posebnošću i zanimljivošću izdvaja se tema vezana za kreiranje novca akad. kipara Ive Kerdića. Posebna pozornost pridavana je sadrenim modelima koji nisu izvedeni u konačnoj realizaciji (v. bilj. 1), a od kojih se većina nalazi u pohrani (v. bilj. 2) u Gliptoteci HAZU u Zagrebu.

Iz mnogo modela sustavno obrađenih, izdvojena su i prepoznata, kao predlošci za novac Kraljevine SHS, dva primjerka za koje se pretpostavlja da su nastali 1920. godine. Prvi prikazuje prelju odjevenu u narodnu nošnju u sjedećem položaju, a iza njezinih leđa teče vrpca s ćiriličnim (lijevo) i latiničnim (desno) natpisom SHS. Drugi primjerak prikazuje stojeći ženski akt - žetelicu (koji se vertikalno proteže središnjim dijelom polja), a iza njezina je tijela u središnjem dijelu smještena identična vrpca. (Žena u desnoj ruci drži srp, a lijevom obuhvaća snop žita.) U spomenutim modelima vidi se začetak te se od njih i počinjao pratiti likovni razvoj motiva prelje i žetelice, kojima se Kerdić vraćao i pri kasnijim kreacijama novca, transformirajući i nadopunjavajući pojedine elemente te stvarajući predloške ne samo iznimne ljepote, nego i unoseći dijelove folklora u tu specifičnu likovnu disciplinu.

Danas, zahvaljujući sretnom spletu okolnosti koji mi je omogućio da vidim još jedan originalni negativ modela i dobijem za Gliptoteku HAZU jedan primjerak pozitiva, tim modelima možemo pridružiti i treći, na kojem se nalazi glava lijepe, mlade žene u desnom profilu, kose djelomično zavijene u maramu te ukrašene cvijećem i klasjem. Iza koso rezane linije vrata proteže se također valovita vrpca koja s lijeve strane ima ćirilični, a s desne latinični natpis SHS. Sadreni model promjera je 20,5 cm, a povišeni rub naglašen je s unutarnje strane bisernim nizom koji teče uz obod. U odsječku ispod vrpce nalazi se kao sigla znak mjeseca poput onog na modelu prelje, samo okrenut ulijevo. Lice žene koncepcijski se izgledom i modelacijom potpuno uklapa u kasniji niz s istim motivom (npr. Prelja iz 1941.). Budući da se na predlošku s preljom i na predlošku s glavom mlade seljanke u donjem kružnom odsječku nalazi znak mjeseca - kojeg nema na modelu s aktom, žetelicom, a na kojem se na istom mjestu nalazi signatura IK - otvara se niz pitanja na koje bi trebalo pronaći odgovore u nekim budućim istraživanjima vezanim za novac Kraljevine SHS.
_____________________
Bilješka 1. O Kerdićevim predlošcima za novac, realiziranim ili nerealiziranim, pisali su mnogi autori npr. Gjuro Krasnov (Kerdićevi modeli novca u vrijeme Banovine Hrvatske, Numizmatika, br. VII., str. 62.-66., Zagreb, 1988.), Irislav Dolenec (Hrvatska numizmatika, Zagreb, 1993.), Dalibor Brozović (Kune i lipe, Zagreb, 1994.) te autorica ovog teksta (Prijedlozi Ive Kerdića za novac Kraljevine Jugoslavije 1937. godine - narudžba i sudjelovanje na natječaju, Numizmatičke vijesti, br. L, (51.), str. 89. - 93., Zagreb, 1998.).
Bilješka 2. Sadreni modeli vlasništvo su gospođe Vjekoslave Kerdić, kćeri umjetnika.


Autor: Vesna Mažuran-Subotić
Izvor: Numizmatičke vijesti br. 57, 2004., str. 219-220

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, model, Ivo Kerdić, Kraljevina SHS
Keywords: coins, model, Ivo Kerdic, Kingdom of SCS
English title: Newly-found Ivo Kerdic's Plaster Model for Coins of Kingom of Serbs, Croats and Slovenes

- 00:01 - Komentari (4) - Isprintaj - #

subota, 22.10.2005.

Likovna rješenja lica za Estonske i Litvanske eure

Estonski i Litvanski euriNakon proširenja Europske unije na istok, članice su postale i dvije bivše sovjetske republike Estonija i Litva. Kao članicama euro-zone slijedi im uvodenje vlastitih euro kovanica 2007. Numizmatičarima je pritom najzanimljivije pitanje kako će izgledati lica tih euro kovanica, koja su različita za svaku zemlju članicu. Gledajući dizajne za njihove euro kovanice, možemo reći da si ni Estonci ni Litvanci nisu dali previše truda. Dizajni su nažalost vrlo nemaštoviti.

Lica za estonske eure dizajnirao je Lembit Lőhmus. Sve kovanice imati će isti motiv na licu: kartu Estonije i natpis zemlje i godinu kovanja. Lica za litvanske eure dizajnirao je Antanas Zukauskas, te će slično kao i kod Estonaca na svim kovanicama biti prikazan nacionalni simbol (Vytis). Između lica za kovanice od 1, 2 i 5 centa, kovanica od 10, 20 i 50 centi, te 1 i 2 eura jedina je razlika u vanjskom prstenu gdje se nalaze zvjezdice (na manjim centima su na ravnoj podlozi, na većim su na podlozi od horizontalnih crta, a na eurima su na pozadini od vertikalnih crta). Veća slika.

Izvor: Wikipedija (Estonian and Lithuanian euro coins)

- 19:51 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Naš blog na naslovnoj strani Blog.hr-a

slika Jučer je naš blog na veliko iznenađenje imao gotovo pa 200 posjeta u jednom danu. Posljedica je to objavljivanja posta o Hrvatskim emigrantskim kovanicama i medaljama na početnim stranicama Bloga (www.blog.hr). Očito je post o ovoj temi zainteresirao dobar broj posjetitelja jer je već do 14 sati naš blog bilježio oko 100 posjeta. Inače, blog Hrvatska numizmatika otvoren je tek prije 11 dana i dosada je zabilježio oko 400 posjeta, što je prosjek od nešto manje od 40 posjeta dnevno što je s obzirom na to da se numizmatikom kod nas ipak bavi malen broj ljudi, dobar broj. Među ostalom, blog je uvršten i među "almost cool" listu blogova, pa se na tome zahvaljujemo onima koji su nas tamo uvrstili. Nadamo se da će ovaj blog pridonijeti daljnjoj popularizaciji numizmatike kod nas.

- 17:29 - Komentari (3) - Isprintaj - #

Rasprave o numizmatici

Numizmatičari željni rasprava o ovom hobiju i znanstvenoj disciplini, te kontakata s drugim numizmatičarima mogu se uključiti u neke od više ili manje posjećenih diskusijskih grupa o numizmatici. Ovdje je dan pregled onih najpoznatijih i najposjećenijih:

1. Internet Yahoo grupa „Hrvatska numizmatika“
2. Forum „Filatelija i numizmatika“ aukcijskih stranica Aukcije.biz
3. Forum „Numizmatika i filatelija“ Internet portala Krstarica.com
4. Forum Hrvatskog numizmatičkog društva
5. Forum stranica Antikviteti.co.yu

- 01:08 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Treba li spaljivati numizmatičare?

Hoće li se i kada ukinuti praksa ‘spaljivanja’ hrvatskih numizmatičara s razlogom se pitaju dobrano pečeni numizmatičari.

Prvo to rade poštari sa člankom Zakona o pošti da se novci ne smiju slati poštom. Ne, briga njih što je zakonodavac mislio na slanje novčanih sredstava a ne na kovanice kao što su kune i lipe ili stare dinare. Ako si uporan u namjeri da kovanice ipak pošalješ, onda te šalju na Ministarstvo kulture koje ti mora izdati potvrdu da ti novčići nemaju kulturnu vrijednost i da se slobodno mogu isnositi u inozemstvo. Ne zanima njih to što na web stranici HNB-a svako iz bilo kojeg kraja svijeta može naručiti te kovanice i primiti tom istom poštom bez da itko traži mišljenje Ministarstva kulture.

Drugi mučitelji su carinici koji u dogovoru sa poštarima također ne odobravaju slanje kovanica u inozemstvo ali najviše problema prave kod prijema pošiljki iz inozemstva. Ne briga njih za Carinski zakon koji kaže da je numizmatika oslobođena carinjenja i da su poštanske pošiljke također oslobođene carinjenja, odmah te šalju špediteru da to on prouči i to naplati 150 kuna. Onda još dodaju PDV na vrijednost pošiljke, jer ako si oslobođen carine nisi PDV-a. Tako za primjerice novčiće vrijednosti par eura koje dobiješ od prijatelja numizmatičara moraš platiti još dvadesetak eura pristojbi.

I sad ti budi numizmatičar. Jasno da se mi ne predajemo tako lako. Što radimo? Idemo u Italiju i od tamo šaljemo kovanice, sa doduše tri puta jeftinijom poštarinom ali nas to košta vremena i troškova puta. A kako primamo kovanice? Koristimo susjede Slovence koji za nas primaju pošiljke a mi onda idemo tamo po njih. Sve je to legalno i time ne činimo nikakav carinski prekršaj. Ali pobogu zar poslije ovako teško izborene i stečene države moramo maštati o tomu da živimo u Sloveniji ili Italiji? Može li se i kako riješiti problem bez selenja? U raspravi o tomu na inozemnim internet grupama nailazimo na razumijevanje i čuđenje. Zaključak je da su nam zakoni iz tog područja liberalni i vrlo slični ali ljudi izgleda koji ih primjenjuju su vrlo različiti. Deklarativnu podršku bez problema dobijemo iz vlade i ministarstava ali to ne dolazi do ljudi u poštama carinjenja.

