utorak, 15.04.2008.
RAZVOJ PROFESIONALNOG PLESA
Profesionalni ples se razvio u Rimu, a prikazivao je tragedije ili mitove u solo izvedbi. Pomoću odgovarajuće muzike, s mnoštvom kostima i maski, plesač bi uzastopce portretirao sve moguće likove upletene u njegovu priču. Dojam bi pojačavao okretima, uvijanjima, nagibima i skokovima. No iskazivanje fizičke vještine nije bio primarni cilj. Zadatak plesača je bio da pokaže ljudsku narav i emocije u svoj njihovoj raznolikosti: ljubav i gnjev, mahnitost i bol, sreću i tugu, ljubomoru i sl. Za ples je neobično značajan čimbenik tehnička vještina izvođača. Plesač stalno proširuje raspon svojih mogućnosti, u nastojanju da ovlada pokretima koji bi bili viši, brži i savršeniji od dotad viđenih. Da bi mu se u tome pomoglo, njegovo se školovanje produljilo i produbilo, te je u oblikovanju snage, fleksibilnosti i koordinacije ono postalo sistematičnije.
Svaka epoha je obogatila plesni vokabular, osiguravajući narednom naraštaju koreografa obilniju građu.
- 21:37 -
POČECI PLESA
Ne znamo pouzdano kada je čovjek počeo plesati, no možemo pretpostaviti da je to bilo negdje od samih početaka. U gotovo svim sačuvanim plemenskim kulturama nalazimo plesove koji nisu tek spontani izljevi osjećaja (veselja, bijesa...), nego su to uobličene, ritmizirane sekvence koje se izvode na odabranom mjestu s nakanom da proizvedu naročiti dojam na one koji gledaju. U starije doba najčešće su to bili rituali kojima se molilo bogove da podare kišu, bogatiji urod, povećanje plemena i sl.
- 21:31 -
BALET KAO TEMELJNI PLESNI POKRET
Balet je jedna od najstarijih plesnih tehnika koja je temelj svim ostalim plesnim stilovima.
Balet karakteriziraju stroge forme tijela i otvoreni položaj stopala, što znači da je cijela noga zarotirana iz kuka prema van za 90 stupnjeva.
Baletna tehnika ne poznaje upotrebu sile i naglih pokreta. Svi pokreti moraju biti kontrolirani i ne smiju se izvoditi sa zgrčenim mišićima, već istegnutim u «daljinu».
Elementi koji se uvježbavaju su veliki i mali čučnjevi(plié i grand plié), istezanje i dizanje nogu, rad stopala, različiti nagibi i rotacije tijela, različite vrste okreta (pirouette) i skokova koji se mogu izvoditi iz velikoga ili malog čučnja, s obje ili jedne noge i sl.
Balet nije samo za profesionalce, već je i izvrsna aktivnost za rekreativce.
Razlika između rekreativnog i profesionalnog bavljenja plesom je samo u tome što rekreativci izvode manje komplicirane elemente. Rekreativci također ne moraju imati stupanj otvorenosti do punih 90 stupnjeva, već onoliko koliko to dopuštaju individualne prirodne predispozicije tijela.
- 21:28 -
VRSTE I FORME BALETA
Kao i ostali plesovi, balet može grupni nastup ili solo izvedba. Postoje baleti s radnjom ili bez nje, pa je i muzika programska ili apsolutna; istina, igrači katkad tumače i apsolutnu muziku programski. Sadržaj jednog baleta (npr. Petruška Stravinskog) se može uporediti sa operom. Radnja se najradije odvija tako da dolazi do smjenjivanja solističkih partija, dueta (francuski pas de deux) i grupnih nastupa. Kao epizoda, balet se javlja i u operi, bilo bez ikakve veze s radnjom (kao u La traviati Giuseppea Verdia) bilo da je utkan u zbivanje (na primjer Bahanal u Wagnerovom Tannhäuseru).
