HROC

petak, 04.08.2006.

-Defenzivna uloga kompulzivnih radnji-

Dugo se vjerovalo da su kompulzivne radnje dio OCD-a, ali tek su novija istraživanja pokazala da su one u biti nuspojave poremećaja. Naime, kako smo već objasnili u «bombardiranju uma», opsesije napadaju bolesnikov «um» i konstantno ga prenapućuju opsesivnim mislima. Mnoge od tih misli u biti su apsurdne, i «um» nije u stanju adekvatno reagirati na njih. Jedino što on može je na danu apsurdnost ponuditi adekvatnu drugu apsurdnost. Tako nastaju kompulzivne radnje.

I zdrave osobe mogu imati kompulzivnu radnju, najčešće u trenucima povećanog stresa ili nalaženja u situaciji s ograničenom kontrolom. Primjerice, neki vozači prije puta dva puta udare lagano rukom u volan. U njihovom mozgu pojavio se strah od nesreće na putu, koji je realan ali nemoguće je kontrolirati situaciju više nego voziti poštujući prometna pravila. Šanse za nesrećom jednake su svaki put kada bi vozač sjeo za volan, i svi su svjesni te činjenice. Kako nema nikakvog većeg utjecaja da pojača svoju kontrolu nad situacijom i smanji svoju anksioznost, vozač udari lagano volan dva puta. Njegovo "logičko kolo" u mozgu postavlja ovakvu logiku: «nikad dosad, kad bih udario dva put u volan, nisam doživio prometne probleme, što znači da neću niti sad ako udarim dva puta». Bez obzira na apsurdnost, anksioznost vozača pada i on stiže sretan na cilj. Kada stigne na cilj, paradoksalno, ne vjeruje da je sretan stigao zato što je dva put kucnuo volan, niti ako bi mu se desila kakva nesreća- ne bi vjerovao da se desila jer je možda zaboravio kucnuti u volan.

Djeca u nižim razredima osnovne škole imaju svoje «sretne olovke» kojima pišu ispite. Odrasli pak, vjeruju da će im hodanje ispod ljestvi donijeti nesreću. Rijetko kad pričaju o tome i, iako svjesni apsurdnosti, ne odustaju od izvedbi svojih «rituala». Tako su znanstvenici doznali da su kompulzivne radnje ustvari obrambeni sustav «uma» kojim pokušava smanjiti anksioznost. Dapače, istraživanja su pokazala da i životinje razvijaju jednako ponašanje u stresu- neki miševi u skučenom bi kavezu trljali prednju nogu o rešetku. Kako drugi miševi u istom kavezu nisu imali jednako ponašanje, interpretiralo se da je miš koji je trljao nogu na taj način smanjivao frustraciju i stres radi skučenosti prostora u kojem se nalazio.

Nažalost, kod OCD bolesnika ova defenzivna mjera postaje jednim od najtežih dijelova bolesti. Naime, kako OCD bolesnici imaju natprosječan broj irealnih strahova ( radi opsesija ), kompulzivne radnje brane razum praktički od svakog od njih. Tako broj kompulzivnih radnji može doseći nekoliko desetaka, te njihovo zadovoljavanje može uzeti mnogo vremena bolesniku. Tako OCD ovu defanzivnu taktiku uma iskorištava kako bi bolesniku još jače napakostio i još jače narušio kvalitetu njegovog života. Vozač koji boluje od OCD-a može patiti od višeslojne opsesije smrću za volanom, pa primjerice ima posebnu «defanzivnu» kompulzivnu radnju kako ne bi zgazio pješaka, posebnu «defanzivnu» kompulzivnu radnju da mu ne nestane benzina, posebnu radnju da ga ne udari kamion, posebnu radnju da ga ne udari drugi automobil, posebnu radnju da ga ne uhvati policija itd. Neke od tih radnji mogu biti kompleksne, primjerice «Ako dvadeset puta upalim pa ugasim radio, naći ću mjesto na parkiralištu, a nakon toga- ako pet puta upalim pa ugasim brisače, neće biti gužve u prometu». Tako kompulzivne radnje jako narušavaju kvalitetu života te vozačevu sposobnost da vozi. Za detaljnije informacije o kvalitete života OCD bolesnika, pročitajte Jedan dan u životu OCD bolesnika.

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

-ŠTO JE HROC?-

-TKO ODRŽAVA HROC?-

-ŠTO JE OCD?-

-DVIJE SFERE OCD-a (opsesivna i kompulzivna) -

-TIPIČAN DAN OCD-ovog BOLESNIKA-

-DEFENZIVNA ULOGA KOMPULZIVNIH RADNJI-

-STRAH OD BROJEVA-

-LIJEČENJE POREMEĆAJA OCD-

-TERAPIJA MEDIKACIJOM-

-KOGNITIVNO BIHEVIORALNA TERAPIJA-

-LIJEKOVI: ZOLOFT-

-RAŠIRENIJI OBLICI POREMEĆAJA-





ZAJEDNICA

Powered by

session svaki dan od 21 h

 

SHOP

Za naručiti neki predmet, kliknite na njegovu sliku!




Dr. Daniel Amen osvrće se na organsku stranu psihičkih poremećaja, mnoge svoje argumente dajući na temelju SPECT analize mozga.

Klepsch i Wilcken autori su ove pregledne knjige o prilisnim radnjama koju toplo preporučamo ako želite znati više o OCD-u.


Ako Vas je strah vaših čudnih navika, provjerite da li imate razloga.


Profesor Singh raspravlja o psihologijskim uzročnicima osjećaja krivnje od djetinjstva do zrelih godina.

Psihoterapeut Emanuel Ricky traži uzroke i sustave anksioznosti i tjeskobe u psihičkom životu ljudi.


"Kako sam preživjela dok me vlastiti mozak pokušavao ubiti - Osobni vodič za prevenciju samoubojstva" je iskrena knjiga u kojoj Susan Rose Blauner govori o svojoj depresiji i psihozama koje su skoro uzele njen život- te kako se iz svega izvukla.


Knjiga "Dječja i adolescentna psihijatrija" je stručan pregled grupe domaćih stručnjaka. Bavi se ključnim dobom u razvoju OCD-a: djetinjstvom i adolescencijom.


Ova korisna knjiga mogla bi vam pomoći da, koristeći Freudove ideje u psihoanalizi, uspijete doći do nekih zaključaka o vašem konkretnom OCD-u.


Biografija Nikole Tesle- vrhunskog znanstvenika, genija koji je patio od OCD-a.


Film "Bolje ne može" s Jackom Nicholsonom u kojem slavni glumac glumi opsesivno-kompulzivnog bolesnika. Link će vas odvesti na stranicu distributera.


"The Aviator" - Scorseseov film u kojem glavnu ulogu igra Leonardo DiCaprio. Priča o poznatom filmskom redatelju Howardu Hughesu koji se bori s opsesivno-kompulzivnim poremećajem. Link će vas odvesti na stranicu distributera.


"Šibicari" su film u kojem Nicholas Cage glumi opsesivno-kompulzivnog bolesnika, uz to i velikog muljatora.