"Dezorijentacija?!"
U ime Boga Milostivog, Samilosnog, Mir i spas Božji ti želim!
"Post pisan upravo za tebe!"
(U što se ugledaš to te i obuzme - sebi oduzme!)
*
I S P R A Z N O S T
*
*
Job
. . . 27, 12Eto, sve ste sami mogli to vidjeti,
što se onda u ispraznosti gubite?« . . .
Psalmi
. . . 3Sinovi čovječji, dokle će vam srca ostati tvrda?
Zašto ispraznost ljubite, opsjenu slijedite? . . .
. . . 24, 4Onaj u koga su ruke čiste i srce nedužno:
duša mu se ne predaje ispraznosti,
i ne kune se varavo. . . .
Mudre izreke
. . . 21, 6Blago stečeno jezikom lažljivim
nestalna je ispraznost onih koji traže smrt. . . .
Propovjednik
Ispraznost nad ispraznošću, veli Propovjednik, ispraznost nad ispraznošću, sve je ispraznost! . . .
. . . 14Vidjeh sve što se čini pod suncem: kakve li ispraznosti i puste tlapnje! . . .
. . . 1Tad rekoh u srcu svom: »Daj da okušam užitak i vidim što naslada pruža« – ali gle: i to je ispraznost! . . .
. . . 11A onda razmotrih sva svoja djela, sve napore što uložih da do njih dođem – i gle, sve je to opet ispraznost i pusta tlapnja! I ništa nema valjano pod suncem. . . .
. . . 15Zato rekoh u sebi: »Kakva je sudbina luđaku, takva je i meni. Čemu onda žudjeti za mudrošću?« I rekoh u srcu: »I to je ispraznost!« . . .
. . . 17Omrznuh život, jer mi se učini mučnim sve što se zbiva pod suncem: sve je ispraznost i pusta tlapnja. . . .
. . . 19Tko zna hoće li on biti mudar ili lud? Pa ipak on će biti gospodar sve moje muke u koju uložih sav svoj napor i mudrost pod suncem. I to je ispraznost. . . .
. . . 21Jer čovjek se trudi mudro i umješno i uspješno, pa sve to mora ostaviti u baštinu drugomu koji se oko toga nije uopće trudio. I to je ispraznost i velika nevolja. . . .
. . . 23Jer svi su njegovi dani doista mukotrpni, poslovi mu puni brige; čak ni noću ne miruje srce njegovo. I to je ispraznost . . .
. . . 26Mudrost, spoznaju, radost on daruje onom tko mu je po volji, a grešniku nameće zadaću da sabire i skuplja za onoga tko je po volji Bogu. I to je ispraznost i pusta tlapnja. . . .
. . . 19Jer zaista, kob ljudi i zvijeri jedna je te ista. Kako ginu oni, tako ginu i one; i dišu jednakim dahom, i čovjek ničim ne nadmašuje zvijer, jer sve je ispraznost. . . .
. . . 4Nadalje iskusih da svaki napor i svaki uspjeh pribavlja čovjeku zavist njegova bližnjeg. I to je ispraznost i pusta tlapnja. . . .
. . . 7I još jednu opazih ispraznost pod suncem: . . .
. . . 8Čovjek potpun samac – bez sina, bez brata, i opet nema kraja njegovu trudu; oči mu se ne mogu nasititi blaga; a ne misli: za koga se mučim i uskraćujem dobro sebi? I to je ispraznost i zla briga. . . .
. . . 16On stupa na čelo bezbrojnih podanika i kasniji se naraštaji ne mogahu zbog njega radovati. I to je zacijelo ispraznost i pusta tlapnja. . . .
. . . 6Koliko sanja, toliko i ispraznosti;
mnogo riječi – isprazna tlapnja.
Zato boj se Boga. . . .
. . . 9Tko novce ljubi, nikad ih dosta nema;
tko bogatstvo ljubi, nikad mu dosta probitka.
I to je ispraznost. . . .
. . . 2Nekomu Bog udijeli bogatstvo i blago i počasti te ima sve što mu duša poželi, ali mu ne udijeli da to i uživa, nego uživa tuđinac. To je ispraznost i grdna nevolja. . . .
. . . 9Bolje je očima vidjeti nego duhom lutati. I to je ispraznost i pusta tlapnja. . . .
. . . 11Što više riječi, to veća ispraznost svega, i koja je od toga korist čovjeku? . . .
. . . 6Jer kao prasak trnja ispod kotla,
takav je smijeh luđaka,
i to je ispraznost . . .