Pozdrav od jednog skoro kremiranog numizmatičara. Z.B.

Unicel prijevodi

- 00:39 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 21.10.2005.

Kune - uspješni promotor kulturnoga identiteta Hrvatske

»Ova nam obljetnica predstavlja dobar povod za predstavljanje jednog od, slobodno možemo reći, ponajbolje realiziranih projekata još uvijek relativno mlade hrvatske države. Treba biti svjestan da je svojim osamostaljenjem Hrvatska u mnogim područjima morala kretati od samog početka. Tako je bilo i s novcem. Strojevi i znanje ostali su u Beogradu, a nesigurna vremena tražila su brzo djelovanje«

Prolazi punih deset godina od dana kada je predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman, 14. siječnja 1994. godine u Savskoj cesti 31, u Hrvatskom novčarskom zavodu otvorio prvu kovnicu novca u neovisnoj Hrvatskoj. Riječ je o jedinstvenoj ustanovi u državi u kojoj i danas nastaju hrvatske kune i lipe. Izrada i izdavanje novca jedno je od bitnih obilježja suverenosti svake države. Osim što je temelj gospodarstva, novac je materijalni dokaz opstojnosti nacije i njezinih dostignuća. U sebi sadrži kulturne, sociološke, povijesne, umjetničke i brojne druge vrijednosti, a uz to nosi i važne značajke simbola državnosti i nacionalnog ponosa.
Zbog svega navedenog ova nam obljetnica predstavlja dobar povod za predstavljanje jednog od, slobodno možemo reći, ponajbolje realiziranih projekata još uvijek relativno mlade Hrvatske države. Treba biti svjestan da je svojim osamostaljenjem Hrvatska u mnogim područjima morala kretati od samog početka. Tako je bilo i s novcem. Strojevi i znanje ostali su u Beogradu, a nesigurna vremena su tražila brzo djelovanje. Zbog toga je već 23. prosinca 1991. godine u optjecaj bio pušten hrvatski dinar, zapravo, bon što ga je izdalo Ministarstvo financija.

Popularne prijelazne »hrde« kreirao je Zlatko Jakuš, poznati švedski dizajner hrvatskog podrijetla. Istovremeno se radilo na stvaranju pravog hrvatskog novca. Početkom travnja 1993. međunarodnim je natječajem odlučeno da će novčanice tiskati tvrtka »Giesecke & Devrient« u Njemačkoj, a 12. listopada državna se komisija između radova Borisa Ljubičića i Miroslava Šuteja opredijelila za Šutejev prijedlog. Tijekom te je godine, podsjetimo, došlo i do zamjene naziva hrvatska kruna (sa sto banica) s nazivom kuna (sa sto lipa), uz objašnjenje da treba poštivati tradiciju, a da nazivi kruna i banica nikako ne odgovaraju jednoj mladoj republici!
I dok su sve papirne novčanice tiskane u Münchenu, kovanice su rađene u domaćoj kovnici u Hrvatskom novčarskom zavodu u Savskoj cesti 31. Kao što smo spomenuli, izazov je bio velik. Strojevi i znanje ostali su u Beogradu i trebalo je krenuti iz početka. Kovničke su matrice rađene najprije u državnoj kovnici u Stuttgartu, a potom u britanskoj kraljevskoj kovnici. Isto tako je, ne mali problem, bio odrediti izgled novca. Na taj segment danas možemo biti posebno ponosni. Hrvatske kune, kao malo koji novac u svijetu, svojim znakovljem i likovnim rješenjima vrlo uspješno prezentiraju posebnosti kulturnog identiteta Hrvatske. Odabir izgleda novog hrvatskog novca bio je uvjetovan željom da njegova likovna rješenja šalju učinkovite poruke o kulturno-umjetničkom, filozofsko-etičkom i državno-pravnom statusu nove suverene zemlje. Zbog toga je i tim zadužen za osmišljavanje likovnog sadržaja hrvatskog novca u Komisiji za pripremu prijedloga koncepcije monetarnog sustava i izradu novčanica Republike Hrvatske, pod predsjedanjem akademika Dalibora Brozovića, imao pune ruke posla oko izbora motiva.

Rezultat je bio komplet hrvatskog kovanog novca s devet kovanica izrađenih od raznih kovina i slitina – nikla, aluminija, bakra, cinka i željeza te bronce i alpake. Lipe su dobile šest nominala (1, 2, 5, 10, 20 i 50 lipa), a kune samo tri nominale – za 1, 2 i 5 kuna. Njihova je izrada dostigla najvišu tehničku perfekciju, no najveću inovaciju, čak i na svjetskoj razini, predstavlja trostruko konzistentni sustav likovnih rješenja. Hrvatske su kovanice prve na svijetu koje imaju uz grb i polukružni natpis imena države na naličju, kao podlogu za brojnu oznaku nominale uvijek isti crtež lika iz faune prema kojem se novac i zove (kuna), a iz flore crtež cvjetne grančice one biljke po kojoj je prozvan stoti dio valute (lipe). Drugi, viši stupanj te dosljedne sustavnosti pristupa u dizajniranju čine reljefni prikazi raznih životinja na licu kovanica s nazivom iz faune (kune), odnosno prikaza raznih biljaka na licu kovanica s nazivom iz flore (lipe). Tu dosljednu sustavnost dopunjava i treći stupanj ove jedinstvene inovacije, jer su nazivi biljaka i životinja na licu kovanica iz neparnih godišta ispisani hrvatski, a na onima iz parnih godišta - latinski, kao znak starine hrvatskog internacionalizma i europskog identiteta, ali i pažnje prema numizmatičkim kolekcionarima diljem svijeta.

Zamjena hrvatskih dinara kunama obavljena je nakon 30. svibnja 1994. godine, bez ikakvih poteškoća i incidenata, iako se zbog visoke stope inflacije mijenjalo 1000 hrvatskih dinara za jednu kunu.

Opisano možemo smatrati tek prvim dijelom uspješnog projekta. O nastavku smo porazgovarali s direktorom Hrvatskog novčarskog zavoda i Kovnice novca, diplomiranim inženjerom Ivanom Marićem koji je deset godina na čelu ove ustanove. Podsjetio je kako je Kovnica u početku, sustižući potrebe radila u tri smjene, no istovremeno se pripremala i za razdoblje kad posla neće biti toliko puno. Ulagalo se u opremu i znanje. Kupljena je najmodernija visokoučinkovita preša iz serije MRV-300. Više od imena, čitateljima bi mogla reći činjenica da je bila riječ o prvom primjerku iz najnovije serije. Zadovoljivši tako, manje-više, potrebu za kovanicama optjecajnog novca, ili točnije rečeno nakon što je proizvodnja dosegla »normalnu« razinu, Kovnica se mogla više posvetiti izradi prigodnih izdanja. Ona su se do 1996. godine radila u inozemstvu, a nakon toga isključivo u Zagrebu. U svijetu numizmatike osobito visok rejting imaju prigodne kovanice od 25 kuna iz 1997. i 1998. godine autora Damira Mataušića. Svojim dvanaesterokutnim prstenom od niklove slitine i okruglom sredinom od bronce one su predstavljale svjetsku tehničku inovaciju.

Prve četiri varijante te bimetalne kovanice posvećene su hrvatskom Podunavlju, Svjetskoj izložbi u Lisabonu, kongresu esperantista i obljetnici primanja Republike Hrvatske u OUN. Do sada ih je ukupno proizvedeno sedam.

U desetogodišnjem razdoblju u Kovnici je otkovano oko 950 milijuna komada optjecajnog kovanog novca u težini od tri tisuće tona, kao i brojne serije prigodnog kovanog novca i medalja. Od prigodnog srebrnog novca značajna je serija pod nazivom »Znamenite Hrvatice«, zatim serija hrvatskih gradova i katedrala u medaljama i zlatnom i srebrnom novcu raznih nominalnih vrijednosti. Sva tri Papina posjeta Hrvatskoj također su obilježena izdavanjem prigodnih zlatnika i srebrnjaka. Zadnji je rad obilježavanje 120. obljetnice rođenja kipara Ivana Meštrovića, kao i jubilarna srebrna medalja povodom desetogodišnjice rada Kovnice.
Zahvaljujući visokoj tehnološkoj opremljenosti i stručnim kadrovima te suradnji s vrhunskim akademskim kiparima i dizajnerima, u mogućnosti smo odgovoriti najprobirljivijim zahtjevima kupaca u smislu cjelokupnog dizajna gotovoga proizvoda, kao i različitim tehnološkim mogućnostima izrade medalja u smislu veličine, težine, vrste materijala ili kakvoće, istaknuo je direktor Marić. Iako u Hrvatskoj nije zabilježena pojava krivotvorenja kovanica, u Hrvatskom novčarskom zavodu se ustraje da se tako nešto ni ne dogodi. Svaku medalju i kovani novac izrađene u plemenitim metalima prati numerirani certifikat izrađen od papira s ugrađenom zaštitom. On sadrži podatke o masi, promjeru, stupnju čistoće metala, kakvoći kovanja te striktno definiranoj nakladi. Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo ovjerava certifikate za medalje, a certifikate za zlatni i srebrni novac ovjerava svojim potpisom guverner hrvatske narodne banke.

