31.08.2006., četvrtak
Krug - mjera istraživanja i mjera bivanja?
“Finiti ad infinitum nulla est proportio”. (Nikola Kuzanski, De visione Dei, 23.)Između konačnog i beskonačnog, nema nikakvog odnosa. Čovjek kao istraživač mjeri istinu svojom vlastitom mjerom i tako biva mjera svih stvari. Približava se istini ali o njoj ne može imati znanje. Prava mjera istine je Bog, Beskonačno. Ljudskom mjerom je ono božansko neizmjerljivo. Poimanje toga moguće je kroz poimanje kruga. Tako je Kuzančeva čuvena rasprava De docta ignorantia, (O učenom neznanju) gdje se predmet tog (ne)znanja, istina, izlaže kao coincidentia oppositorum, promišljanje kruga. U prvom poglavlju stoji: "Svako se istraživanje sastoji u postavljanju odnosa i poredbi, bilo to jednom lakše drugi put teže. Ono beskonačno kao beskonačno nespoznatljivo je zato što izmiče svakoj usporedivosti.“ Da je problem spoznaje općenito usporediv sa spoznajom kruga izričito se kaže u trećem poglavlju: „Konačni um ne može precizno dosegnuti istinu o stvarima. Istina nije nešto više ili nešto manje već je nedjeljiva. Ono što nije istina ne može precizno mjeriti istinu. Za usporedbu, ono što nije krug ne može mjeriti kružno koje je nedjeljivo“. Ova se usporedba u nastavku još jače produbljuje: “Intelekt je spram istine kao (upisani) mnogokut prema (opisanom) krugu. Što upisani mnogokut ima više kutova to je sličniji krugu. Pa ipak, čak ako se broj kutova poveća u beskonačnost, mnogokut nikada ne postaje jednak krugu. Savršena preciznost bila bi identitet. “ Ovo svojstvo kruga kojim se on pokazuje kao paradigma odnosa ljudske i božanske mjere, odnosno spoznaje, najopširnije je prikazana u jednom od kasnijih djela Kuzanskog, u De quadratura circuli. Dokazujući kako je kvadratura kruga nemoguća Kuzanski navodi razlog da kvadrat ili bilo koji mnogokut i krug nisu entiteti iste vrste, premda se može utvrditi da određeni mnogokut može doći bliže zadanom krugu od drugog. Mnogokut može biti veći ili manji ali ne može dosegnuti apsolutni maksimum ni u stvarnosti ni u mogućnosti. U usporedbi sa mnogokutima koji dopuštaju veće i manje, područje kruga je područje apsolutnog maksimuma. Ono što se broji ne može dosegnuti snagu shvaćanja jedinstva, a mnogostrukost ne može dosegnuti snagu jednostavnosti. Svi teolozi žele dosegnuti vječnost sličnu krugu, jedinstvenu i najjednostavniju. Ali konačna moć je nesumjerljiva sa bilo kojom ne-beskonačnom, kao što područje kruga ostaje nesumjerljivo sa bilo kojim područjem ne-kruga. Krug je savršen lik i sadrži sva moguća savršenstva likova; njegova površina uključuje sve površine i nema ništa zajedničko s bilo kojom od njih; u sebi je jedinstvena i jednostavna; on je apsolutna vječnost forme svih formi i opet nema ništa zajedničko ni sa jednom formom. „Kada bi lav pogledao na lice Boga, vidio bi ga kao lava, jelen u obliku jelena, a orao kao orla... Na taj način u svim pogledima to lice svih lica je zaklonjeno, i kao u zagonetki ne može biti otkriveno.» (Nikola Kuzanski, De visione Dei, VI.)U De Pace Fidei Kuzanski u istom duhu govori o nemogućnosti svođenja svih religija na jednu. Tu pripovijeda kako su pred prijestolje Božje došli predstavnici svih naroda i svih religija žaleći se na to da ih raznorodnost vodi u sukobe i mržnje. Molili su ga da im pokaže svoje pravo lice i da im tako omoguće svima zajedničku religiju. No Bog ih nije uslišao, istina o Bogu prisutna je u svim religijama ali na taj način što te religije upućuju na njenu odsutnost. Ta bi se istina izgubila kad bi sve religije bile svedene na jednu. To je kao u krugu: pravilni mnogokut se približava krugu, i što ima više kutova tim je veća ta bliskost, ali ipak on nikada neće postati krug. Pokušaj poistovjećivanja kruga na jedan od pravilnih mnogokuta pa ma koliko stranica imao ukinulo bi istinu kruga. Svako biće teži da odredi Boga unutar svoje ograničene egzistencije: tako trokut želi triangulaturu, a kvadrat kvadraturu kruga i tako dalje sa svim drugim mnogokutima. Krug, kao i Bog, apsolutno nadmašuje svaku mjeru mnoštva jer je on veći od bilo koje istražive mjere. On nadilazi i svaku finu mjeru najmanje frakcije jer je on finiji od svih frakcija. On ne može biti precizno dohvaćen niti uzlaženjem niti silaženjem. |
| kolovoz, 2006 | > | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Opis bloga
Promišljanje kruga promišljanje je onog najjednostavnijeg. No, ono je teško jer prodire u ono najsloženije. Počnimo s uvodnim odlomcima jedne knjige o krugu a dalje neka bude onako kako nas zajednički put bude vodio, naravno ako ga nađemo.
Linkovi
Blog.hrForum.hr
Monitor.hr
Hrvatske Web Stranice
E-mail autora bloga: san.milje@gmail.com
U razgovoru o krugu sudjeluju:
Davor: Uvod u filosofijuVivijana: Vivijanine priče
Lucija: Priče
Fluktuacija: Odbaci ograničenost
Helada:Vivere cogitare est
Whiski bar: Filozofski i rock and roll eseji
Edo Pranger: Naše priče
Xalix: ElvenPhilosopher
Valentina
Poesis
Filozofija na forumu
Nietzsche: Antikrist
Do sada objavljeni postovi:
20. Dvostruki okvir - "Que Sera, Sera" Hitchcock: Čovjek koji je znao previše
19. Melankolično? Durer: Melencolia I
18. Moći okrenuti se Platonova usporedba o špilji
17.Dio za cjelinu?
16.Čovjek?
15.sREDište?
14.Nasilje u krugu – aspekt drugi
13.Što je bilo prije, ptica ili jaje?
12.Nasilje u krugu – aspekt prvi
11.Barijera i prag
10.Svijet i svijet, paradigma i paradigma!
9.Prizivanje
8.Ime ruže
7.Ime!
6.Ime?
5.Najdublja i ujedno najviša misao Friedricha Nietzschea!
4.Krug- obruč i prsten?
3.Krug - mjera istraživanja i mjera bivanja?
2.Istina, cjelina, sustav, metoda - krug?
1. Govor kruga?
Free Counter