10Dalje vidjeh kako opake nose na groblje, i ljudi iz svetog mjesta izlaze da ih slave zbog toga što su tako činili. I to je ispraznost.
. . . 14Ali je na zemlji ispraznost te pravednike stiže sudbina opakih, a opake sudbina pravednika. Velim: i to je ispraznost . . .
9
Zaglavak
A osim toga što je sam Propovjednik bio mudar, on je i narod učio mudrosti te je odmjerio, ispitao i sastavio mnogo mudrih izreka. 10Ujedno se Propovjednik trudio pronaći prikladne riječi i izravno izraziti istinu.
11Besjede su mudrih ljudi kao ostani i kao pobodeni kolci: pastir se njima služi na dobro svojega stada.
12I na kraju, sine moj, znaj da je neizmjerno mnogo truda potrebno da se napiše knjiga i da mnogo učenje umara tijelo.
13Čujmo svemu završnu riječ: »Boj se Boga, izvršuj njegove zapovijedi, jer – to je sav čovjek.« 14Jer sva će skrivena djela, bila dobra ili zla, Bog izvesti na sud.
Knjiga mudrosti
12
Podrijetlo krivoboštva?
Pronalazak kumirâ bio je početak bluda i njihovo je otkriće izopačilo život.
13 Nije ih bilo u početku niti će ih biti dovijeka.
14Jer su došli na svijet po ispraznosti čovječjoj i zato im je određen konac brz.
KnjigaSirahova
13
Kako će biti istina od laži?
5Gatanje, proricanje i sni – sve ispraznosti,
sve kao tlapnje porodilje.
Izaija
41
29Svi zajedno ništa su,
ništavna su djela njihova,
vjetar i ispraznost njihovi kipovi.
Jeremija
14
22Zar ispraznost bezbožnika dažda daje?
Ili zar nebesa sama kiše?
Zar ne daješ ti to, Jahve, Bože naš?
Zato se u te uzdamo,
jer ti sve to činiš.
Hošea, 12
12
Nove prijetnje
Gilead je puko bezakonje,
ispraznost sama;
u Gilgali žrtvuju bikove;
zato će im oltari biti k’o hrpe kamenja
u brazdama poljskim.
Sirah, Izaija, Jeremija, Hošea, …
Djela apostolska
. . . 15»Ljudi, što to radite? I mi smo smrtnici, baš kao i vi! Navješćujemo vam da se od tih ispraznosti obratite k Bogu živomu, koji stvori nebo i zemlju, more i sve što je u njima. . . .
Poslanica Rimljanima
. . . 8, 20stvorenje je uistinu podvrgnuto ispraznosti – ne po svojoj volji, nego zbog onoga koji ga podvrgnu – ali u nadi. . . .
Poslanica Efežanima
. . . 4, 17 Ovo govorim i zaklinjem u Gospodinu: ne živite više kao što pogani žive – u ispraznosti pameti njihove: . . .
Druga Petrova
. . . 18Naklapajući naduvene ispraznosti, požudama putenim, razvratnostima mame one što netom odbjegoše od onih koji žive u zabludi. . . .
*
Glavna greška „Ja“ - čovjeka je u pogrešnom izboru oslonca - Gospodara?!
Pametni budite!, ne ludite!!, hn.
*
Svaku sreću, mir i dobro u svakom trenutku sada od srca Ti hn. želi!,hn. :)
"SAMI SEBE ZAPLIĆEMO?!"
Mir svim ljudima dobre volje, i onima manje dobre volje da se udobrovolje!
„Gdje je nestao čovjek?“
*
Načelo?!
(Ono što se „stavlja na čelo“, ideja – misao vodilja koja rezultira dobrom praksom).
„Nedostatak načela koja doslovno treba svako od nas da sebi 'priveže' na čelo te da se toga svi pridržavamo, to Zakonom štitimo, nitko od nas ne treba se strašiti od majorizacije – 'terora većine nad manjinom', ili terorom izabrane manjine nad većinom – demokracija), nego, svi trebamo da se strašimo ukoliko kršimo načela koja smo zajednički usvojili i na pridržavanje istih svojevoljno se obvezali.“, hn. J
Citat: „Sloboda, jednakost,
Bratstvo
jednakost, bratstvo!" Riječi koje su potom često ponavljali kao nesvjesne papige, koje posvuda nasjedoše na taj mamac na temelju kojeg oni lišiše svijet blagostanja, stvarne slobode osobnosti koja je do tada bila zaštićena od pritiska svjetine. Tobožnji pametni i inteligentni gojimi nisu mogli shvatiti koliko su te riječi u sebi proturječne i izgovarajući ih ne vide da u prirodi nema jednakosti, da ne može biti ni slobode, da je sama priroda utemeljila neravnopravnost umova, karaktera i sposobnosti, a podložnost njezinim zakonima nisu shvatili da je svjetina slijepac, da su vođe svjetine samo vikači iz te sredine izabrani, ali su u politici jednako slijepi kao i svjetina, jer ne shvaćaju da upućen čovjek, premda bio i glup, može upravljati, a neupućen, premda bio i genij, u politici ništa neće razumjeti.“
*
Sloboda: Moći ne uznemireni birati što činiti u sljedećem trenutku. Svi imamo jednake potrebe, ne i talente (da bi jedni drugima mogli služiti).