Autor: Miroslav Šašić
Izvor: Vjesnik.hr

Ključne riječi: novac, Hrvatska, kune
Keywords: money, Croatia, kuna
English title: Kunas - Sucessful Promotor of Croatian Cultural Identity


Coins Banknotes Militaria Store
Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com

- 14:28 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Prigodne kovanice od 2 eura

Iako je prilikom uvođenja eura zavladao „strah“ među numizmatičarima da neće više biti „šarenila“ i raznolikosti europskih kovanica na koje smo dosada navikli, a osobito prigodno-optjecajnih izdanja kojima su neke zemlje obilovale, on je ipak ublažen odlukom Europske centralne banke koja dozvoljava da zemlje članice Euro-zone ostvaruju svoje programe prigodno-optjecajnog novca na kovanicama od 2 eura. Iako je manevarski prostor za izdavanje prigodno-optjecajnog novca bitno sužen, jer se za prigodni novac može koristiti samo kovanica od 2 eura i to samo njeno lice, dok zajedničko naličje mora ostati isto, većina je zemalja pristupila izdavanju svoje prigodne kovanice od 2 eura. Svaka zemlja članica ima pravo izdati samo jedno izdanje prigodnih 2 eura godišnje.

Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!

- 00:29 - Komentari (1) - Isprintaj - #

srijeda, 19.10.2005.

Hrvatske emigrantske kovanice i medalje

Tražeći materijal za drugo izdanje knjige, kataloga hrvatskih kovanica naišao sam na stranicu www.crostamps.com gdje je objavljena slika nekih „kovanica“ i medalja koja su vjerovatno kovana od strane naših emigranata u periodu 1945.-1991.

Većina prikazanih primjeraka je već od ranije poznata u numizmatičkoj literaturi, no neke od njih po prvi put vidim. Najviše u „oči upada“ kovanica od 100 kuna s likom Ante Pavelića (slika 1.), dok se kovanica od 500 kuna (slika 2.) već pojavljivala kod nas kao aukcija na stranicama www.aukcije.biz, samo što je primjerak ponuđen na aukcijama imao na sebi navarenu kopču.

Osim ove dvije „kovanice“, prikazane su i 4 medalje (slike 3., 4., 5. i 6.), s tim da bi neke od njih mogle biti i „dukati“ (slika 4., 5. i 6.) ako su rađene u zlatu. Slike su nažalost poprilično male, tako da je teško utvrditi o čemu se točno radi. Ukoliko netko ima više informacija, bolje slike ili zna osobu koja bi mogla dati više informacija, svakako neka se javi na e-mail: zviscevic@gmail.com ili stavi post na grupu: http://groups.yahoo.com/group/hrvatska-numizmatika/post. Svaka informacija je dobrodošla.

Unicel prijevodi

- 18:38 - Komentari (4) - Isprintaj - #

O učestalosti hrvatskih kovanica

Svi sakupljači modernog kovanog novca koji među ostalom skupljaju i naš kovani novac po godinama već su imali prilike vidjeti kako do nekih primjeraka i godišta našeg kovanog novca nije jednostavno doći. Od izdavanja prvih kuna do danas, proteklo je već 11 godina i u tom periodu iskovano je 13 serija (godišta) redovnog optjecajnog novca (od 1 lipe do 5 kuna), 11 prigodno-optjecajnih kovanica i 8 kovanica od 25 kuna što sve zajedno čini brojku od 134 kovanice. Veličine emisija između ta 134 različita primjerka variraju od godine do godine i kreću se u rasponima od 30.000 primjeraka (25 kuna 2005.) pa do 63.689.778 primjeraka (10 lipa 1993.). Da bi se dobio jedan jasniji uvid u čitavu problematiku: koje su kovanice česte, a koje rjeđe, naša je grupa „Hrvatska numizmatika“ provela analizu učestalosti pojavljivanja pojedinih godišta u prometu. Naš član Zdravko Bošnjak iz Zagreba si je dao truda i prikupljene podatke obradio i složio u tablice iz kojih je jasno vidljivo koja godišta su učestalija, a koja ne. Veličina emisije u većini slučajeva utječe i na učestalost pojavljivanja u prometu, međutim u nekim slučajevima su primjećene i izvjesne nelogičnosti i nesrazmjeri. Ovdje je dan kratak prikaz te analize.

1 lipa – kovanice ovog apoena slabo cirkuliraju u prometu zbog njihove izrazito male vrijednosti, pa ih u trgovinama rijetko traže ili vraćaju natrag (izuzev nekih primjeraka). Većina ljudi i trgovaca tretira ove kovanice kao „nepotreban teret“, tako da ima slučajeva da ovi primjerci često završe i u smeću. Usprkos tome, HNB svake godine redovno izdaje ovaj apoen i pušta ga u promet. Zbog slabe cirkulacije, kovanice od 1 lipe su redovito solidno očuvane. Najveća emisija ovih kovanica iznosila je 57.834.100 primjeraka 1993., dok je najmanje iskovano 2003., 1.500.000 primjeraka. U pravilu su emisije veće neparnih godina, dok su se one parnih godina stabilizirale na otprilike 2.000.000 primjeraka godišnje. Rezultati analize su pokazali da se kovanice s godištima 1993., 1999., 2001. i 2002. češće pojavljuju u prometu, dok su godišta: 1996., 1998. i 2000. rjeđa. Prigodne kovanice od 1 lipe FAO (1.000.000 primjeraka) također je vrlo teško pronaći, kao i godište 1994.

2 lipe – situacija je zbog male vrijednosti slična kao i kod kovanica od 1 lipe. Najveća emisija ovog apoena bila je u 1993. i to 17.958.962 primjerka, dok je najmanje iskovano 2003., samo 1.600.000 primjeraka. Emisije za neparnih godina su veće (mada se s vremenom smanjuju), dok su se za parne godine stabilizirale na 2.000.000 primjeraka. Rezultati analize su pokazali da se kovanice s godištima 2001., 2002. i 2004. češće pojavljuju u prometu, dok su godišta: 1994., 1996., 1998. i 2000. rjeđa. Prigodne kovanice od 2 lipe Olimpijske igre (1.000.000 primjeraka) teško je pronaći, kao i godište 2003. Ostala godišta su relativno ravnomjerno zastupljena.

5 lipa – ove kovanice su relativno češće prisutne u prometu, trgovci ih primaju i gotovo redovito vraćaju kao ostatak, te se cijene često „zaokružuju“ na ovaj iznos. Najveća emisija otpada na 1993., 42.686.969 primjeraka, dok je najmanja 2.000.000 primjeraka 1998. i 2004. Emisije za 1997. i 1999. su također veće i iznose preko 20.000.000 primjeraka. Parna godišta su slabije zastupljena, osobito za starije godine. Prema rezultatima analize, česta godišta su: 1993., 1995., 1997. i 1999., dok su rjeđa: 1994., 1996. i 2000. Prigodnu kovanicu od 5 lipa Olimpijske igre (900.000 primjeraka) kao i godište 2004. teže je pronaći. Problem kod ovih primjeraka je očuvanost, jer zbog sastava metala ove kovanice poprilično brzo oksidiraju. Rjeđe primjerke u kvaliteti boljoj od VF gotovo je nemoguće naći.

10 lipa – često je prisutno u prometu i ove kovanice cirkuliraju „na veliko“. Najviše primjeraka je iskovano 1993., 63.689.779, a najmanje 1996., 1998., 2000. i 2002., po 2.000.000 primjeraka. Neparna godišta su izrazito češća u odnosu na parna. Emisije 1995. i 1997. prelaze 25.000.000 primjeraka, a 1999. emisija iznosi gotovo 50.000.000 primjeraka. Rjeđa godišta su: 1994., 1996., 1998. i 2000. Najrjeđa je prigodna kovanica Ujedinjeni narodi iz 1995. (900.000 primjeraka). Situacija sa očuvanošću je ista kao i kod 5 lipa.

20 lipa – često je viđena kovanica. Najveća emisija, 39.718.500 primjeraka izdana je 1995., dok je najmanje kovano za parnih godina, po 2.000.000 primjeraka. Rjeđe su sve parne godine, dok su neparne izrazito česte. Teže je pronaći jedino prigodinih 20 lipa FAO (1.000.000 primjeraka). Zahvaljujući kvalitetnom metalu od kojeg su ove kovanice izrađene, kvaliteta je uvijek solidna.

50 lipa – izrazito često u prometu u velikim količinama. Najveća emisija otpada na 1993., 51.456.267 primjeraka, dok je najmanje iskovano 1999., samo 1.000.000 primjeraka. Kod 50 lipa je slučaj da su neka parna godišta daleko češća od neparnih i to u slučaju 1997., a osobito kod 1999. koja predstavlja najrjeđe godište ovog apoena. Rjeđa su također godišta 1994. i 1996. Izrazito česta su 1993., 1995., 2001. i 2003. Prigodnih 50 lipa Europsko nogometno prvenstvo (900.000) ne pojavljuje se često, ali je daleko češće od prigodnih primjerak nižih apoena. Kvaliteta je zadovoljavajuća, kao i kod 20 lipa.

