zin

četvrtak, 14.05.2009.

VLAK U SNIJEGU MATO LOVRAK

MATO LOVRAK

Vlak u snijegu

BILJEŠKE O PISCU:
Mato Lovrak rođen je 1899 godine, u obitelji seoske krojačice u Velikom Grđevcu kraj Bjelovara, gdje je proveo i djetinjstvo. Njegova najbolja djela su : " Slatki potok ", " Vlak u snijegu ", " Družba Pere Kvržice ", " Divlji dječak " i " Neprijatelj broj 1 " a neka od ovih djela su prevedena na mnoge evropske jezike. Mato Lovrak je umro 1974 godine u Zagrebu.

VRSTA :
Dječiji roman

TEMA :
Djeca spašavaju vlak od snjega

OSNOVNA MISAO :
Zajedničkom snagom može se postići bilo kakav cilj

MJESTO RADNJE :
Vlak, selo, grad i škola

VRIJEME RADNJE :
Zima

KRATAK SADRŽAJ :
Jednog dana učitelj je predložio djeci da osnuju zadrugu i da izaberu domačina. Učitelj im je dao tjedan dana vremena da razmisle o zadruzi i koga bi izabrali za domaćina. Za domaćina zadruge izabran je Ljuban. Nakon nekoliko dana zadruga je odlučila da krene vlakom do grada. Nakon pet sati vožnje vlakom stigli su u grad. Prvo su krenuli na higijensku izložbu i u tiskaru novina. Zatim su posjetili tvornicu suhomesnate robe i tvornicu čokolade, te na kraju su pošli u kino na predstavu. Za vrijeme predstave je učitelju pozlilo. Odveli su ga u bolnicu. Djeca su na smrt bila prestrašena. Predstava se nije više nastavila. Tuđi ljudi su ih svrstali u red i kroz gusti snijeg su pošli na željezničku stanicu. U čekaonici su sjedili i čekali vlak da krene. Pet minuta prije nego što će uči u vlak, u čekaonicu je ušao neki čovjek . Donio je pismo za Ljubana od učitelja. Ljuban je sav drhčući na glas pročitao pismo. Svi su bili veseli da je učitelj bolje. Došlo je vrijeme da krenu u vlak. Vlak je zazviždao i krenuo. Zadruga je prvi put sama. Vlak je vozio sve sporije i počeo se zatrpavati. Ostali su u snjegu. U vlaku je došlo do velike svađe. Družina se podjelila. Jedni su na strani Pera a drugi na strani Ljubana. Ljuban i njegova družina su pomagali u čiščenju snijega. Kad su očistili lokomotivu od snijega, upalili su grijanje. Zatim su otišli u vagon nešto pojesti. Jedan po jedan iz Perine družine vraćali su se u Ljubanovu družinu. Kad se spustila noć, svi su išli spavati. Dok su spavali Pero se lagano ušuljao u njihov vagon i uzimao im hranu. Kad je otišao Ljuban ga uhvati za nogu i dobi od Pere udarac s nogom u leđa. Oni su se hvatali po vlaku, a Ljuban mu je rekao da se vrati u družinu. Oko ponoći stigla je lokomotiva u pomoć te odvezla vagone i družinu. Na kraju družina je stigla doma i sve je bilo dobro.

LIKOVI :
Ljuban, Pero, Draga, debeli kum, učitelj i kondukter

OPIS LIKOVA :
Ljuban: Ljuban je bio vrlo pošten prema družini. Htio je svima pomoći i davao je svima savjete
Pero: Bio je vrlo tvrdoglav, htio je da uvijek bude najbolji i nije bio dobar prijatelj
NAJLJEPŠI DIO:
" Zvižduk stroja! Drugi se odaziva. Vani još jača galama. Prvi stroj potegne jače. Drugi odostrad jače gurne! "

- 22:11 - Komentari (0) - Isprintaj - #

LEKTIRA 2. STRAH U ULICI LIPA

STRAH U ULICI LIPA


Milovoj Matosec



Strah u Ulici Lipa



Tema:Zgode i nezgode djecaka iz Ulice Lipa i dokazano prijateljstvo s Mungosom Nevadom



Osnovna misao:dobrotom i prijateljstvom mozemo pridobiti i one koji nam nisu prijatelji



Kompozicija:

-Mungos dolazi u Ulicu Lipa

-prestarseni djecaci

-Mungos ucjenjuje Sapicu

-suprostavljanje djecaka Mungosu

-boravaku Alkibijadovu podrumu

-susret Mungosa i Tugoljuba I

-Veliki Tom dolazi u podrum

-Mungosova prica

-pomirenje djecaka i Mngosa



Mjesto radnje:Ulica Lipa, Alkibijadov podrum, Tomina kuca



Vrijeme radnje:ljeto



Glavni likovi:Mungos, Sapica, Latica, Cvrkutalo, Veselonozac, Praporac



Sporedni likovi:mama, djecaci iz druge ulice, prodavac, Tugoljub Prvi i Veliki Tom



Karakterizacija glavnih likova:

Mungos-grub, lukav, plasljiv, povjerljiv, lazljiv

Sapica-hrabar, odlucan, pametan, dobar prijatelj, uporan, strasljiv

Latica-prgava, tvrdoglava, dobra prijateljica, hrabra

Cvrkutalo-smjesan, pricalica, izdajica, lazljiv



Jezik i stil djela:jezik ovog djelaje jednostavan i lako razumljiv, a ton

je humoristican. Pisac je biao lijepe rijeei i mnoga stilskih izrazajnih

sredstava.



Kratak sadrzaj:Jednog dana u Ulicu Lipa dosao je Mungos Nevada i unjeo

strah u ulicu. Natjerao je druzinu da mu ispunjava sve zelje. Mungos je

boravio u Alkibijadovu podrumu. Druzina se odlucila suprostaviti Mungosu.

Mungos je jednog dana nasao Tugoljuba Prvog u podrumu. Malo kasnije Tugo-

ljubu se pogorsa zdravlje, a Mungos otrci po Velikog Toma koji je doktor

. Veliki Tom smjestio je Mungosa i Tugoljuba prvog u svoju kucu. Mungos

je Velikom Tomu ispricao kako je pobjegao od kuce zato sto je morao ici

na popravni iz fizike i matematike, pa je zato mislio da ga nitko ne

voli. Veliki Tom je pomirio druzinu i Mungosa



- 22:04 - Komentari (0) - Isprintaj - #

LEKTIRA KOKO U PARIZU

Bilješka o piscu:
Ivan Kušan, književnik i prevoditelj, rođen je 1933.godine u Sarajevu.1939.godine se seli u Zagreb, gdje je završio osnovnu i srednju školu i diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti. Najpoznatija djela su mu:Koko u Parizu, Domaća zadaća, Lažeš, Melita, Koko i duhovi, Uzbuna na Zelenom Vrhu, Zagonetni dječak i Strašni kauboj.

