| studeni, 2005 | > | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | ||||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Kentauri su bili mitski narod polu ljudi polu konja koji je živio u Tesaiji.Sa malim iznimkama bila su to stvorenja surova, divlja i neprijateljski raspoložena prema ljudima. Većinom se javljaju u grupi, a poimence ih znamo jedva dvadeset. Najstariji mitovi ništa ne govore o njihovom porijeklu. Pjesnik Pindar pripisao im je za oca čovjeka po imenu Kentaur, koji je navodno bio sin Lapitskog kralja Iksiona i Nefele, utjelovljenja oblaka. Mlada generacija kentaura izgubila je svoju surovost i divljinu i pridružila se Satirima u pratnji boga Dioniza. Iz mase divljih kentaura izdvajala su se samo dvojica: Hiron, sin titana Krona i Okeanide Filire, i Fol navodno sin Silena i ninfe Melie. Hiron se isticao mudrošću i bio učitelj mnogih junaka, a Fol je bio prijatelj Herakla. |
Minotaur je čudovište iz Knososkog labirinta s ljudskim tijelom i glavom bika.Minotaurova majka bila je Pasifaja žena kralja Krete Minosa. Otac mu je bio sveti bijeli bik u kojeg se Pasifaja zaljubila. Svetog bijelog bika stvorio je Posejdon a nakon što mu ga Minos nije prinjeo za žrtvu pretvorio ga je u zloglasnog Kretskoga bika. Minotaur je boravio u labirintu na Kreti koji je napravio Dedal. Minos je u labirint bacao mladiće i djevojke iz Atene, koje je svakih devet godina na Kretu slao atenski kralj Egej u ime zadovljštine zato jer je na Atenskim igrama ubio Minosova sina. Od toga danka u krvi Atenu je oslobodio Egejev sin Tezej koji je ubio Minotaura i vratio se kući. |
Kiklopi su bili divovi s jednim okom. O tome kako su kiklopi izgledali svjedoče mnogi mitovi, ali ne i o tome koliko ih je bilo i kojeg su podrijetla. Prema Homeru bili su narod. Živili su u zemlji Hisperiji i na obližnjim otocima, boravili su u špiljama i bili su surovi i necivilizirani. Nisu znali ni za pismo ni za državu, nisu obrađivali zemlju, nisu poštivali bogove, a nisu bili ni gostoljubivi. Najpoznatiji je bio Polifem sin boga Posejdona. Prema Heziodu, bila su trojica a zvali su se Sterop, Bront i Arg, otac im je bio Uran, i majka božica zemlje Geja. Pridružili su se Zeusu kad je podigao ustanak protiv Krona, i iskovali mu gromove i munje uz pomoć kojih je pobijedio. Neki su autori Kiklope smatrali sinovima divova Hekatonhira a domovina im je bila Mala Azija. Oni su bili pomoćnici boga Hefesta i živjeli su na Siciliji. Radionica im je bila ispod Etne vulkana koji se nalazi na jednom od Liparskih otoka sjeverne Sicilije. |
Kerber je bio troglavi pas koji je čuvao ulaz u podzemni svijet. Oko vrata su mu vijugale zmije, a rep mu je završavao zmajskom glavom. Njegov zastraujući izgled odlično je pristajao njegovoj dužnosti. Bio je strog stražar na ulazu u podzemni svijet, a još stroži na izlazu. Po sojoj stražarskoj dužnosti i budnosti postao je poslovičan. Braća su mu bili Nemejski lav i dvoglavi pas Ort, a sestre Lernejska hidra, Tebanska sfinga i Himera. Kerber se nalazi na svakoj slici Hadova podzemnog carstva. |
Himera je bila kći čudovišta Tifona i njegove žene Ehidne.Bila je kombinacija divlje koze, lava i zmije sa zmajskom glavom. Imala je divovsku snagu i iz sva tri svoja ždrijela rigala je vatru. Prema grčkom mitu živjela je u Likiji (u vulkanskom grotlu Kragu koji se danas zove Kulehimera) i čim bi osjetila čovjeka, izašla bi iz svoje jazbine i spržila ga vatrom. Potankosti o njezinim žrtvama ne znamo ali poznato nam je da je himeru ubio junak Belerofont. Prema rimskim pjesnicima, posebno Vergiliju živjela je u podzemnom svijetu i sa svojim bratom Kerberom čuvala ulaz u Hadovo carstvo. U grčke mitove Himera je došla s istoka gdje su slične fantastične nemani bile vrlo proširene. Spominje ih već Heziod. Zbog svog fantastičnog lika Himera je postala sinonim varljive predodžbe, utvare, vizija nečeg nerealnog. Poznati su nam tako "himerični snovi", "himeričke želje" i "himerična politika". |
Harpije su bile kćeri morskog boga Taumanta i Okeanide Elektre. Prema Homeru bilo ih je nekoliko, ali on poimence spominje samo Podagru ("Brzonogu"). Prema Heziodu, bile su dvije: Ela ("Goropadna") i Okipeta ("Brzoleta"). Vergilije spominje i harpiju Kelenu i napominje da "čudovišta većih nigde i nema, ni kužnijih rana što gnjev ih bogova rodi sred Stigijskih voda". Dokaz istine da rođaci često nisu slični jedni drugima njihova je krasna sestra, božica duge i glasnica bogova, Irida. Prvobitno harpije su bile božice oštrog vjetra, a posao im je bio odnositi duše mrtvih u podzemni svijet. Vrlo rijetko upletale bi se u život bogova i ljudi. Najistaknutija uloga pripala im je u mitu o kralju i vraču Fineju. Bogovi su im, naime, povjerili kažnjavanje Fineja vječnom glađu zbog zločina koji je počinio nad svojim sinovima iz prvog braka. Kad god bi Finej sjeo za stol, odmah bi doletjele harpije, pojele mu jelo, a ono što nebi pojele zagadile bi izmetom. Mučile su ga dugo, sve dok tome nisu učinili kraj Kalais i Zet, koji su u Trakiju doplovili s Argonautima na lađi Argo. Ta dva junaka, koja su od svog oca Boreja dobila krila, vrebala su na harpije u zraku i čim su se pojavile, snažnim su ih naletom protjerali sve do Strofadskih otoka u (Jonskom moru). Bili bi ih i poubijali, ali ih je u posljednjem trenutku zaustavila božica Irida, prenjevši im obečanje bogova da ubuduće neće dopustiti mučenje Fineja. |