1 kuna – pored ostalih kunskih apoena, najčešća kovanica u prometu. Najviše ih je kovano u 1993., 49.913.700 primjeraka, a najmanje 2001. i 2002., samo po 1.000.000 primjeraka. U rjeđa godišta spadaju 2001., 2002. i 2003., dok je 1993., 1995. lako pronaći (iako ne u u boljoj kvaliteti od VF). Prigodna 1 kuna Olimpijske igre (1.000.000 primjeraka) predstavlja rjeđi primjerak koji je teže pronaći, osobito u boljoj kvaliteti od VF. Kvaliteta ovih kovanica je dosta niska, osobito za starija godišta. Nedavno su se u optjecaju pojavile određene količine godišta: 1995., 1999. i 2003. u izrazito dobroj kvaliteti (XF, UNC).

2 kune – jako česta u prometu. Najviše je kovana 1993. u količini od 19.774.199 primjeraka, a najmanje 2002., samo 1.000.000 primjeraka. Rjeđa godišta su 1997., 2001. i 2002., dok su vrlo česta: 1993., 1995. i 2003. Najrjeđa je prigodna kovanica od 2 kune FAO (500.000 primjeraka), koja ima najmanju emisiju među svim prigodno-optjecajnim kovanicama (izuzev 25 kuna). Sve kovanice se teže nalaze u kvaliteti većoj od VF, mada je u zdanje vrijeme u prometu primjećeno dosta dobrih primjeraka, osobito godišta 2003. i 2004.

5 kuna – česta, ali manje nego apoeni od 1 i 2 kune. Najviše je kovano 2001., 17.300.000 primjeraka, a najmanje 2003., samo 1.000.000 primjeraka. Najčešće se u prometu pojavljuju godišta: 1999., 2000. i 2001., dok je najrjeđe godište 2003. Prigodna kovanica od 5 kuna Senjski misal (1.000.000 primjeraka) je kao i ostali prigodno-optjecajni primjerci relativno slabo zastupljena, ali je češća nego 1 kuna Olimpijske igre i 2 kune FAO. Zbog velike cirkulacije, kvaliteta se kreće oko VF.

25 kuna – izrazito je malo zastupljena u prometu. Kao i mali apoeni od 1 i 2 lipe, ljudi i trgovci često ih doživljavaju kao „teret“ pa ih se nastoje rješiti (doduše, ne bacanjem u smeće). Sva izdanja kovana su u emisijama od 300.000 primjerka, osim 2002. koja je kovana u 200.000 i 2005., samo u 30.000 primjeraka. Izdanja od 300.000 primjeraka podjednako su zastupljena, dok je 2002. poprilično rijetka i ne nalazi se često. Posljednje izdanje, 2005. – „Republika Hrvatska – kandidat za članstvo u EU“ kovano je u izrazito maloj emisiji od samo 30.000 primjeraka što je vjerovatno rezultat činjenice da je ova kovanica, prema prethodnom planu trebala imati temu „Početak pregovora s EU“, ali pošto su pregovori izostali (kasnije započeli), kovanica je izdana sa postojećom temom, ali u drastično manjoj nakladi. Za sada je relativno dostupna, ali bi za par godina mogla postati velika rijetkost. Sve kovanice od 25 kuna nalaze se u relativno dobroj kvaliteti, oko XF.

Unicel prijevodi

- 18:12 - Komentari (1) - Isprintaj - #

utorak, 18.10.2005.

Novi izdanje kataloga Ranka Mandića za kovani novac na području bivše Jugoslavije: Metalni novac Srbije, Crne Gore i Jugoslavije sa dodatkom: Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija i Slovenija

Krajem mjeseca konačno izlazi iz tiska novo, po redu četvrto izdanje najpoznatijeg i jedinog kompletnog kataloga metalnog novca Jugoslavije i jugoslavenskih zemalja autora Ranka Mandića. Ovo sveobuhvatno izdanje sadrži 368 stranica (od toga 24 u boji), 1120 fotografija u tekstu, detaljan opis i kataloške cijene (izražene u eurima) za sva redovna i prigodna izdanja. Poseban dio ovog kataloga predstavlja također opis rijetkih proba i drugih tzv. „specijaliteta“, sa vrijednostima i podacima o domaćim i svjetskim aukcijama na kojima su nuđeni rariteti naše moderne numizmatike. Bibliografija sadrži oko 500 detaljno prikazanih radova o našem modernom metalnom novcu, na više od 20 stranica. Ova knjiga je nesumnjivo nezaobilazna literatura za svakog ozbiljnog numizmatičara koji se bavi modernom numizmatikom naših krajeva.

Narudžbe: Srpsko numizmatičko društvo, Narodni muzej, Trg Republike 1a, Beograd, Srbija i Crna Gora. Tel. +381 (0)11 3034-595; +381 (0)322-1972; e-mail: numiserb@yubc.net; www.snd.org.yu

Coins Banknotes Militaria Store
Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com

- 00:31 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 17.10.2005.

Nove kovanice Bosne i Hercegovine od 5 feninga i 5 konvertibilnih maraka

Upravno vijeće Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), na sjednici održanoj još 28. travnja 2005. godine u Sarajevu, donijelo je odluku o izradi kovanica od 5 feninga i 5 KM.

Već duže vrijeme postoji potreba za izradom i puštanjem u opticaj kovanice apoena manjeg od 10 feninga. Izradom i puštanjem u opticaj kovanice od 5 feninga, CBBiH bi poboljšala zaštitu potrošača, jer je dosadašnja praksa pokazala da trgovine vrše zaokruživanje cijena na štetu krajnjeg kupca. Proizvodnjom 20 milijuna komada bile bi zadovoljene potrebe ovog apoena u opticaju.

Kovanica od 5 feninga istog je dizajna kao i apoeni od 10, 20 i 50 feninga, samo što nosi oznaku nominale „5“ i godinu kovanja „2005“. Kovanica od 5 KM dizajnom je slična 2 KM i prikazuje goluba mira u letu. Apoen od 5 feninga će se kovati u 20.000.000 primjeraka, a od 5 KM u 5.000.000 primjeraka.

Iako kovanice imaju godište „2005“ još se nisu pojavile u optjecaju. Očekuju se krajem ove ili početkom sljedeće godine.

Izvor: Centralna banka Bosne i Hercegovine

Unicel prijevodi

- 12:44 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Hrvatski numizmatički časopisi

Croatian Numismatic Magazines
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



U toku 1933. godine objavio je dr Jozo Petrović prvi numizmatički časopis u našoj zemlji. Zvao se NUMIZMATIČAR - časopis za antički i stari jugoslovenski novac. Na njemu nije navedena godina izdanja, nego samo izdavač i to: "Dr. Jozo Petrović, Beograd, Post. pregr. 209". (Datum izdanja naveden je u tekstu II broja, na str. 48-49, sa informacijom da je "konkurentska" zagrebačka Numismatika izašla u decembru 1934, a ne 1933 kako na njoj piše).

Pomenuti dr Jozo bio je bosanski Hrvat rođen u Livnu 1892, na "privremenom radu" u Beogradu, kao kustos Muzeja kneza Pavla (sadašnji Narodni muzej Beograda); o njemu vidi članak u brošuri ing. G. Krasnova, Znameniti hrvatski numizmatičari, Zagreb 1980, str. 17-20.

Kako je nesumnjivi glavni centar numizmatike u tadašnjoj Kraljevini SHS bio Zagreb, tamošnji najistaknutiji numizmatičar, i osnivač prvog numizmatičkog društva u istoj Državi, Benko Horvat, nije mogao da podnese što ga je Jozo pretekao, jer on se baš spremao da, po uzoru na bečki numizmatički časopis, započne sa objavljivanjem istog takvog, ali na našem jeziku. Zato se Benko, visoki intelektualac i numizmatičar par exelance, ali po prirodi sujetan i baš nezgodan čovek (videti posle zašto je spalio celo izdanje Numizmatičkih vijesti br. 4, 1939), dosetio kako da ipak on bude "prvi": Krajem sledeće godine, kao što tvdi Jozo, Benko (rođ. u Vinkovcima 1873, bečki student i visoki finansijski činovnik, najpre u Sarajevu...) izdao je časopis NUMISMATIKA - Vjesnik Numismatičkog društva u Zagrebu. Na istom je vešto naveo "Godina - Anee 1933".

Oba časopisa bila su velikog formata sa manjim brojem stranica. Numizmatičar (štampan ćirilicom) imao je 44 strane i ilustracije u tekstu, a latinična Numismatika I imala je 40 str. + III table.

I jedan i drugi časopis su za vreme Kraljevine doživeli još po jedno izdanje. Jozin Numizmatičar br. II, opet bez datuma, a izdat je 1935. Postoje i primerci na kojima je, za vreme Petrovićevog izbeglištva u II svet. ratu, bila prectana beogradska, i umesto nje ručnim pečatom naznačena njegova sarajevska adresa. Zato se u svetskoj numizmatičkoj bibliografiji Elvire Clain-Stefanelli, greškom ovaj isti časopis pojavljuje dva puta, jednom kao beogradski, drugi put kao sarajevski.

Mnogo kasnije i u Beogradu i u Sarajevu biće pokrenuti numizmatički časopisi istog imena.

Što se Zagreba tiče, izdata je, opet godinu dana posle Joze, Numismatika, ali kao vrlo obiman i jako kvalitetan trobroj, No. II - IV, Godina - anee - Jahrgang 1934-1936. 172 str. velikog formata, sa ilustracijama u tekstu plus V finih tabli.

O posleratnim izdanjima ovog časopisa, biti će reči nešto kasnije, a sada najpre o pojavi časopisa NUMIZMATIČKE VIJESTI, u Zagrebu 1939. godine, a koji časopis i danas izlazi. Poslednji broj koji imam je God. 45 - br. 56, Zagreb 2003.