Bilješke tijekom čitanja:trinaestogodišnji Ratko Milić, zvan Koko, Zlatko Brnčić, Zlatkov ujak(Pokle), Marie Clever, Alles Worson,
Marcel Clever, Nikolas Somais, Katsarida, papagaj Cesar, Maurice, Frederic, Charles, Jean, Michael, pisac
-Koko i njegov prijatelj Zlatko spremaju se u Pariz u goste Zlatkovu ujaku, slikaru Poklepoviću, zvanom Pokle
-Koko uči francuski jezik
-Zlatko plaši Koka da se u Parizu otimaju dječaci njihovih godina, svuda vrebaju snajperisti, bogalji imaju ugrađene strojnice, slijepci pucaju po prolaznicima
-Koko sav prestrašen od Zlatkovih priča, ipak sretno sa Zlatkom dolazi u Pariz
-slikar Poklepović, zvani Pokle odvodi ih u svoj čudan stan i pokazuje sliku Mona Lize
-Marie Clever, kći poznatog francuskog novinara Marcela Clevera, ljuta je na tatu što je nije poveo sa sobom k režiseru Worsonu koji je u Parizu snimao film o krađi Mona Lize
-Nikolas Somais želi svom slijedećem brodu dati ime Mona Liza po čuvenoj slici
-Katsarida Somais, prijatelj Marie Clever
-Koko bježi za lopovima u crvenom automobilu
-Jean i Michel otimaju Koka
-Zlatko uzima sliku Mona Lize kako bi je dao u zamjenu za Koka
-Jean i Michel otimaju Zlatka i sliku
-za sliku Mona Lize Jean i Michel traže 10 milijuna franaka od gospodina Somaisa
-Koko i Zlatko, zajedno sa slikarom, pobjegnu autobusom
-Marie Clever i Katsarida Somais prate Koka i Zlatka
-bogalj(pisac Kušan) razgovara sa slikarom Poklepovićem
-slika Mona Lize nije orginal
-Charles i Frederic traže sliku kod gospodina Somaisa
-Jean, Michel i gospodin Alles Worson kod gospodina Somaisa
-zajednički susret sviju kod gospodina Somaisa i spoznaja da nitko nije "pravi lopov"
-Koko odlazi stepenicama do prijatelja i trči, trči beskonačno trči
-Koko se probudi jer to je bio san i odluči sanjati što više tako lijepih snova

Doživljaj djela:
Roman Koko u Parizu mi se sviđa zato što je u njemu opisan san dječaka Koka.Koko sanja da se nalazi u Parizu sa prijateljem Zlatkom, da je Mona Liza ukradena, no ipak se na kraju probudi i dozna da mu je to san.Knjiga je i vrlo smiješna i pomalo napeta.


Sadržaj:
Na početku romana saznajemo da Koko s prijateljem Zlatkom putuje u Pariz, gdje živi Zlatkov ujak Poklepović, slikar kojeg Francuzi zovu Pokle.Prije odlaska u Pariz, Zlatko, koji je već bio u Parizu, pričao je Koku strašne priče o Parizu, pa ga je zastrašio.Prestrašen Koko ipak s Zlatkom sretno avionom dolazi u Pariz gdje ih dočekuje Zlatkov ujak slikar Poklepović.
Slikar Koka i Zlatka odvodi u svoj skroman stan, gdje im pokazuje čuvenu sliku Mona Lize.Prvi izlazak u Parizu bio je u brijačnicu, iako je Koko htio vidjeti poznate znamenitosti grada Pariza.Koko je primjetio neke nepoznate osobe koje bježe preko terase u crvenom automobilu pa ih je pratio, ali se nažalost izgubio.Dječaci Jean i Michel željni avanture otmu Koka misleći za njega dobiti otkupninu.Koko im je rekao da je siromašan i spomenuo je sliku Mona Lize.Jean i Michel traže od Zlatka da im za otkup Koka donese sliku.Zlatko je donio sliku, ali su i njega oteli.Koko i Zlatko uspiju pobjeći otmičarima noseći sa sobom sliku.Djevojčica Marie Clevere, kći poznatog novinara i njezin prijatelj Katsarida Somais, sin bogatog brodovlasnika, prate Koka i Zlatka.Katsarida je smatrao da njegov otac želi na svome brodu imati sliku Mona Lize, a Marie je iz očevih članaka saznala da je slika nestala.Slikar Pokle trebao je sliku donijeti na snimanje filma "Slika za milijardu", ali kako je slika nestala, on se htio baciti s Eifelovog tornja.
U potrazi za slikom Mona Lize svaki od likova odlazi najprije u stan slikara Poklea, a nakon toga u stan gospodina Somaisa, gdje svatko iznosi svoj razlog zbog čega je htio tu čuvenu sliku.Zajednički prijatelj, bivši bogalj, želio je razgovarati s Kokom, pa je on trčao beskrajnim stepenicama i probudio se.To je u stvari bio san dječaka Koka koji je pod utjecajem Zlatkovih priča bio jako uzbuđen i prestrašen,
uhvatila ga je groznica i utonuo je u duboki san"A Koko se pokrije preko glave, pomislivši kako bi možda bilo zgodno da još večeras otputuje na drugu stranu svijeta."

Mjesto i vrijeme radnje:
Mjesto radnje je Pariz, glavni grad Francuske "Ne znaš ti što je Pariz.Ondje svaki dan ima 3000 otmica.
Najviše otimaju dečke naših godina, pogotovo strance."Radnja romana počinje i završava u Zagrebu.
Vrijeme radnje je oko 1970.-1980. kad je kao glumica bila popularna Monica Vitti i glumac Peter O`Toole.
Vrijeme radnje je ljeto.

Tema djela:
Tema djela su dogodovštine dječaka Koka i Zlatka u Parizu.Oni, kao i ostali likovi u romanu, pokušaju saznati gdje je nestala slika Mona LIze.Svi to čine na vrlo zanimljiv i zabavan način.

Ideja djela:
Slika Mona Lize je glavni razlog zbog kojeg su svi likovi u romanu nastojali poput pustolova i kriminalaca doći do te slike i na lak način se obogatiti.



