meroveus

26.02.2019., utorak

Imitacija jutra


blago jutro koje zoriš
u slabosti ovog oka
nemoj, nema smisla
već zvijer dana
zgrabila je svu Ljepotu
i po krvavim tragovima
Um je zalud slijedi

sve za što se ludo boriš
bez strasti je Ištarina boka
i ples s velom je iluzija
kad rosa bosih nogu nema
kad azur je bez osmijeha
a glazba pod svodom zvona
utihne za nekoga

blago jutro koje goriš
od slabosti ovog vida
vrline janjad ostavljaš nečuvanu
dok predstava Volju obuzima
i odlutat će nejač provaliji
i zaboravit ćemo
da nas ima


Oznake: veljača, Eos, Endimion, kraljevstvo


- 19:24 - Komentari (5) - Isprintaj - #

23.02.2019., subota

Intarzija jutra

Ovo je jutro
stiglo bez srama
i na popisu gradova
prekrižilo Sisak
još jedna rasprodaja
još jedna mučnina izdaje
ne snebivaj se
dok nijema pomicanja usana
prebrojavaju psovke
ne čudi se
ako Mile bagerist
zasluži počasni doktorat
ovdje nitko subotom
ne će odjenuti žuti prsluk
ovdje sluge tuđina
novače pristaše uspješno
i vjerodostojno
u ovoj kaljuži
ne bi se mogao čuti
niti glas Viteza psovke
ovdje se paradira osjećajima
oko zajedničkog totema
u krugu istomišljenika
i stvara jeftina demokracija
laži i lopovluka
ovdje je jutro
ubijstvo razuma

Oznake: veljača, avertebrata, INA, sadašnjost


- 09:56 - Komentari (5) - Isprintaj - #

21.02.2019., četvrtak

Intruzija jutra


Ovo svježe praskozorje
udaljena je mastionica
koju htio bih dosegnuti
priječi se koža
i beznadno ponavljanje udaljenosti
priječi se korak
i rutina beskrvne opredijeljenosti
zapad je bliži
kad se k njemu sjene pruže
i sav um tamo klizi
očekujući još jedno resetiranje
a netko bi nudio spasonosno uže
do škrtog srca
u trenu kad svijet stane
netko bi kretanju
mogao oduzeti krug
i u žednu zjenu
kanjon suzi mogao bi udjenuti

ovo svježe praskozorje
od oka je mog
pločnik izgaženih misli
i svatko tamo može proći
ne osjetivši grizodušje
jer svi se isti ponavljamo
i nema nam pomoći

još uvijek zasužnjeni smo
prejakom riječi
što nam damare budi, lovi
i htjeli bismo s njom svijet zaustaviti
i nekamo drugdje s njom
iz sebe jutrenju
uspravniji krenuti, smjeti

Oznake: veljača, kraljevstvo


- 17:24 - Komentari (5) - Isprintaj - #

18.02.2019., ponedjeljak

Odsustvo


Postoji bezbojna bol
koja se podnosi odsustvom
ode se – tek tako
zatvori prozor
izvede psa u šetnju

ne znam, ne pitam:
tko smo kad zamjenjujemo se s nekim
koji sličan bliskošću nam
za odanost spreman je trpjeti neposluh neznanca
i sve prijepore što odgađaju se
skrije u monolozima domišljenog sugovornika?

ono što jeste glasno moje
poput pješčane skulpture osipa se
dok besjedama krotim mu oblik
u šetnji bižuterijom
strane svijeta kojima sam stizao
rastavljene su u istom središtu
a sve udaljenosti staze su perivoja
u kojem su posložene poluge povrataka

ono što još nisam
vraća mi se
poput šuma vala istoj stijeni
s distancom odgode
nerazgovjetnoj misli

u sili šutnje bezbojna je bol
čiji govor ljušti riječi
i u njoj nikada nikoga nema
svatko je proziran
u tom svom dijelu imanja
i um kao duh rukom
uzalud bi grabio dodir

a poznajem svoja odsustvovanja
kroz njih gledam
izdvojen i zdvojan
i prvim i posljednjim korakom
neprotumačeno značenje odlazaka
koja, znam, ponavljat će se
s istim uzorkom koračanja

i čvor učvrstit ću
prema ljudskoj paradigmi dvostrukih mjerila:
jedno drugom treba!
u toj radnji stane sve pitko smislom
i kada se čini kako je rok valjanosti istekao
i kada se sjaj ambalaže pohaba upornim stajanjem na polici
jezgri para uvijek htjet ćemo dospjeti!

jesmo li tako zaslužni svrsi
i razlog glasu što praznom prostorijom odzvanja?



Oznake: veljača, bez


- 10:46 - Komentari (4) - Isprintaj - #

05.02.2019., utorak

carnem levare



ta mračna središta svih stvari
te stlačene punine eona u njima
pozivaju slinu našoj gladi
tišinama urlaju u svima
i redaju se u karnevalskoj paradi
drhteć’ nas struganjem po kostima

a na površini teku magistrale smisla
uzdižu se zdanja grješnog daha
i svatko je pribijen do svog čisla
posteljicom zvjezdanoga praha
ali bez nježnosti jaroga svjetla
bez sreći čeznutljivog zamaha


Oznake: veljača, bez, Jarovit


- 18:55 - Komentari (5) - Isprintaj - #

01.02.2019., petak

Dodiri


Netko je poput razglednice
koja se ne će poslati nikome
a netko smatra
kako mora biti istodobno
i drvo i sjekira
napokon, svi volimo okus čokolade
i slatkoću kože pod prstima
dok na poleđini svijeta
ljutnja nam iscrtava lica
najbližeg samotnog zrcala

mi plačemo strahom
izblijedjelih stranica
a zaglušuje nas buka
okamenjenih piramida
strast od koje se baštinimo
negdje je zaboravljena doktrina
i ježimo se poput Ahasvera
u pustinji bez oaze i dodira

i mogao bih biti svećenik Amarne
i cijeli život klesati si san
no, ja sam samo najamnik
vremenu u kom sam sebi stran
i netko drugi zaorao je brazde
klici što pružit će se Suncu
i jedino dlijeto čin je odmazde
kobi do kovačnice tvorcu


Oznake: veljača, kraljevstvo


- 19:30 - Komentari (6) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.