Pomenuti Benko Horvat ostaće u našoj numizmatičkoj istoriji poznat i po tome što je daleke 1928. godine osnovao PRVO NUMIZMATIČKO DRUŠTVO na prostorima bivše Jugoslavije. Ono je veoma dugo bilo jedino društvo u staroj i novoj Jugoslaviji, jer je Srpsko numizmatičko društvo osnovano tek 1956. godine, a iste godine i Numizmatično društvo Slovenije.

Po uzoru na višenacionalnu Austrougarsku, u kojoj nacionalno numizmatičko društvo nije nosilo (kao danas) atribut "austrijsko", nego se zvalo Numizmatičko društvo u Beču, tako se i u višenacionalnoj Kraljevini SHS, adekvatno društvo nije zvalo "hrvatsko" (kao sada) nego Numizmatičko društvo u Zagrebu. Njegovi članovi bili su iz svih krajeva države, između ostalih i tada mladi Sergije Dimitrijević iz Leskovca, plus brojni članovi iz Beograda, Vojvodine itd.

Takođe po uzoru na moćnu Carevinu, K-und K, zagrebačko je društvo pored pomenutog vrlo ozbiljnog časopisa, Numismatike, pandan bečkom "Numismatische Zeitschrift", odlučilo da izdaje i jedan skromniji časopis, sličan opet bečkom, a koji se zvao "Mittelungen der Oesterreichishen Numismatischen Gesellschaft in Wien". Taj časopis, pomenute "Numizmatičke vijesti", pokrenut 1939. godine sa ciljem da izlazi kvartalno, a njegov prvi i dugogodišnji kasniji urednik bio je čuveni Ivan Rengjeo. Rengjeo (izg. Rendjeo) rodjen je u Iloku 1884., a poreklom i taj je bio iz Bosne, otud njegova onolika ljubav za tu oblast naše numizmatike.

Samo u prvoj godini izlaženja izdata su 4 broja, a od kojih je onaj poslednji, God. I, br. 4, spaljen. Koliko je poznato, ni jedna privatna numizmatička biblioteka, sem jedne (kolekcija numizmatičke literature Ranko Mandić, Beograd) nema original tog broja NV. U Zagrebu znam samo nekoliko onih koji imaju fotokopije. Ja sam ga nabavio sasvim slučajno u Minhenu, od jednog poznatog prodavača numizmatičke literature, pa čak i po neverovatno povoljnoj ceni. Kad sam mu kasnije rekao koliko je to retko i vredno, rekao mi je da mu nije žao, jer, kazao je - "taj je bibliofilski raritet dospeo u prave ruke!".

Inače, kompletan tiraž tog izdanja bio je spaljen po nalogu predsednika Benka (zbog medalja - njegove i Ledererove, no o tom posle). Takodje je potpuno obustavljeno izdavanje Vijesti, sve do 1955. godine. Tada, znači posle rata, Numizmatičke Vijesti su postale "glavna publikacija" zagrebačkog numizmatičkog društva, dok se sa izdavanjem "sporedne" - skromnog BILTENA NUMIZMATIČKOG DRUSTVA
U ZAGREBU (kasnije Bilten HND) započelo 1963. godine. Isti bilten od br. 27 (1975), promenio je ime u OBOL. Poslednj koji imam je Obol God. XIL, br. 55, Zagreb 2003.

Nakon Oslobođenja i uvođenja takozvane Diktature proletarijata 1945. godine, bavljenje numizmatikom proglašavano je kod nas nazadnjačkom navikom dokone buržoazije. Tada dolazi do potpunog zamiranja aktivnosti jedinog numizmatičkog društva u zemlji, zagrebačkog. Ni u toku II svetskog rata ovo Društvo nije bilo aktivno, pa je tako i u numizmatičkom izdavaštvu došlo do velike pauze koja je trajala 15 godina, od 1939. do 1953, kada je prof. Rengjeo izdao naš prvi posleratni numizmatički časopis, "Numizmatiku" br. 5. Dve godine kasnije, isti entuzijasta nastavlja i sa izdavanjem "Numizmatičkih vijesti". Pre toga se, bojažljivo i gotovo poluilegalno, pojavio časopis koji ne mozemo smatrati redovnim. To je "NUMIZMATIČKI ZBORNIK" koji je umnožen primitivnom tehnikom šapirografisanja, i bez ijedne ilustracije. Uredio ga je dr. Antun Bauer, a izdat je samo broj I, u Zagrebu 1951. Časopis ima 176 bledih i teško čitljivih stranica u ljubičastoj kopir štampi, na kojima su objavljena 4 članka, a koji su ponovljeni u "normalnoj štampi" u Numizmatici V, 1953.

Sredinom 1950-ih polako dolazi do normalizacije numizmatičkog života u ondašnjoj Jugoslaviji. Nakon obnavljanja numizmatičke izdavačke delatnosti u Zagrebu, dolazi do osnivanja dva nova numizmatička društva u državi, 1956. godine: Srpskog numizmatičkog društva u Beogradu (koje nije imalo svoj časopis sve do 1978. godine, kada je izdat 1. broj "Numizmatičara") i Numizmatičnega društva Slovenije u Ljubljani (u kome dr. Pegan pokreće "Numizmatični vestnik" već 1958. godine.) Numizmatičko društvo Bosne i Hercegovine (koje danas više ne postoji, nego samo N.D. Sarajevo) osnovano je 1969. godine (izdavalo časopis "Numizmatičar" 1971-1976, br. 1-5), a Makedonsko numizmatičko društvo osnovano je u Skoplju 1972. godine (postoje i danas ali nemaju svoj časopis; postoji, medjutim, časopis "Macedonian Numismatic Journal" koji od 1994. izdaje Muzej Makedonije), dok Numizmatičko društvo Crne Gore nikada nije osnovano.

Pojavom navedenih nacionalnih društava, i dotadašnje Numizmatičko društvo u Zagrebu menja ime (tek 1966.godine) u Hrvatsko numizmatičko društvo, nastavljajući kontinuitet svojih publikacija: izdaju se časopisi Numizmatika (izdati brojevi I-VII / 1933-1988); Numizmatičke vijesti i Bilten HND (kasnije Obol), dok su se u periodu, 1971-1984, takođe izdavale šapirografisane aukcione liste. Zbog ideoloških razloga nije se mogao koristiti termin "AUKCIJA" nego se, umesto te reči, koristila nova (socijalistička) kovanica "Organizirana razmjena numizmatičkih vrednota". U mojoj biblioteci nalaze se sve ove liste - prve numizmatičke aukcije na našim prostorima - od br. I do br. XXIV, kao i katalozi "mini" razmjena (aukcija) br. 1-4 iz 1978. godine.

Drugi značajan numizmatički centar u Hrvatskoj, u kojem se izdavao stručni časopis iz naše branše, postojao je u Splitu od 1980. do 1995. godine, pod nazivom Dalmatinsko numizmatičko društvo. Ono je delovalo pod pokroviteljstvom Splitske banke, a izdavalo je časopis "Numizmatički vjesnik" koji je uredjivao dr. Nenad Gvozdanović (br. 1-13). Nakon njegove smrti, izišao je, koliko je meni poznato, još samo br. 14, čiji je urednik bio Niko Baković.

Pored prednjih, postojao je i jedan pokušaj izdavanja zagorskog numizmatičkog časopisa. Pokrenuo ga je Darko Starješina iz Oroslavlja. To je "NUMIZMATIČKI INFORMATOR" - Glasnik Numizmatičkog društva Hrvatskog Zagorja, God. I, br. 1, Oroslavlje 1988. Izdat je samo taj jedan broj.

Jos jedan pokušaj izdavanja informativnog numizmatičkog biltena u Hrvatskoj zabeležen je 1987. godine. Tada je nas kolega Slobodan Pukanić u Velikoj Gorici započeo sa izdavanjem časopisa "YU-KOLEKCIONAR" - Informativni bilten. Izdata su samo dva broja, svaki po 4 stranice A-4 formata.

Na kraju navodim imena urednika najznačajnijeg hrvatskog numizmatičkog časopisa, Numizmatičkih vijesti, od prvog do 57. broja:
I) Br. 1-18 / 1939-1962: Ivan Rengjeo
II) Br. 19-27 / 1963-1969: Antun Bauer
III) Br. 28-32 / 1970-1974: Bartol Zmajic
IV) Br. 33-51 / 1979-1998: Gjuro Krasnov
V) Br. 52-57 / 1999-2004 (i nadalje): Edgar Fabry

Krajem ove godine očekuje se NV God. XLVII, br. 58, a potom i druga izdanja ovog izvanrednog numizmatičkog godišnjaka koji neguje veliku tradiciju slavne zagrebačke numizmatičke skole.

Autor: Ranko Mandić
Izvor: Internet Yahoo grupa „Hrvatska numizmatika“

Ključne riječi: numizmatički časopisi, Hrvatska
Keywords: numismatic magazines, Croatia
Članak je obnovljen: 18.11.2011.


Coins Banknotes Militaria Store
Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com

- 10:32 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Nove kovanice Republike Srbije s godištem 2005.

Narodna banka Srbije je u 2005. izdala nove kovanice dinara u apoenima od 1, 5 i 10 dinara. Nove kovanice razlikuju se u odnosu na prošlo izdanje iz 2003. u tome što na licu imaju grb Republike Srbije sa natpisom "REPUBLIKA SRBIJA - NBS" na latinici i ćirilici. Kod kovanica od 1 i 5 dinara promjenjen je i metal, pa je novo izdanje kovano u "žutoj" leguri bakra, nikla i cinka. Sve kovanice zadržale su dosadašnji izgled naličja.

Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!

- 01:13 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 16.10.2005.

Hrvatske kovanice u 2005.: 25 kuna - Republika Hrvatska kandidat za članstvo u Europskoj Uniji; 150 kuna - Zimske olimpijske igre 2006. u Italiji; 150 kuna - Svjetsko nogometno prvenstvo 2006. u Njemačkoj

Croatian Coins in 2005: 25 Kunas - Croatia a Candidate for EU Membership; 150 Kunas - 2006 Winter Olympic Games in Italy; 150 Kunas - 2006 World Footbal Championship in Germany
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Za one koji još nisu upućeni, naša je zemlja u ovoj godini izdala 11 primjeraka kovanog novca. U optjecaj su puštene redovne kovanice od 1 lipe do 5 kuna, sve sa hrvatskim natpsima i godištem 2005. U optjecaj je puštena i nova kovanica od 25 kuna na temu „Republika Hrvatska kandidat za članstvo u Europskoj uniji 18.VI.2004.“ u izrazito maloj emisiji od samo 30.000 primjeraka. Hrvatska narodna banka izdala je i dva prigodna srebrnjaka od 150 kuna na temu „Zimske olimpijske igre 2006. u Italiji“ (15.000 primjeraka) i „Svjetsko nogometno prvenstvo 2006. u Njemačkoj“ (50.000 primjeraka). Ovi srebrnjaci su napose zanimljivi jer predstavljaju prvi hrvatski novac sa obodnim natpisom (tehnički podaci o kovanom novcu: „Ag 925/1000 24 g 37 mm PP HNZ“).

25 kuna - Republika Hrvatska kandidat za članstvo u Europskoj Uniji 18.VI.2004.

Hrvatske kovanice u 2005.

25 kuna - Republika Hrvatska kandidat za članstvo u Europskoj Uniji 18.VI.2004., ref: Viščević #48, Mandić #18, KM #78

Izgled naličja: unutar jezgre kovanog novca smješten je prikaz dvaju kvadrata koji simboliziraju Republiku Hrvatsku i postavljeni su jedan iznad drugog s povezanim vrhovima, a njihove rubove u dinamičnoj kretnji tvore tri linije simbolizirajući pleter, povijesnu hrvatsku ornamentiku. Linije u desnom vrhu donjega većega kvadrata nisu spojene i simboliziraju otvorenost Republike Hrvatske prema Europskoj uniji, tvoreći ujedno prijelaz u prsten kovanog novca, unutar kojeg je postavljeno dvanaest zvjezdica, simbola Europske unije, protkanih trima linijama – hrvatskim pleterom, što iskazuje nakanu Republike Hrvatske da postane sastavni dio Europske unije. U sredini, uz donji rub, istaknut je datum „18. VI. 2004.“, omeđen s lijeve strane kvadratićem, a s desne zvjezdicom. U nastavku datuma, s lijeve na desnu stranu ispisan je tekst „REPUBLIKA HRVATSKA KANDIDAT ZA ČLANSTVO U EUROPSKOJ UNIJI”, koji zatvara krug na kovanom novcu.

150 kuna - Zimske olimpijske igre 2006. u Italiji

Hrvatske kovanice u 2005.

150 kuna - Zimske olimpijske igre 2006. u Italiji, ref: Viščević #65, Mandić #P54, KM #83

Lice: u središnjem dijelu, u dva retka, smješteni su oznaka nominalne vrijednosti „150“ i naziv novčane jedinice „KUNA“. U sredini je, uz donji rub, prikaz grba Republike Hrvatske. S lijeve na desnu stranu, polukružno uz rub, počevši od grba, ispisan je tekst „REPUBLIKA HRVATSKA“.

Naličje: u središnjem dijelu nalazi se prikaz skijašice u dinamicnoj kretnji na skijaškoj stazi. Iznad skijašice prikaz je logotipa Hrvatskoga olimpijskog odbora. Polukružno, uz rub prigodnoga kovanog novca, ispisan je tekst „OLIMPIJSKE IGRE, 2006.“

150 kuna - Svjetsko nogometno prvenstvo 2006. u Njemačkoj

Hrvatske kovanice u 2005.

150 kuna - Svjetsko nogometno prvenstvo 2006. u Njemačkoj, ref: Viščević #66, Mandić #P55, KM #84

Lice: u središnjem dijelu, u dva retka, smješteni su oznaka nominalne vrijednosti „150“ i naziv novčane jedinice „KUNA“. U sredini je, uz donji rub, prikaz grba Republike Hrvatske. S lijeve na desnu stranu, polukružno uz rub, počevši od grba, ispisan je tekst „REPUBLIKA HRVATSKA“.

Naličje: u središnjem je dijelu prikaz nogometaša s loptom u dinamičnoj kretnji. Lijevo od nogometaša istaknut je službeni znak priredbe. Polukružno uz rub ispisan je tekst „2006. FIFA SVJETSKO NOGOMETNO PRVENSTVO, NJEMAČKA“

Izvor: Hrvatska narodna banka

Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska, 2005.
Keywords: coins, Croatia, 2005
Članak je obnovljen: 18.11.2011.


Coins Banknotes Militaria Store
Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com

- 00:21 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 15.10.2005.

Predlošci za lica slovenskih eura

Ministarstvo financija i centralna banka Republike Slovenije objavili su izgled predložaka za lica slovenskih eura, koji postaju zakonsko sredstvo plaćanja 1. siječnja 2007. Svi predlošci za lica kovanica sadrža natpis "SLOVENIJA".

Kovanica od 2 eura prikazuje lik najpoznatijeg slovenskog pjesnika Franca Prešerna i dio njegovog rukopisa iz pjesme "Zdravljica", današnje slovenske himne. Kovanica od 1 eura prikazuje lik Primoža Trubara, autora prve slovenske tiskane knjige. Kovanica od 50 euro centi prikazuje Triglav, najvišu slovensku planinu i nacionalni simbol. Kovanica od 20 euro centi prikazuje dva konja, tzv. Lipicanca po kojima je Slovenija također poznata. Kovanica od 10 euro centi prikazuje nacrt za nikada izgrađenu zgradu parlamenta, arhitekta Jože Plečnika. Kovanica od 5 euro centi prikazuje motiv sa slike "Sijač" slovenskog impresionista Ivana Grohara. Kovanica od 2 euro centa prikazuje Knežev kamen, nacionalni spomenik iz 6.st. Kovanica od 1 euro centa prikazuje lik rode.

Autori predložaka za lica kovanica su Miljenko Licul, Maja Licul i Janez Boljk. Prema ministru Andreju Bajuku ovi prijedlozi su već predstavljeni pododboru za kovani novac Vijeća za ekonomska i financijska pitanja Europske unije. Guverner Narodne banke Slovenije, Mitja Gašpari procjenjuje da će Slovenija iskovati 230 milijuna novih euro kovanica u ukupnoj vrijednosti od 80 milijuna eura. Prilikom zamjene tolara za euro, iz prometa će se povući 508 milijuna tolarskih kovanica.

Izvor: Ured za informiranje Vlade Republike Slovenije

Otkup kovanica, novčanica, odlikovanja
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!

- 23:43 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 14.10.2005.

Korisne informacije za numizmatičare početnike

Useful Information for Numismaric Beginners
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Zbog čestih upita o ovom hobiju koje dobivam na svoj e-mail, odlučio sam napisati par savjeta i natuknica o skupljanju kovanica koje mogu pomoći svima koji se ovim hobijem bave ili to namjeravaju.


KOJE KOVANICE SKUPLJATI

Na ovo pitanje ne postoji odgovor koji bi mogao zadovoljiti svakoga, postoji toliko različitih načina i kriterija za skupljanje kovanica, a koji najviše ovise o afinitetima sakupljača. Neki skupljaju sve kovanice svijeta, neki samo određene države, neki određenog kontinenta, zatim razdoblja (npr. samo 20. stoljeće), neki skupljaju po motivima, vrsti metala, itd. Evo nekoliko najčešćih načina:

Skupljanje po godinama – skupljanje kovanica po različitim godištima koja se javljaju na njima, najčešće uz ovaj način skupljanja ide i skupljanje po oznaci kovnice (tzv. mintmark). Ovo je svakako najsveobuhvatniji način, osobito ako se radi o skupljanju kovanica cijelog svijeta. Daleko češći primjeri su skupljanje određene države (najčešće vlastite) po godinama. Prednost ovog načina skupljanja je što se materijal za kolekciju lakše pronalazi, tj. „uvijek nešto fali“, neka godina, pa se i u razmjenama s drugim numizmatičarima uvijek nešto nađe za sebe (godina koja fali i sl.). Isto tako, kolekcija brzo raste i sadržava velik broj primjeraka. Problem kod ovog načina skupljanja je u tome što se rjeđe godine teže nalaze i znaju bit poprilično skupe, dok je neke gotovo nemoguće pronaći (postoje svega nekoliko primjeraka i sl.). Drugi problem je u velikoj količini materijala kojeg treba nekamo smjestiti, pa su i troškovi za albume daleko veći. Treći problem je u manjem broju slobodnih duplih primjeraka koji mogu služiti za daljnje razmjene s drugim numizmatičarima (većina komada završi u kolekciji).