Analiza likova:Koko, Zlatko, ujak Pokle, Marie Clever, Katsarida Somais, Marcel Clever, Nikolas Somais, Alles Worson,
papagaj Cesar, Maurice, Frederic, Charles, Jean, Michel, pisac Kušan
-Koko-trinaestogodišnji dječak iz Zagreba, željan pustolovina, dobar, pravi se važan pred svojim prijateljima, plašljiv, ali to ne želi pokazati, voli da ga smatraju da je hrabar, voli punjenu papriku i stalno je gladan
-Zlatko-kokov najbolji prijatelj, pametan, hrabar, puno čita, voli pretjerivati, bistar, snalazi se u svakoj situaciji
-Marie Clever-hrabra, snalažljiva, voli špijunske romane i mašta da će postati šrijunka kao Mata Hari
-Katsarida Somais-sin bogatog brodovlasnika, bojažljiv, neodlučan, želi postati biciklistički as i svirati električnu gitaru

Književna vrsta:pustolovni roman



- 22:02 - Komentari (0) - Isprintaj - #

PRIJAVITE SE NA MSN (vodic)

Otiđite na msn stranicu upisite svoje osobne podatke i prijavite se!!!!!!


TO STE ZNALI sretan

- 21:58 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ISTO CRES I LOŠINJ




Otok Cres, najveći jadranski otok, nalazi se na sjevernom dijelu Kvarnerskog zaljeva. Na jugu, u Osoru, povezan je pokretnim mostom s otokom Lošinjem. Cres je brdovit otok dug 66 km i širok od 2 do 12 km. Obala otoka je razvedena i duga oko 248 km i obiluje mnogim uvalama i šljunkovitim plažama na svom zapadnom i južnom dijelu, dok su sjeverni i istocni dio ovjencani strmim i surovim stijenama. Najviši vrhovi otoka Gorice (648m) i Sis (638m) nude jedinstve pogled na cijeli Kvarnerski zaljev pri kojem nitko ne ostaje ravnodušan.
Kao posebnu zanimljivost treba istaci prirodnu neobicnu pojavu slatkovodnog jezera Vrana, površine 5,75 cetvornih kilometara. Razina slatkovodnog jezera je iznad razine okolnog mora, a njegovo dno ispod morske razine na dubini od 74m. Cres karakteriziraju veliki kontrasti izmedu sjevernog submediteranskog dijela s visokim i gustim šumama hrasta medunca, graba, brijesta i kestena i srednjeg i južnog mediteranskog dijela koji obiluje pašnjackim goletima i gustom makijom.
Veliko bogatsvo biljnog (oko 1300 vrsta) i životinjskog svijeta, s izuzetnim brojem

edemickih vrsta predstavlja pravi izazov za zaljubljenike u prirodu. Na Cresu je takoder jedno od posljednjih staništa vrlo rijetke ptice - bjeloglavog supa.
Otok Cres bio je naseljen vec u mlade kameno doba. Kontinuitet života na otoku predstavlja nam izuzetno bogato povijesno i kulturno naslijede: od niza liburnijskih gradina, ostataka antickih gradova, ranokatolickih crkvica razasutih po otoku, samostana i ostataka gradskih baština venecijanskog razdoblja do spomenika današnjice.



Duga i zanimljiva povijest ovih otoka posljedica je prije svega zemljopisnoj položaja, klime i reljefa. Otoci cresko-lošinjskog arhipelaga bili su naseljeni vjerojatno već koncem paleolitika, o čemu svjedoče pronađeni ostaci iz kamenog doba. prvi su počeli graditi kamene kuće Iliri, točnije Liburni. U prvom stoljeću prije Krista prevladava utjecaj Rima, kada sve veći značaj dobivaju postojeća naselja Osor i Cres, a razvijaju se i nova. Nakon pasa Zapadnoga Rimskoga Carstva Cres potpada pod vlast Bizanta sljedećih 6 stoljeća. Tijekom 7. stoljeća na ova područja pristižu Hrvati i polako prevladavaju. Početkom 9. stoljeću kratko ovi otoci potpadaju pod vlast Franaka Karla Velikog, da bi uskoro ponovno bili vraćeni Bizantu. Oko 882. godine Hrvatska se prvi put javlja kao samostalna država, a Cres i Osor, još uvijek pod vlašću Bizanta, Hrvatima plaćaju danak. Za vladavine kneza Tomislava (910.-928.) Cres i Osor potpadaju pod hrvatsku vlast., da bi se nakon Tomislavove smrti opet vratili Bizantu. Devetog svibnja 1000. godine venecijanski dužd Orseolo uplovljava u Osor i osvaja otoke bez borbe. Zbog slabljena Venecije ove otoke opet osvaja Bizant, a koncem 11. st. vraćaju se pod hrvatsku vlast. Dvanaesto stoljeće prolazi u stalnoj izmjeni mletačke i ugarske vlasti, da bi koncem 12. stoljeća Mlečani čvrsto zaposjeli otoke. Koncem 14. st. ponovno ih osvajaju Mađari, da bi 1409. godine bila ukinuta cresko-osorska kneževina, a otoci postali posebne administrativne jedinice Venecije. Koncem 18. st. ovdje kratko vladaju Austrijanci, zatim Napoleon, pa opet Austrija, ovaj put punih stotinu godina. Nakon završetka Prvoga svjetskog rata ovi su otoci Rapalskim ugovorom dodijeljeni Italiji, a nakon njene kapitulacije 1947 vraćeni hrvatskoj





Otokom Cresom prolazi 45 stupanj sjeverne širine što je od velikog značaja za klimu, vegetaciju i život uopće na ovim otocima. Klima otoka je izrazito mediteranska, ljeta nisu previše vruća a zime izrazito oštre. Prosječna zimska temperatura nije niža od 7 stupnjeva C, a ljetna nije viša od 27 stupnjeva C. Temperatura mora zimi je oko 12 stupnjeva C, a ljeti ne prelazi 25 stupnjeva C. Lošinj je jedno od najsunčanijih mjesta Europe sa 2600 sunčanih sati godišnje. Oborina ima malo i nepravilno su raspoređene. Nema dugih kišnjih razdoblja, kiši obično u pljuskovima a snjega gotovo da i nema. Obala otoka Lošinja je vrlo razvedena, duga je 545 km. Ona broji 4 otoka, 14 otočića i velik broj grebena. Obiluje većim i manjim uvalama sa pješčanim ili šljunčanim plažama ili plaže s glatkim ali i hrapavim stijenama do kojih se dolazi uređenim pješačkim stazama koje vode kroz stoljetne borove šume, makiju i maslinike sa čestim panoramskim pogledom na Lošinj i otoke lošinjskog arhipelaga.

