A giant game of chess they play with you and I as the disposable pieces

Jim Mason i Peter Singer u svojoj knjizi pišu: 'Umjesto zaposlenih ruku, vlasnik tvornice farme zapošljava pumpe, ventilatore, prekidače, rehneste ili žičane podove te opremu za automatsko hranjenje i napajanje. Upravitelj će se, kao i u drugim takvim velikim sistemima, baviti 'troškovima koji su uloženi te rezultatima procesa... samo što su proizvodi u ovakvim tvornicama živa bića, a ne stvari.'

Probavni sustav prirodnog mesojeda stvoren je za meso. Čovjekov sustav je stvoren za probavu biljne hrane. Prema kiselosti čovjekove sline, količini žuči u jetri, prema kiselini u ljudskom želucu te prema relativno malim bubrezima jasno je da je prirodno za čovjeka da se hrani biljnom hranom.

Što se dogodi muškom teletu kojeg je rodila mliječna krava? Čim se rodi, odvode ga u tvornicu za telad gdje ga zatvaraju u staju vezavši ga za glavu da bi sprječili da se neprestano okreće. Tu ima posebnu prehranu bez željeza i bez krme. Dobiva i inekcije antibiotika da bi se održao na životu te inekcije hormona za rast. Cijelo vrijeme je u mraku, osim za vrijeme hranjenja. Posljedica? Gotova odrasla životinja sa mesom mekanim i mliječno-bijelim kao u novorođenčeta. Ljepota takvog sustava, sa stajalištima teleće industrije, je što današnja telad još uvijek dobiva najbolju cijenu kao i nekad kad je to meso stvarno bilo od tek rođenog telića.

Agronomi poljoprivrede su uspoređivali utroške energije kod uzgoja peradi, svinjetine i drugog mesa sa utrošcima energije pri uzgoju nekih biljaka. Utvrđeno je da je čak i najmanje hranjiva biljka 10 puta djelotvornija u vraćanju energije u obliku hrane od najenergentnije životinjske hrane.

Za razliku od prirodnih mesojeda koji mogu pojesti prekomjerne količine zasičenih masti bez opasnosti da dođe do začeplenja arterija, kod ljudi, kao i biljojeda, zbog zasićenih masti u prehrani dolazi do razvoja arteroskleroze.

Bolest se ne prenosi genetski. Dr. John Berg, sa Nacionalnog instituta za proučavanje raka, je proučavao japanske doseljenike koji su nakon što su odrasli u Japanu, doselili u SAD da bi radili za japanske multinacionalne kampanije. Svi su ti ljudi pokazali trend naginjanja prema američkim bolestima, a ne japanskim.

Hrana koja potječe od životinja, uključujući i mlijeko, za razliku od vegetarijanske hrane čini krv kiselom. Kad se to dogodi organizam privlači kalcij i magnezij iz kostiju da bi se krv povratila u lužnato stanje. Taj proces vraća pH vrijednost krvi u uravnoteženo stanje, ali ujedno i postaje jedan od faktora koji dovode do osteoporoze.

Skoro svi (95%-99%) ostaci otrovnih kemikalija u australskoj prehrani potječu od životinjskih izvora. Rješenje problema otrovanih kemikalija u kemijskim tvornicama svodi se ni manje ni više na samoregulaciju. Društvo za zaštitu okoliša procjenjuje da svaki Amerikanac ima u sebi prosječno 1,5 grama DDT-a. U Australiji je gotovo isto.

Kastriranim (uškopljenim) juncima daju se injekcije sintetičkih hormona da bi se nadoknadio gubitak prirodnih hormona prilikom kastracije. Ti hormoni mogu biti uzrok ostataka karcinogenih tvari u mesu.

Obiteljske farme koje su pred 35 godina samostalno prodavale svoje piliće na tržište, danas to čine isključivo kao 'ugovoreni uzgajivači'. Ako dosad još nije potpuno istisnut, 'Old MacDonalds' i sad ima ugovor sa jednom tvrtkom u kojem on pristaje da toj tvrtki pruži svoju vještinu i rad u uzgoju peradi, s time da tvrtka daje hranu. Nakon što je uložio velike količine novca za nabavljanje opreme potrebne današnjem ograničenom sustavu, 'Old MacDonalds' se teškim mukama nastoji izvući iz dugova. Nasljedno prenošenje obitljeskih farmi dobro je uhodano u poslu s pilićima, a sve je više uobičajeno i u poslu s svinjetinom.

Jedna činjenica mogla bi pomoći u razriješavanju dileme je li čovjek mesojed ili ne. Naime, za čovijeka nije uobičajeno da se prišulja divljoj životinji, zarine kandže u njezino tijelo, ugrize je za vrat, i uživa u okusu tople, svježe krvi i sirovog mesa.