Skupljanje po tipu – predstavlja najrašireniji oblik skupljanja. Dakle skupljaju se sve kovanice istog tipa (izgleda) bez obzira na godinu kovanja (za isti tip). Najčešći oblik je skupljanje cijelog svijeta po tipu, dok je manje rašireno skupljanje samo jednog kontinenta ili vremenskog razdoblja. Prednost kod ovakvog načina skupljanja je što se brže i lakše skupi ono što je potrebno za kompletiranje kolekcije, te je i financijski povoljnije. Prednost je također kod smještaja kovanica i velikom broju duplih primjeraka koji se nakupe i koji služe za daljnje razmjene. Nedostaci su što se većina tipova brzo skupi, pa je krug ljudi za mjenjanje daleko ograničeniji nego u prethodnim primjeru. Zatim, kao i kod skupljanja po godinama, neki tipovi kovanica su izrazito rijetki i skupi, pa ih je teže nabaviti.

Skupljanje po motivu – dakle, ovdje spadaju npr. skupljanje kovanica s florom i faunom, kovanica s brodovima, likovima vladara, građevinama, grbovima, sa sportskim motivima, zatim skupljanje kovanica samo s jednom određenom godinom (npr. godinom rođenja) i sl. Ovaj način skupljanja nije toliko raširen, ali ipak postoji određen broj numizmatičara koji skupljaju na ovaj način.
Skupljanje po metalu – u većini slučajeva se odnosi na plemenite metale; zlato, srebro, platina itd. Ovakav način skupljanja zahtjeva svakako veliku financijsku podlogu.


KAKO POČETI SKUPLJATI

Većina numizmatičara započne s ovim hobijem još kao djeca. U tom razdoblju kovanice se većinom „stavljaju na hrpu“, tj. skuplja se sve i svašta, bez nekakvog reda i sistematičnosti. Kada se čovjek više angažira oko toga, onda i takvo ozbiljnije skupljanje zahtjeva određeni red, poštivanje određenih pravila i sl.

Najbolji način za kretanje u ovaj hobi je „inventura“ postojeće kolekcije, odn. izvlačenje kovanca iz kutija i raspoređivanje u određene grupe. Najbolje je za početak kovanice grupirati po državama. Tu se dobije jedan osnovni pregled nad kolekcijom. Daljnji korak je odluka o tome što će se skupljati.

Nakon što se o tome odluči, potrebno je iz kolekcije izdvojiti duple primjerke (koji će kasnije poslužiti za daljnje razmjene). Da bi se kolekcija povećala (a i broj duplih potrebnih za razmjene) potrebno je nabavljati nove kovanice. Najbolje je da se odmah raspitate kod svojih prijatelja i poznanika da li imaju šta kovanica. Velik broj ljudi uvijek ima nešto starog ili stranog novca koji više ne vrijedi i koji im zapravo ne treba, a šteta je da se baci u smeće kada jednom numizmatičaru dobro dođe. Puno ljudi takav novac i baci u smeće, pa je zato dobro raspitati se na što više strana. Drugi način nabavke kovanica je kroz razmjene s drugim numizmatičarima, te kupovinom od trgovaca numizmatikom, kupovinom na numizmatičkim aukcijama, te danas preko raznih aukcijskih Internet stranica (npr. www.aukcije.biz) i sl. O razmjenama i kupovini biti će riječi kasnije. Svakako, preporuka je posjetiti i učlaniti se u numizmatički klub, ukoliko takav postoji u vašem gradu.


OSNOVNA OBILJEŽJA KOVANOG NOVCA

Po numizmatičkim pravilima, lice (avers) predstavlja “prednju” stranu novca, ona na kojoj se obično nalazi lik vladara, kruna ili grb države. Npr. u slučaju hrvatskih kovanica, lice je strana na kojoj se nalazi grb Republike Hrvatske. Osim naziva lice, još se koriste i “glava”, “kruna”, eng. “obverse”, lat. “capita”. Naličje (revers) predstavlja strana suprotna licu. Osim naziva naličje, još se koriste i “pismo”, eng. “reverse”, lat. “navis”.

Korisne informacije za numizmatičare počentike

Odnos lica i naličja može biti dvojak; ukoliko se vrtnjom kovanice oko njezine vertikalne osi, lice i naličje vide u uspravnom položaju govorimo o germanskom (medaljerskom) kovanju (eng. medal alignment), ukoliko je naličje u odnosu na lice zakrenuto za 180 stupnjeva, pa vrtnjom kovanice oko njezine vertikalne osi, naličje vidimo “naopako” u odnosu na lice, radi se o latinskom kovanju (eng. coin alignment).

Korisne informacije za numizmatičare počentike

Osim lica i naličja za kovanice je bitan i izgled oboda kovanice – zakrivljene plohe ruba kovanice koja je najčešće glatka ili nazupčana, mada se na obodu mogu nalaziti natpisi, određeni ornamenti i drugi oblici.


VRIJEDNOST KOVANOG NOVCA

Vrijednost kovanog novca svakako predstavlja jedno od najčešćih pitanja vezano uz numizmatiku. Obično je to prvo pitanje koje si ljudi postavljaju kada dobiju ili pronađu neki novčić. Uz ovo pitanje su često vezane i razne zablude, jer puno ljudi je uvjereno da baš ono što su našli ima basnoslovnu vrijednost i vrijedi na tisuće kuna, no nažalost u velikom broju slučajeva to nije tako.

Vrijednost nekog materijala ovisi prvenstveno o njegovoj rijetkosti, tj. za kovanice – kolika je njena emisija, odn. u koliko je primjeraka kovanica određenog godišta kovana. Tako neka kovanica iz 19.st. koja je kovana u nekoliko desetaka milijuna primjeraka vrijedi daleko manje od npr. neke kovanice kovane 1999. koja je kovana u nekoliko tisuća komada. Starost koju često ljudi znaju uzimati kao kriterij vrijednosti zapravo jako malo utječe na vrijednost. Tako se npr. na sajmovima može nabaviti rimske novčiće stare 2000 godina već i po 3,50 kn. Razlog je u tome da se to radi o običnim optjecajnim novčićima koji su kovani u milijunskim emisijama i prema tome nisu rijetki.

Daljnji kriterij o kome ovisi vrijednost kovanice je kvaliteta, odn. stanje, očuvanost što razumjeva da veći stupanj očuvanosti znači i veću vrijednost određenog primjerka. Iako se danas u svijetu teži k unifikaciji označavanja stupnja očuvanosti, još uvijek postoje različite “ljestvice” po kojima se ta očuvanost određuje. U našoj zemlji kao i u ostatku Europe prihvaćena je sljedeća ljestvica i stupnjevi očuvanosti, po redu od najboljeg do najgoreg:

Korisne informacije za numizmatičare počentike

Polirana ploča (eng. proof coins) – zapravo nije oznaka za kvalitetu nego za posebnu vrstu kovanica koje se kuju na poliranim pločicama (planšetama) i kovničkim kalupovima (alatima) čime se postiže vrhunska kvaliteta izrade i sjaja tako kovanog novca. Kovanje se obavlja na prešama niske brzine i velikog pritiska. Novac ovakve izrade se obično pakira u komplete namjenjene numizmatičarima, te ima daleko veću vrijednost od primjeraka u UNC kvaliteti. Ovakvim primjercima treba pažljivo rukovati tako da ih se ne vadi iz plastičnih kutija i omota, te dodiruje golim prstima jer time izrazito puno gube na vrijednosti.
UNC (kovnički sjaj) – predstavlja najbolju kvalitetu. Radi se o kovanicama koje nisu bile u optjecaju, pa prema tome nemaju nikakvih tragova upotrebe: otisaka prstiju, ogrebotina, oksidiranih djelova i sl. Ovakve se kovanice obično „sjaje kao ogledalce“, a svi detalji su 100% vidljivi. Tolerira se postojanje malih ogrebotina tzv. bag marks – ogrebotine koje su nastale prilikom međusobnog dodirivanja kovanica koje se nalaze u vrećicama u kojima se transportiraju.

XF (ekstra fin) – je druga po redu kvaliteta. Kovanica je i dalje sjajna, ali pokazuje male tragove cirkulacije, dozvoljene su male i blage ogrebotine, ali u izrazito malom broju. Vidljivost detalja je 90-95%. Oksidirani djelovi i otisci prstiju nisu dozvoljeni.

VF (vrlo fin) – srednja i vrlo česta kvaliteta. Kovanica je izgubila sjaj ili ga ima vrlo malo. Prisutni su tragovi cirkulacije, vidljivost detalja je oko 75%. Kovanica međutim ne smije imati jača oštećenja (jako izgrebana površina, probušena, bez jednog dijela, itd.). Ovo je inače donja granica do koje se preporučuje skupljati, osim ako se ne radi o vrijednijim primjercima.

F (fin) – lošija kvaliteta. Kovanica je izlizana, oksidirana i detalji su vidljivi oko 50%. Na nekim mjestima postoje blaža oštećenja, ali niti jedan dio ne smije faliti. Novije kovanice u ovoj kvaliteti nisu za skupljanje.
VG (vrlo dobar) – u biti loša kvaliteta. Kovanica je izrazito izlizana, oksidirana, a vidljivost detalja je oko 25%. Postoje razna oštećenja, fale manji djelovi ili je kovanica probušena. Nije preporuka za sakupljanje, osim ako se ne radi o izrazito rijetkim i vrijednim primjercima.

G (dobar) – najlošija kvaliteta. Kovanica je toliko izlizana, tako da je sličnija planšeti nego kovanici. Detalji se minimalno naziru, oštećenja su velika ili fale djelovi. Ovakvi primjerci nikako nisu za skupljanje.

Korisne informacije za numizmatičare počentike

Veća slika stupnjeva očuvanosti.