POVIJESNE CRTICE

Otok Lošinj predstavlja dio jednog od najljepših arhipelaga Kvarnera, Cresko-lošinjski arhipelag, koji se u antičko doba zvao APSYRTIDES (naziv je u vezi sa grčim mitom Jason i zlatno runo). Otoci Cres i Lošinj su u svojoj davnoj prošlosti činili cjelinu ali su zbog potreba trgovine i Jantarskog puta razdvojeni umjetno prokopanim kanalom kod Osora - 4000 godina staroga grada i od tada se tretiraju kao dva zasebna otoka. Povijesne su oluje poput morskih valova zapljuskivale naše otoke. Od paleolitika do Ilira, Liburna, Rimljana, Bizanta, naleta Saracena, Hrvatsko-ugarskog Kraljevstva, Mlečana, Francuza, Italije, Jugoslavije pa do današnje Republike Hrvatske. Svi naleti na područja ovih otoka ostavili su tragove sredozemne i europske civilizacije i bogatstvo kultura jezika: slavenskog, latinskog, germanskog… U XIX st. lošinjani su bili poznati širom svijeta po svojoj vještini izrade jedrenjaka ali i kao poznati moreplovci i kapetani koji su svakim svojim povratkom na otok donosili dašak kulture iz zemlje iz koje su dolazili što se očituje u arhitekturi Malog i Velog Lošinja.

TURIZAM NA LOŠINJU



Lošinj je razvijeni turistički centar sa dugogodišnjom tradicijom privatnog i hotelskog smještaja. Njegovi stanovnici i turistički djelatnici poznati su po svojoj uljudnosti sa gostima i profesionalnim osobinama koje imaju korijen u samim počecima turizma koji sežu u 1880. godinu kada se kao prvotni oblik turizma na otoku pojavio zdravstveni turizam. Svojoj populatnosti kao ciljana turistička destinacija Lošinj duguje lošinjskom profesoru Ambrozu Haračiću koji je svoje meteorološke izvještaje slao u Beč i prvom registriranom turistu ovog otoka dr. Conradu Calru i njegovom bolesnom sinu koji je nakon samo 3 tjedna provedenih na otoku u potpunosti ozdravio.
Mali lošinj je inače najveće mjesto na jadranskim otocima (5000 stanovnika) a u sezoni grad zna brojiti i preko 10 tisuća.Mali lošinj je katamaranom povezan sa Rijekom i brodskim vezama sa zadrom
i pulom.


OTOCI CRESKO-LOŠINJSKOG ARHIPELAGA (UNIJE,SUSAK,ILOVIK,SRAKANE)
OTOK UNIJE


Naselje Unije smjestilo se na zapadnoj obali istoimenog otoka. Naslanjajući se na sam centar naselja, u more se pruža neveliki lukobran na čijem je kraju crveni svjetionik. Mjesta ima za desetak jahti, a dubina mora na samoj glavi lukobrana je veća od pet metara. Pristati se može samo s unutrašnje strane lukobrana. Ukoliko na lukobranu nema mjesta, možemo se sidriti u sredini uvale. Sidri se na dubini od 5-10 metara. Prilikom sidrenja pomoći si možemo u mislima povlačeći crtu koja spaja glavu lukobrana i hrid Školjić. Sidro treba baciti negdje oko te crte. Dio zaljeva između hridi Školjić i Unija (prema izbočenom rtu Nart) nije dovoljno dubok pa ga treba izbjegavati.
U geološkom pogledu otok je podijeljen, pa tako otokom dominira makija
nisko raslinje i masline, a samo jugozapadni dio otoka je sedimentan,nalik
na susjedni otočić Susak.U vodama oko unija love se velike količine jadranske
lignje
OTOK SUSAK


Ako su Kornati arhipelag koji se najviše slika, Susak je otok o kojem se najviše priča. Uostalom, na raznolikosti i osebujnosti Suska neki su znanstvenici doktorirali. Susak je zanimljiv mnogima: lingvisti proučavaju jezik suščana koji se razlikuje od svih drugih hrvatskih dijalekata. Vinari traže tajnu nekad nadalekeo poznatok vina s ovog otoka, građevinari proučavaju kako suščani kroz pješčane kanale filtriraju morsku vodu u boćatu, biolozima je zanimljivo raslinje ovog otoka, dok geolozi pokušavaju otkriti tajnu njegova nastanka. Sami suščani, očito nedovoljno zainteresirani navedenim problemima, polako su u velikom broju emigrirali. To je lingvistima donijelu novu zavrzlamu, jer sada se govori dijalektom koji je u mnogo čemu amerikaniziran. Još je jedna zanimljivost na ovom otoku koja ga razlikuje od svih drugih. Umjesto dobro znanih gromača (kamenih zidova) posjede na ovom otoku razdvaja trstika. Trstika je sječena na način da između polja raste poput zida, istovremeno štiteći raslinje od vjetra i počalice (pošalica - sol donesena vjetrom otrgnuta s krijeste vala)

Na najvišem vrhu otoka nalazi se uočljiv svjetionik čije svjetlo ima vrlo velik domet, svrstavajući ga među tri najjača svjetionika na Jadranu. Noću, u pravilnim vremenskim razmacima, njegova svjetlost opipava cijeli otok, pa ako se potrudimo popeti na neku od uzvisina, za vjetrovitih noći stvara neobičnu igru svjetlosti i sveunaokolo rastuće trstike.

Suščanke su poznate po svojim neobičnim narodnim nošnjama. Njih protučavaju etnolozi (odjeću). Mnogi parovi dolaze iz Amerike na ovaj otok vjenčati se, točnije iz newyorškog predgrađa Hoboken, na taj način odajući počast svojem podrijetlu.Sušačka se luka zove Dragoča. To je jednino mjesto na otoku gdje možemo pristati. Lukobran štiti lučicu od bure, ali je vrlo nezgodno uplovljavati u nju dok bura puše. Naime, samo dvadesetak metara od glave lukobrana na kojem je zeleni svjetionik, nalaze se ostaci razrušenog lukobrana. To nije samo jedan kamen, stijena, već je to pod morem razrušeni lukobran u njegovoj punoj dužini. U unutrašnjosti lučice vezano je mnoštvo barki domaćeg stanovništva, premda oni, svjesni koristi od turista ostavljaju slobodna mjesta za nautičare. Jasno, kako je Susak vrlo atraktivan otok, često nećemo naći mjesta.
S druge strane Suska, premda neprestano tvrdimo kako se radi o pješčanom otoku, naići ćemo na stjenovitu obalu. Kako je uvala Bok izložena svim vjetrovima iz prvog kvadranta, dobro je znati za zaklonište u uvali Tiseni. Ploveći dalje uzduž otoka, nakon uvale Tiseni, pomažeči se kartom da slučajno ne zapnemo o neke plićine, uplovit ćemo u uvalu Suzanski. Na sjevernoj obali Suska u otok se uvukla uvala Porat, jamačno najbolje sidrište na cijelom otoku za vrijeme bure. I ovdje se moramo sidriti podalje od obale, jer se dno vrlo blago spušta prema dubini.
OTOCI SRAKANE