Jednakost: Zadovoljiti osnovne potrebe svih a razliku čine talenti (kojima je Stvoritelj svakog pojedinca obdario) i da sa njima može po svojoj volji raspolagati uz odgovornost koja je samim time određena.
Bratstvo: Mi, svi ljudi smo braća po Stvoritelju svojemu. Podjele su naknadne i opravdane, da se međusobno natječemo koji će više dobra jedni drugima činiti.
Kad ne postoje jasna načela onda imamo to što imamo i živimo kako živimo, upravo ovako.
I mačeve moguće je pretopiti u plugove a rogove u češljeve. Tako i čovjeka može oplemeni njegova vjera u koliko nije zamućena vodama tradicija!
Citat: „Sloboda i vjera. Pa i sloboda bi mogla biti neškodljiva i opstati u svakodnevnom državnom životu, bez posljedica za blagostanje naroda ako bi se ona temeljila na načelima vjere u Boga, na bratstvu čovječanstva, bez pomisli o jednakosti kojoj proturječi sam prirodni zakon koji stvori potčinjenost. Kod takve vjere narod bi bio pod starateljstvom župa i išao bi ponizno i krotko pod ruku sa svojim duhovnim pastirom, pokoravajući se Božjem rasporedu na Zemlji. Eto, zbog čega moramo potkopati vjeru i iz razmišljanja gojima iščupati načelo Božanstva i duha i sve to zamijeniti s aritmetičkim računicama i materijalnim
potrebama.“
„Nisu 'oni' odveć pametni nego prepredeni, opsjednute sluge strasti zbog vlasti!“
„Gdje je nestao čovjek??
Utopio se u moru informacija, izgubio osjećaj za temeljne vrijednosti kojima ga uči njegova vjera pa po tuđem „tjera“.
Kako ga na "Pravi put", (put dobra) vratiti?
E, tu sila i prisila ne dolaze u obzir, hoće se osobni pristanak, osobni preporod!!
„Čini dobro i dobru se nadaj!, potpuno pravo imaš.“, hn. :)
Svako dobro svima pa i "njim" od srca želim!, hn. :)
Test pamćenja?!
*
"BABO RUČ'O!"
*
Evo nešto za zaplitanje onih koji ne znaju za sebe Gospodar izabrati.
*
Okvir i zrcalo, moja rukotvorina. Tekst?, naravno moj. :))
*
Ovo "BABO" prevedi kao tata, otac, očka, ćaća, i kako ga već tko i gdje zove.
*
Svako vam dobro u svako sada od srca želim!, hn. :)
ŽIVOT: "IGRA RADI NADIGRAVANJA"
"PROBLEM ŽIVOTA?"
*
"Misterij života nije problem koji treba rješavati, nego stvarnost koju treba iskusiti!"
*
"Uzalud ti što možeš predvidjeti i nadzirati tijek događaja u budućnosti ako ne znaš kako živjeti u sadašnjosti."
"Uzalud ti liječnici produljuju život ako svoje vrijeme koje ti je darivano trošiš strahujući hoćeš li još dulje živjeti?!"
*
"Moć čovjekova skriva se u njegovim slabostima!"
*
EVO MALO POJMOVNE POEZIJE
*
"AKO AKO I TREBA TI TAKO"
*
Nema moralnosti bet bogo-bojaznosti!
Nema bogo-bojaznosti bez zahvalnosti.
Nema zahvalnosti bez poniznosti.
Nema poniznosti bez vjere.
Nema vjere bez znanja.
Nema znanja bez slobode.
Nema slobode bez odgovornosti.
Nema odgovornosti bez razuma.
Nema razuma bez svijesti.
Nema svijesti u smrti.
Nema smrti bez života!
*
A život?
Život je ne zasluženi dar!, pa ne pravi dar-mar!
ima još,
*
Svaku sreću, mir i dobro svima od srca želim!, hn. :)