Osim navedenih stupnjeva kvalitete postoje i međustupnjevi koji se mogu označavati dodavanjem pozitivnog ili negativnog predznaka (+ ili -) iza oznake kvalitete. Ukoliko ste u dvojbi o kvaliteti, uvijek je bolje gradirati kovanicu za kvalitetu niže. Ovo vrijedi osobito u razmjenama, jer precjenjivanje kvalitete svojih duplikata može imati za posljedicu lošu reputaciju kod drugih kolega numizmatičara. Kod kovanica gdje je jedna strana u boljem stanju od druge, uvijek se gradiranje vrši prema lošijoj strani. Ovo je čest slučaj kod kovanica s glavom vladara, ta se strana brže i lakše izliže, dok ona druga može biti u sasvim solidnom stanju. Gradira se dakle po lošijoj strani. Rub kovanice mora također biti u dobrom stanju, ne smije biti izlizan niti udaren.

Vrijednosti kovanica se najčešće nalaze u specijaliziranim knjigama, tzv. numizmatičkim katalozima kojih postoji velik broj za pojedine države, dok od onih koji obrađuju cijeli svijet svakako su najpoznatiji oni izdavačke kuće Krause Publications iz SAD-a (tzv. Krause-Mishler katalozi). U Krause-Mishler katalozima obrađen je kovani novac svih zemalja svijeta, te su naznačene vrijednosti za pojedini tip i kvalitetu izražene u američkim dolarima. Naravno, tu se ne radi o „točnim“ vrijednostima već više o okvirnim vrijednostima, odn. maksimalnim iznosima koliko bi trebalo izdvojiti za neki novčić, mada je čest slučaj da tržišna vrijednost daleko premašuje onu katalošku, pa sve te vrijednosti treba uzimati sa velikom dozom rezerve. Za numizmatičare početnike koji još nemaju kataloge, od velike pomoći može biti stranica: http://worldcoingallery.com/ gdje se nalaze slike (ne sve), kataloški brojevi i vrijednosti za pojedine (najčešće) primjerke.


RAZMJENA I KUPOVINA KOVANOG NOVCA

Jedan od najčešćih i najisplativijih načina nabavke novih kovanica je putem razmjene s drugim numizmatičarima. Kovanice se mogu razmjenjivati osobno na susretu numizmatičara ili u numizmatičkim klubovima i posredstvom Interneta. Preporučljivo je prije kretanje u razmjene proučiti vrijednosti kovanica koje imate za razmjenu, te sastaviti listu duplih tako da odmah možete provjeriti kolika je vrijednost primjerka kojeg nudite za razmjenu. Numizmatičari početnici trebali bi biti oprezni kada se razmjenjuju sa iskusnijim kolegama, jer se često događa da vrijednije primjerke mjenjaju za neke obične ili gotovo bezvrijedne. Svakako je preporučljivo uvijek uza se imati numizmatički katalog u kojemu se vrijednosti mogu odmah provjeriti. O razmjeni posredstvom Interneta biti će riječi u posebnom članku.
Drugi način nabavke kovanica je kupovinom, bilo od trgovaca osobno na sajmovima ili u radnji, narudžbom preko telefona i interneta, te preko aukcijskih stranica. Iako je ovaj način financijski zahtjevniji, prednost je u tome što trgovci numizmatikom redovito raspolažu većom i kvalitetnijom ponudom kako običnih, tako i rjeđih primjeraka koje je možda teže naći u razmjenama. Kao i kod razmjena, potrebna je dobra informiranost o vrijednostima pojednih materijala i oprez ako se radi o skupljim primjercima zbog mogućih krivotvorina. Trgovaca ima svakakvih, većina je poštena i stalo im je do njihove reputacije, međutim ima i onih kojima nije problem „podvaliti“ bezvrijedan materijal za veliku cijenu i tako prevariti kupca, osobito numizmatičara početnika. Kod kupovine na sajmovima, dobro je najprije „napraviti krug“ oko svih štandova i malo razgledati što se nudi i po kolikim cijenama. Zna se dogoditi da kod jednog trgovca jedna kovanica košta npr. 100 kuna, dok kod drugog, 5 metara dalje je ista 20 kuna. Preporučljivo je kupovati samo onaj materijal u čiju ste vrijednost upućeni, u suprotnom bolje je ništa ne uzimati da se izbjegnu kasnija neugodna iznenađenja. Kupovina telefonskom ili internet narudžbom je neizvjesniji oblik kupovine, barem ako se radi o prvom putu. Kada naručujete, dobro se raspitajte o stanju primjerka i zatražite po mogućnosti njegov sken. Naravno, kod ovakvog oblika kupovine također se preporuča izvjestan oprez jer su česti slučajevi prijevare (ne toliko u Hrvatskoj koliko kada se naručuje iz inozemstva). Ovakav način kupovine s druge strane ima i svoje prednosti jer možete na miru naručiti ono što vam treba i odmah provjeriti kolika je vrijednost kovanica koje kupujete. Kupljeno obično dolazi poštom na stan. Kovanice se među ostalom mogu kupovati i preko Internet aukcija kao što su www.aukcije.biz gdje je svaki predmet u ponudi predstavljen slikom i tekstom, što uvelike smajuje neizvjesnost po pitanju kvalitete, a time i vrijednosti kovanice koju namjeravate kupiti.


ČUVANJE KOVANOG NOVCA

Kovanice u kolekciji kao i one duple potrebno je negdje čuvati, a osobito zaštititi od oksidacije ili propadanja. Definitivno najgori način čuvanja (skladištenja) kovanica je u plastičnim ili papirnatim vrećicama u kojima su sve kovanice međusobno pomješane. To dovodi do međusobnog grebanja kovanica, a s druge strane jedne od drugih pokupe oksid, osobito ako se radi o kovanicama od različitog metala. Najzahvalnije za čuvanje su kovanice od plemenitih metala, dok su npr. cinčane kovanice sklone oksidaciji i brzom propadanju. Postoji nekoliko načina za čuvanje (skladištenje) kovanica:

Korisne informacije za numizmatičare počentikeAlbumi – kovanice su smještene u posebnim plastičnim „listovima“ koji se umetnu u odgovarajuće korice. Ovo je jedan od najzahvalnijih načina čuvanja, jer omogućuje adekvatnu zaštitu kovanica (sprječavanje oksidacije), a istovremeno omogućuje i preglednost kolekcije. Za preporuku je uzimati listove samo najkvalitetnijih proizvođača kao što je Lighthouse ili Kabe. Postoje i jeftiniji proizvodi raznih firmi, ali je čest slučaj da u takvim jeftinijim listovima kovanice propadnu, odn. reagiraju sa plastikom i ružno oksidiraju. Na taj se način i najvrijedniji primjerci mogu upropastiti.

Korisne informacije za numizmatičare počentikeNumizmatičke kutije – radi se o specijalnim „paletama“ presvučenim glatkom tkaninom u koje se smještaju kovanice. Koristi se obično za starije i vrijednije primjerke. Više „paleta“ može biti smješteno u kutiji ili u kovčegu.







Korisne informacije za numizmatičare počentikePlastične kapsule – radi se o okruglim kutijicama od plastike u koje se smještaju kovanice. Najčešće se na ovakav način čuvaju unc ili proof kovanice.








Korisne informacije za numizmatičare počentikeKartončići – sastoje se od komada kartona i plastične prozirne folije. U sredinu se smješta kovanica, a rubovi od kartona se zajedno spoje klamericama. Kartončići mogu biti i samoljepljivi, takvi hermetički zatvaraju kovanicu i bolje je čuvaju od propadanja.




ČIŠĆENJE KOVANOG NOVCA

Čišćenje kovanica je vrlo kontroverzno pitanje među numizmatičarima. Dok se neki izrazito protive bilo kakvom čišćenju, drugi redovito čiste i „uljepšavaju“ primjerke u svojoj kolekciji. Većina numizmatičara danas smatra čišćenje kovanica smanjuje njihovu vrijednost i da je kao takvo nepoželjno, pa je dakle preporuka da se kovanice ne čiste. Dakle, većinsko je mišljenje da kovanica, ma kakva bila, više ili manje oksidirana, ima nekakvu vrijednost, barem malu, dok očišćena kovanica ne vrijedi ništa. Svakako je preporuka ne čistiti kovanice namjenjene razmjenama.

Autor: Zlatko Viščević

Ključne riječi: numizmatika, skupljanje, savjeti
Keywords: numismatics, collecting, advices
Članak je obnovljen: 18.11.2011.


Coins Banknotes Militaria Store
Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com

- 21:21 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 13.10.2005.

Numizmatički članci na portalu Antikviteti.net

Numizmatički članci objavljeni na stranici www.antikviteti.net, kliknite ovdje.

Unicel prijevodi

- 18:59 - Komentari (1) - Isprintaj - #

srijeda, 12.10.2005.

Vrijednosti NDH novčanica

Vrijednosti NDH novčanica u eurima.

Otkup starih novčanica
Otkup starih novčanica - isplata odmah!

- 23:35 - Komentari (8) - Isprintaj - #

utorak, 11.10.2005.

Ponovno otvaranje blog-a

Nakon što je ugašen naš prethodni blog, zato što ga nismo puno koristili. Evo, ja sam odlučio da ga ponovno pokrenem. Planiram postavljati zanimljive članke vezane uz naš hobi, te pozivam i druge da daju svoj doprinos našem blogu.

Zlatko

- 23:05 - Komentari (0) - Isprintaj - #