Zapadno od Lošinja, između Unija i Suska, smjestila su se dva mala otoka - Vele i Male Srakane. Veći od dva, kako im i samo ime kaže, Vele Srakane, nalaze se sjeverno od Malih Srakana te južno od Unija.
Sam otok i nije tako velik. Po cijeloj dužini, može se prehodati za nepunih sat vremena, a kad stanemo na sredinu otoka (po širini), možemo istovremeno vidjeti njegovu istočnu i zapadnu obalu. Mještani kažu da kad zimi puše bura, morske kapi koje se raspršuju udaranjem valova o obalu, prelijeću cijeli otok po širini i padaju na obalu s druge strane. Sama obala je niska i prilično nerazvedena (skica terena). Uglavnom je hridinasta, pošto je otok izložen svim mogućim vjetrovima te je izložen sa svih strana, radu valova.
OTOK ILOVIK


Otoci Ilovik i Sveti Petar nastavljaju se na južni dio otoka Lošinja od kojeg ih dijele Ilovačka vrata.
Otok Ilovik ( 44 28 N, 14 33 E ) na kojem se nalazi jedino istoimeno naselje ima površinu od 5,8 km2, a opseg mu je 15,4 km. Obala je sa svih strana lako pristupačna, sa mnogo pitomih uvala. Najveća uvala sa pješčanom plažom je Paržine na jugoistočnoj strani otoka.
Izmedu dva otoka proteže se kanal dužine 2,5 km i širine oko 300 m. Njegov akvatorij prirodno je zaštićen od svih vjetrova, osim donekle od juga, te može pružiti siguran boravak jahtama i manjim brodovima. Svojim položajem na granici sjevernog i srednjeg Jadrana vrlo je pogodan za noćenje jer za samo nekoliko sati možete stići do Istre, Krka, Raba, Paga, Kornata i drugih srednjedalmatinskih odredišta. (Pogled na otok Premuda i otočiće Trstenjak i Grujica)

- 21:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #

CRES I LOŠINJ

OTOCI LOŠINJ I CRES - BISERI HRVATSKOG JADRANA
Među najljepšim jadranskim otocima, prostorno je i najveća
otočna skupina na Jadranu s ukupno 36 otoka,
otočića i nadmorskih grebena.
Otoci Cres i Lošinj, a posebice grad Mali Lošinj, jedinstveno su i nezaobilazno
odredište za one koji vole odmor u miru i tišini autentičnog primorskog ambijenta.
Smješten daleko od užurbane civilizacije, stresa današnjice, prometnog kaosa,
a ujedno blizu i dokučiv, cresko-lošinjski arhipelag mjesto je nezaboravnog odmora
u nezagađenoj prirodi i blagodatima bistrog i čistog Jadranskog mora.
S pravom nose epitet "mjesto na koje ćete se uvijek vraćati".

- 21:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #

MORE

U azurnoj školjci neba i mora, čudom tektonske snage prirode, iz tihog plavog platna Jadrana iznjedrio je, zamahom vlastite ljepote - otok Šolta. Nemirna i prkosna grafika obrisa otoka te birana ljepota i ljekovito zdrava klima obećavaju potpunu smirenost te nadasve ugodne trenutke boravka u skladnosti s prirodom. Znali su to i car Dioklecijan i kraljica Teuta, a Šoltu kao inspiraciju svojih pjesničkih doživljaja nisu zaobišli ni Marko Marulić ni Petar Hektorović. Istu takvu Šoltu sa tvrdoglavo lijepom prirodom i fascinantnom ljepotom imamo priliku i dan danas gledati ... Uvala Tatinja nalazi se na južnoj strani otoka, i jedna je od najlipših uvala u srednjoj Dalmaciji! Jedina je uvala u tom dijelu Šolte šta omogućava sigurno sidrenje i zaštitu od juga koji u tom području zna bit vrlo nezgodan! Uvala spada pod ¨donju¨ Šoltu tj. općinu Grohote! Moj dida je u njoj i u obližnjem Zaglavu lovija ¨Črnce¨ cili život, virujen i većina starih šoltana koji su od toga, uz Japnenice, prehranjivali svoje mnogobrojne obitelji! Ime Tatinja dolazi od Tata tj. Gusara koji su se tu skrivali za vrime nevrimena i prije odlaska u pljačke još prije mnogo godina! U uvali se po legendi jedno vrijeme od napada rimske flote skrivala ilirska kraljica Teuta! :-))) Uvalu sa lijeve strane čuva rt Vodnjak koji blago ulazi u more, a sa desne rt ili bolje rečeno klif Križic! Pogled sa mora na rt Križic je stvarno zastrašujući! Visok je oko 60ak metara! Odmah uz rt uzdiže se jedna hrid iz mora nedostupna sa sve četiri strane što dodatno stvara dozu strahopoštovanja! Uz rt Križic vezane su svakojake legende koje su pričali naši stari ... uglavnom ni jedna dobra ... Inače sama uvala Tatinja je podjeljena na tri manje uvale: Brnistrova, Draginja i mala Tatinja! Svaka od tih uvala ima svoje žalo i kozji put sa kopna! Nije ga teško nać, ali treba za prvi put imat vodiča! Svaka je uvala jedinstvena na svoj način! Unutar uvale Tatinja nalazi se jedan simpatičan otočić do kojega se bez problema može preplivati sa obale. Na najvišem vrhu otoka pobožni šoltanski ribari stavili su križ da ih čuva u ribolovu! U uvali ima par kuća mještana Grohota koji su tu sebi napravili bazu za ić na ribe. Najpoznatija od njih je ¨Juba¨ žena koja je sve do nedavno intezivno lovila sa svojim mužem ribu baš u toj uvali! Inače, zove se Ljube, ali su je mištani od milja povezali sa ribom i nazvali Ljube+Riba=Juba! :-))) Još uvik, fala Bogu, nema asfalta do Tatinje i nadam se da ga još drugo neće bit jer sa njim dolaze sva ostala, da prostite, sranja ... Ako ikad svratite u Tatinju sa mora ili sa kopna, lipo guštajte u njenim lipotama, ali je i ostavite takvu kakva je ... Mirno more!