Danas, tek nekoliko velikih korporacija upravlja s gotovo 75% proizvodnje peradi i peradarskih proizvoda. Tokom sušnih razdoblja, prihodi farmera se drastično smanjuju, pa se može dogoditi da pojedine manje tvrtke, ako im banka odbije dati zajam, budu kupljene od strane velikih koje onda postavljaju svoje upravitelje. Na taj način jedna mala farma postaje dio velikog poljoprivrednog stroja.

Visoka učestalost začepljenosti hemoroida, spastičnog debelog crijava, upala slijepog crijeva vrlo je usko vezana uz današnju, širokoprihvaćenu mesnu prehranu bogatu mastima i siromašnu vlaknima.

Nestajanje pitke vode na Zemlji direktno je vezano uz konzumaciju mesa. Ogroman postotak od ukupne potrošnje vode otpada na navodnjavanje površina na kojima se uzgaja hrana i krma za stoku.

Govori se da bi se govedina mogla nazvati naftnim proizvodom s obzirom na to koliko se tog fosilnog goriva potroši da bi se ona proizvela. Uključujući tvornički prostor, navodnjavanje, prijevoz, hlađenje te petrokemijska gnojiva čija proizvodnja zahtijeva ogromne količine energije, približno 10 litara nafte ide na svaki kilogram govedine hranjene žitaricama.

Tijekom 1. Svjetskog rata, kad su saveznici 1917. blokirali prostor okupiran od strane Nijemaca, cijela je Danska iznenada bila osuđena na vegetarijanstvo. Stopa smrtnosti zbog različitosti bolsesti, u tom periodu spala je na 34%.

Mjerenje masti u namirnicama u obliku postotka od ukupne težine, kao što to radi mliječna industrija, varljiva je mjera. Zbog ukupne količine vode u mlijeku postotak masti prema težini iznosi ispod 4%. Međutim, mast u mlijeku iznosi 52% ukupnih kalorija.

Pileće perje, utroba i prljava voda (voda koja je upotrebljena u procesu obrade pilića) vraća se natrag u peradarnike kao krma za piliće. Stručnjaci za industriju smatraju da uz nehigijenske uvjete kod klanja te uz neadekvatne metode obrade, takav prisilan kanibalizam vodi širenju epidemije salmonele u tvornicama za proizvodnju i preradu peradi. Ignorirajući te temeljne uzroke, vlade obično zahtijevaju ozračivanje hrane da bi 'sanirali' zaražene ptice.

Iako organski uzgoj životanja i prirodna kontrola insekata funkcioniraju, u poljoprivredi se i dalje koriste pesticidi. Dosad je širom svjeta potrošeno oko 2,2 milijuna DDT-a. Pesticidima treba stotinu godina da se razgrade. U međuvremenu, životinjsko je meso već krcato pesticidima.

Jedno istraživanje iz 1978. pokazalo je da je krvni tlak značajno niži u vegertarijanski orijentiranih člnova vjerske zajednice Sedmi dan došašća, nego u Mormona koji se hrane mesom.

Priča sa naslovne strane Time magazine, ožujak 1984., izvještava o posljednjih pronalascima vezanim uz kolesterol i srčanu bolest. Priča kaže: 'u prostorima gdje su... oskudice mesa, krvožilna bolest je nepoznata.'

Ne postoji poseban zakon koji bi određivao uvijete transporta životinja koje se uzgajaju zbog mesa. Najčešći oblik prijevoza u mesnoj indutriji je kamionom. Mnoge životinje umru nakon takvog brutalnog putovanja, a taj se gubitak uračunava u troškove poslovanja.

Špinat uzgojen na jednom jutru zamlje daje 26 puta više bjelančevina od govedine proizvedene na zemljištu iste veličine.

Hrvatski farmer jednostavno više ne postoji. U današnje vrijeme, osoba koja zapravo dolazi u dodir sa životinjama sa farme je samo unajmljena ruka poljoprivrednog biznisa. U prostoriji za piliće ili nesilice, u kojoj je smješteno i po desetak tisuća peradi, glavni posao je uklanjanje uginulih životinja iz kaveza.

U SAD-u na nekim farmama svinje čak hrane njihovim vlastitim izmetom. Goveda hrane piljevinom, novinama, pilećim izmetom te industrijskim otpadom. Prema USDA cementni prah bi mogao, u budućnosti postati dodatak krmi jer za 30% smanjuje vrijeme potrebno da pilići narastu do prodajne težine. Takva praksa još nije pronađena u Hrvatskoj, ali to ne mora značiti da ona ne postoji.

Inspekcija morske hrane je vrlo rijetka. To je skupa djelatnost pa je stoga treba što manje prakticirati.