- 21:54 - Komentari (0) - Isprintaj - #

MODRA LASTA (skolska dob)

Na održanoj dodjeli certifikata i prava upotrebe znaka Izvorno hrvatsko, koju dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora, časopisima Smib i Modra lasta uručen je certifikat Izvorno hrvatsko.

Smib i Modra lasta jedini su časopisi koji imaju oznaku Izvorno hrvatsko. To je važno priznanje za dosadašnji rad te potvrda da zadovoljavaju visoke standarde kvalitete i da je riječ o izvorno hrvatskim proizvodima.

Smib je poučno-zabavni list za djecu, a prvi broj objavljen je školske godine 1969./1970. Modra lasta je poučno-zabavni časopis za učenike osnovne škole, a utemeljena je 1954. godine. Izdavač Smiba i Modre laste je Školska knjiga.

"Ponosna sam što sam danas ovdje i što sam dio ove tradicije koja traje već godinama. I ja sam, kao mnoge generacije, a vjerujem i svi vi ovdje prisutni, odrasla uz Smib i Modru lastu i drago mi je da ih današnji naraštaji odlično prihvaćaju. U ovoj prilici želim zahvaliti svima koji su sve ove godine svojim trudom i radom pridonijeli da Smib i Modra lasta budu ono što danas jesu", rekla je direktorica Školskog programa Maja Brkljačić.

Željka Horvat-Vukelja istaknula je: "I ovom bih prilikom željela naglasiti ono što često naglašavam na našim stručnim susretima s učiteljima: za doprinos u stvaranju Modre laste zahvalni smo svim suradnicima – djeci i odraslima, profesionalcima i amaterima, ali ponajprije učenicima i učiteljima. Zahvaljujući upravo njihovim prilozima, njihovu odzivu na naše stvaralačke natječaje i dugogodišnjoj vjernoj suradnji, naš je časopis to što jest, različit od sličnih u svijetu i doista izvorno hrvatski."

Snježana Marić naglasila je: "Milijuni djece s nestrpljenjem su tjekom proteklih 40 školskih godina svaki mjesec na školskim klupama očekivali Smib, stotine tisuća učenika veselilo se jer su u Smibu objavljeni njihovi likovni, literarni i novinarski radovi, deseci tisuća učitelja koristilo se Smibom u nastavi, a mnogi su od njih svoje su prve literarne i novinarske uratke objavili upravo u Smibu.

Svoje su stihove, tekstove i crteže u Smibu objavile stotine pisaca, pjesnika, novinara i ilustratora te deseci stripaša. List je oblikovalo deset likovno-grafičkih urednika i uređivalo ga pet urednika. Svi su oni, a ponajviše djeca, zbog kojih je Smib nastao i zbog kojih kontinuirano izlazi već 40 godina jednako zaslužni da odsad Smib s ponosom nosi znak Izvorno hrvatsko."

- 21:44 - Komentari (0) - Isprintaj - #

PRIJAVITE SE NA DRVO ZNANJA

Dragi čitatelji,
Drvo znanja je enciklopedijski časopis odobren od Ministarstva prosvjete i športa kao pomoćni izvor znanja. Izlazi jedanput mjesečno, deset brojeva godišnje, u srpnju i kolovozu časopis ne izlazi.

Sastoji se od stotinjak stranica u boji. Tiskan je na najfinijem papiru. Sadrži bogat slikovni materijal: fotografije, crteže, sheme, zemljovide, pisma čitatelja, brojne web-linkove ili atraktivne postere. Na DVD-u, koji je stalni prilog časopisa, nalaze se razni edukativni i informativni sadržaji, te dokumentarni filmovi.

Nakon dvanaest godina izlaženja Drvo znanja je steklo status nezamjenjivog izvora enciklopedijskog znanja kod velikog broja čitatelja, a zbog svoje univerzalne znanstvene orijentacije i atraktivnosti prezentacije građe, ne zastarijeva, te ga čitatelji godinama čuvaju arhiviranog u originalne korice.


Multimedijski sadržaj Drva znanja
Besplatni dodatak časopisu je jedinstveni interaktivni DVD s edukativnim i zabavnim sadržajem, dokumentarnim filmovima, kvizom znanja i zvučnim zapisom jednog teksta na engleskom jeziku pročitanog od izvornog engleskog govornika.

Posebni dodaci:
Poster mjeseca
Izlog knjiga - kvalitetne knjige po pristupačnim cijenama

- 21:42 - Komentari (0) - Isprintaj - #

PRIČE O ZAGREBU

Autorica Dubravka Zglavnik-Horvat, dizajnerica, dimenzije 29,82 x 35,50 mm, naklada 200.000, datum izdanja 31. svibnja 2007.

Tekst o stogodišnjici Muzeja grada Zagreba objavljen u deplijanu koji prati izdanje marke napisla je Željka Kolveshi. Muzej grada Zagreba, najveći gradski muzej u Republici Hrvatskoj, osnovan 1907, od 1947. nalazi se u spomeničkom kompleksu negdašnjega samostana opatica klarisa iz 17. stoljeća, u ulici koja je prema njima nazvana Opatička. S ulice se prolaznicima otvara pogled na pročelje zgrade Muzeja oslikano iluzionističkim zidnim slikarijama, prozorima, kao znakovima izolacije redovnica klarisa zbog stroge klauzure (što je i motiv iskorišten pri oblikovanju marke). Povijesno slojevit arhitektonski kompleks Muzeja, koji, uz zgradu samostana, čini i srednjovjekovna kula iz 13. stoljeća, spremište kraljevine – žitnica iz 17. stoljeća – i pučka škola iz prve polovice 19. stoljeća, u cijelosti je obnovljen te se prostire na 6000 četvornih metara. Radovi na obnovi te cjeline (1993–1998) omogućili su prvi put sustavno, višegodišnje arheološko istraživanje terena unutar povijesne jezgre Zagreba. Nalazi su otkrili prapovijesna i ranosrednjovjekovna naselja i potvrdili kontinuitet života u gradu i predstavljeni su in situ. Suvremeno koncipiran, novi stalni postav u obnovljenu zdanju Muzeja otvoren je 1998.
Posjet Muzeju grada Zagreba pravi je doživljaj za upoznavanje identiteta i kulturne baštine grada; to je priča o gradu i njegovim stanovnicima tijekom povijesti, od pretpovijesti do današnjih dana. Različiti aspekti života u gradu interpretirani su atmosferom povezanih kronoloških i tematskih cjelina. Stalni postav slijedi kronološko-tematske sadržaje okupljene u 45 tema, a kao posebna cjelina izdvojene su zbirke darovane gradu Zagrebu. Da bi doživljaj predstavljenih različitih sadržaja bio što potpuniji, obogaćen je i primjerenom zvučnom kulisom, a izložbene dvorane s temama iz 20. stoljeća uključuju i izvorne audio, filmske i TV-zapise.
Brigu o posjetiteljima Muzej iskazuje dinamikom atraktivnih programa vlastitih i gostujućih izložbenih projekata, nakladničkom djelatnošću, otvorenošću za suradnju s građanima, već tradicionalnim događanjem Žive slike koji prati pokladne dane, kada kostimirani likovi iz zagrebačke povijesti preuzimaju Muzej. Iznimno važan dio muzejske aktivnosti odvija se putem stalnog edukativnog programa muzejsko-pedagoške radionice namijenjena djeci različite dobi. Muzej osobito skrbi i za posjetitelje s posebnim potrebama. Posjet Muzeju moguć je invalidima u kolicima, slabovidnim i gluhoslijepim osobama kojima u razgledanju muzejskog postava pomažu mobilni telefoni i katalog tiskan Brailleovim pismom.
Godine 1997. Muzej grada Zagreba dobio je nagradu Grada Zagreba za obnovljeni muzej. Arhitekt Željko Kovačić primio je nagradu Udruženja arhitekata Bernardo Bernardi za oblikovanje stalnoga postava Muzeja. Godine 2000. Muzej grada Zagreba nominiran je za nagradu za europski muzej godine, najugledniju muzejsku nagradu koju dodjeljuje Europski muzejski forum.
Marka je izdana u arku od 20 maraka, a izdana je i prigodna omotnica prvoga dana (FDC).

Priredila Sandra Cekol

- 21:40 - Komentari (0) - Isprintaj - #


14.05. DNEVNI HOROSKOP
OVAN (21.03. - 20.04.)

Glava vam kaže "da", a srce "ne". Samo zbog toga što se nešto čini kao dobra prilika ne trebate pristati, ako vam unutarnji glas govori da to nije dobro za vas, onda vjerojatno postoji razlog za to.

_________________________________________________________________________________________

BIK (21.04. - 21.05.)

Danas ćete se lakše izražavati, pa ako već neko vrijeme odgađate razgovor o jednoj zahtjevnijoj temi, možda je sada pravi trenutak. Nemojte biti previše oholi, jer to često vodi do glavobolja. Zdrava razina samopouzdanosti ide u vašu korist, ali pretjerana vam šteti.
__________________________________________________________________________________________

BLIZANCI (22.05. - 21.06.)

Oči su vam gladnije od želudca. Teško ćete uspostavljati ravnotežu, pa bi bilo dobro posavjetovati se s drugima. ukoliko niste sigurni pretjerujete li u nečemu, tražite savjet.

________________________________________________________________________________________

RAK (22.06. - 22.07.)

Oslanjanje na druge danas neće biti pouzdano. Možda bi vam netko i pomogao, ali ipak je bolje odraditi sve što možete sami. Pomoć tražite samo ako vam je zaista nužna.
________________________________________________________________________________________


LAV (23.07. - 22.08.)

Nalazite se u dosta dobroj poziciji za suočavanje sa zdravstvenim problemima. Odlučite prestati pušiti, krenite na dijetu ili započnite s vježbanjem. Neka vas ne brine ako do sada promjene rutine nisu dugo trajale, možda baš ovaj put uspijete.
__________________________________________________________________________________________


DJEVICA (23.08. - 22.09.)

Danas ćete se sigurno osjećati bolje, a vaša situacija i svijet općenito će izgledati ljepše. Morate znati da u životu možete izabrati teže putove, a da to i dalje ne umanjuje vaše šanse za sreću.
__________________________________________________________________________________________


VAGA (23.09. - 22.10)

Prema onome što vam se govori možete biti otvoreni samo ako niste zabrinuti oko nekih osobnih ili obiteljskih pitanja. Možda vam se ne sviđa takav pristup, ali prvo morate pomoći sebi, da biste kasnije mogli pomagati drugima.
__________________________________________________________________________________________


ŠKORPION (23.10. - 21.11.)

Izluđuje vas to što imate osjećaj da drugi govore toliko lagano da se počinjete pitati imaju li njihove priče kraja. Ali bolje je jednom odslušati do kraja i suočiti se s njima, nego uvijek iznova vraćati se istoj stvari.
__________________________________________________________________________________________


STRIJELAC (22.11. - 21.12)

Lako je biti darežljiv i pružati potporu, ali pazite da ne pređete nečije granice. Jedna je stvar savjetovati nekoga, ali druga očekivati da će vas poslušati. Pustite druge da sami odlučuju, čak i ako mislite da imate najbolje rješenje za njih.
__________________________________________________________________________________________


JARAC (22.12. - 20.01.)

Nemojte dopustiti drugima da kontroliraju vaše kreativno izražavanje. Ako drugima date previše moći, nećete je moći vratiti kada poželite. Ostanite smireni, nemojte nište forsirati, ali se držite svojih zacrtanih planova.
_________________________________________________________________________________________


VODENJAK (21.01. - 19.02.)

Danas završite svoje projekte jer nećete imati vremena sutra kada Mjesec ulazi u vaš znak. Sutra će vam emocije fluktuirati i bit ćete manje raspoloženi za posao pa je nužno da danas završite započeto.
________________________________________________________________________________________


RIBE (20.02. - 20.03.)

Ako se sve čini vrlo dobrim vjerojatno nešto propuštate. Danas budite realni i držite se činjenica, a maštu možete aktivirati neki drugi dan, kada će to imati manje posljedice.
_______________________________________________________________________________________

- 21:26 - Komentari (0) - Isprintaj - #

VIJESTI ZA DANAS

Oslobađali prometne prekrsitelje

Zbog sumnje u nelegalno oslobađanje prometnih prekršitelja, na varaždinskom području uhićeno je 13 osoba. Policija će, zbog sumnje da je takvih slučajeva bilo više, obaviti inventuru prometnih prekršaja u posljednje četiri godine.
___________________________________________________________________________________________

Maestro:optužnica protiv Kačuna

Završena je istraga koja se vodila protiv četvrtog potpredsjednika u slučaju "veliki maestro". Očekuje se da će USKOK i protiv njega uskoro podignuti optužnicu.
__________________________________________________________________________________________

Nove optužbe protiv Aung San Suu Kyi

Jedna od najpoznatijih svjetskih političkih zatvorenica, vođa mianmarske oporbe Aung San Suu Kyi pod oružanom je pratnjom iz kućnog pritvora odvedena u zatvor.
__________________________________________________________________________________________

Ruske ambicije na Arktiku

List The Times piše da ruska sigurnosna strategija pretpostavlja i rat za bogatstva Sjevernog pola. Rusija polaže pravo na dio za koji se vjeruje da sadrži velike količine nafte i ...

_________________________________________________________________________________________

Smanjena prodaja novih vozila
Prodaja novih vozila u Europi je u travnju smanjena za 12,3 posto, priopćilo je Europsko udruženje proizvođača automobila.
___________________________________________________________________________________________

Uvoz američke govedine

Prema Memorandumu o razumijevanju, koji je potpisan u Ženevi, EU će dopustiti bescarinski uvoz 45.000 tona američke govedine koja nije tretirana hormonima.

- 21:09 - Komentari (0) - Isprintaj - #

zezalica
Zezni i ti nekoga! ZEZ-FON Nazovi 060 600 115 Izaberi zez poziv kojim zelis nekoga zeznuti.


- 18:25 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Hard Rock Hallelujah!
Hard Rock Hallelujah!

The saints are crippled
On this sinners' night
Lost are the lambs with no guiding light

The walls come down like thunder
The rocks about to roll
It's The Arockalypse
Now bare your soul

All we need is lightning
With power and might
Striking down the prophets of false
As the moon is rising
Give us the sign
Now let us rise up in awe

Rock 'n roll angels bring that Hard Rock Hallelujah
Demons and angels all in one have arrived
Rock 'n roll angels bring that Hard Rock Hallelujah
In God's creation supernatural high

The true believers
Thou shall be saved
Brothers and sisters keep strong in the faith
On the day of Rockoning
It's who dares, wins
You will see the jokers soon'll be the new kings

All we need is lightning
With power and might
Striking down the prophets of false
As the moon is rising
Give us the sign
Now let us rise up in awe

Rock 'n roll angels bring that Hard Rock Hallelujah
Demons and angels all in one have arrived
Rock 'n roll angels bring that Hard Rock Hallelujah
In God's creation supernatural high

Wings on my back
I got horns on my head
My fangs are sharp
And my eyes are red
Not quite an angel
The one that fell
Now choose to join us or go straight to Hell

Hard Rock Hallelujah!
Hard Rock Hallelujah!
Hard Rock Hallelujah!
Hard Rock Hallelujah!

Rock 'n roll angels bring that Hard Rock Hallelujah
Demons and angels all in one have arrived
Rock 'n roll angels bring that Hard Rock Hallelujah
In God's creation supernatural high

Hard Rock Hallelujah!


- 18:16 - Komentari (0) - Isprintaj - #

zezalica

Zezni i ti nekoga!

ZEZ-FON

Nazovi 060 600 115
Izaberi zez poziv kojim zelis nekoga zeznuti.

- 18:16 - Komentari (0) - Isprintaj - #

sretantuzannocrybeljbeljzubocoolroflkisskissrolleyeswinkyeseeknonobangburninmaddeadgreedyheadbangmadheadbangmouthwashnaughtynaughtynutpartysmokinthumbupwavecerekblablablablazijevzalivensmijehpuknucunjamifinonamcormahludhrvatskazujopjevalaze

- 18:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #

counter strike 1.6 je jedna od najboljih igara koje se igraju online

- 17:59 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 13.05.2009.

7-dnevna vremenska prognoza na temelju rezultata prognostičkog modela ECMWF-a

7-dnevna vremenska prognoza na temelju
rezultata prognostičkog modela ECMWF-a
Rijeka 45 13N 14 35E
min. max. vjetar
Srijeda
13.05.2009 14 °C
57 °F 20 °C
68 °F
Četvrtak
14.05.2009 14 °C
57 °F 20 °C
68 °F
Petak
15.05.2009 15 °C
59 °F 19 °C
66 °F
Subota
16.05.2009 13 °C
55 °F 20 °C
68 °F
Nedjelja
17.05.2009 11 °C
52 °F 18 °C
64 °F
Ponedjeljak
18.05.2009 13 °C
55 °F 20 °C
68 °F
Utorak
19.05.2009 13 °C
55 °F 20 °C
68 °F

© Državni hidrometeorološki zavod

- 14:35 - Komentari (0) - Isprintaj - #

tekst za pjesmu zmija zaba oskar i slavica

Ti si jara, ti si para, ti ko vrela si
I kad te gledam jedu mi se med i orasi
Sve sto imam ja bih dao da moja si
Ali kad hocu da te zgrabim ipak bezis mi

I bas sve momke lako zapalis pa ohladis
I moj mozak bogami ces ti da poludis
I kad odustanu svi drugi jer ih rastuzis
Ja znam za koga ces na kraju da se odlucis

JER JA SAM ZMIJA, A TI SI ZABA, ZABA
MOZES DA BEZIS ALI DZABA, DZABA
I KADA UPADNES U ZAMKU TU U SIPRAZJU
U JEDNOM ZALOGAJU TEBE JA PROGUTACU - 2X

Ti si socan, ti si mocan, ti si fatalan
I bas od uvek sam na takve momke padala
Al` da ti sebe predam odmah ja bih plakala
Jer bi pomislio sigurno da laka sam

Zato bezim, malo rezim, a ti juris me
I sa drugim momcima za mene bopis se
a ja te volim duso, ali samo pravim se
jer ovako kada nemas me, ja imam te

JER TI SI ZMIJA, A JA SAM ZABA, ZABA
MOZES DA PRETIS, ALI DZABA, DZABA
I KADA UPADNEM U ZAMKU TU U SIPRAZJU
BAS KADA ZINES U DVA SKOKA BRZO NESTACU - 2X

JER JA SAM ZMIJA...

JER TI SI ZMIJA...
PDF: Oskar i Slavica Cukteras - Zmija i Zaba
Oskar i Slavica Cukteras - Zmija i Zaba
Tekstovi pesama: Oskar i Slavica Cukteras
Oskar i Slavica Cukteras - Zmija i Zaba (27470)
Korisni linkovi
Dodaj sajt u svoj iGoogle

Dodajte sajt u favorite

Napravi homepage stranicu

Dodajte Tekstovi-Pesama.com SearchBar u Firefox!

Instalirajte ToolBar :: Tekstovi Pesama (Firefox, IE, Opera)

WAP Tekstovi-Pesama.com na Vasem MOBILNOM TELEFONU!

Tekstovi Pesama u Vasem INBOX-u

Tekstovi Pesama RSS - domaci i strani izvodjaci

Tekstovi Pesama RSS - domaci izvodjaci

Tekstovi Pesama RSS - strani izvodjaci





- 14:25 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

  svibanj, 2009 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Srpanj 2009 (1)
Lipanj 2009 (2)
Svibanj 2009 (19)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

  • za sve

Linkovi