- 21:22 -
POPIS SKLADATELJA
Ovdje je popis skladatelja koji su doprinjeli hrvatskoj klasičnoj, ali i folklornoj glazbi šireći tako hrvatski melos (i pučka pjevanja) i izvan državnih granica.
• Bobić, Davor
• Bersa, Blagoje
• Cipra, Milo
• Cossetto, Emil
• Drakulić, Sanja
• Gotovac, Jakov
• Grgošević, Zlatko
• Haller, Roberto
• Hatze, Josip
• Kaplan, Josip
• Klobučar, Anđelko
• Kunc, Božidar
• Kuntarić, Ljuboslav
• Lang, Ivana
• Lisinski, Vatroslav
• Livadić, Ferdo
• Matz, Rudolf
• Milotti, Nello
• Okmaca, Branko
• Papandopulo, Boris
• Pejačević, Dora
• Prašelj, Dušan
• Matetić Ronjgov, Ivan
• Sakač, Branimir
• Stefanutti, David
• Tijardović, Ivo
• Zajc, Ivan pl.
- 21:16 -
Glazba kao fizikalna nauka
Glazbena građa je zvuk što se stvara fizičkim gibanjem u obliku titraja. Kad su titraji u zraku redoviti, ono što čujemo je glazba. Kad su neredoviti, čujemo samo šum ili buku. Jedan izvor titranja može izazvati iste titraje i u drugim predmetima, ali njihovi titraji moraju biti u skladu s titrajima izvora. To se zove rezonancija. Tako zvuk ljudskog glasa ne proizvode samo glasnice nego i rezonantna titranja u šupljini lubanje. Slično i zvučna kutija nekog glazbenog instrumenta titra rezonantno s početnim gibanjem koje je izvođač dao instrumentu. Na primjer, violinska kutija rezonira na titraje žice violine i pojačava ton. Frekvencija titranja ili broj titraja u sekundi određuje visinu zvuka. Što je više titraja u sekundi, viši je i ton. Ljudsko uho je izvanredno osjetljivo na razlike u visini i ima opseg od oko 20 do čak 20.000 titraja u sekundi. Jedan mješoviti zbor proizvodi frekvencije između otprilike 64 i 1500, a koncertni klavir između 20 i 4176. Kad skupina glazbenika svira zajedno, oni usklađuju svoje instrumente pri čemu je ton A definiran sa 440Hz.
- 21:13 -
Opera
Povijest
Opera je nastala u 1994 kao istraživački projekt tvrtke Telenor, najveće Norveške telekomunikacijske tvrtke. Tijekom 1995. godine razgranila se u neovisnu tvrtku Opera Software ASA.
Opera se do verzije 2.0 nazivala MultiTorg Opera i nije bila dostupna javnosti, iako je neki dokumenti pokazuju na Trećoj međunarodnoj WWW Konferenciji 1995. godinr. Bila je poznata po svom višedokumentnom sučelju (MDI) i "vrućem popisu" (hotlisti), koji su olakšavali istovremeno pregledavanje više stranica, kao i po tome što je bila prvi preglednik koji se potpuno posvetio prilagodbi na W3C standarde.
Budući razvoj
Opera 10 (kodno ime Peregrine) bit će utemeljena na višeplatformskom iskustvu koje će korisniku dopuštati čitanje web-stranice započne na osobnom računalu i nastaviti na mobilnom telefonu ili PDA uređaju. Opera 10 također će uključivati alate koji će pružati platformu za programere na otvorenim standardima.
- 21:07 -
KANTATA
Kantata je vokalno-instrumentalno djelo za soliste, orkestar i zbor, a sastoji se od glazbenih brojeva, kao oratorij i opera. Lirskog je karaktera i govori o osjećajima i razmišljanjima. U kantati se ne opisuje radnja. Kantate su bile osobito popularne u razdoblju baroka, a izvodile su se u crkvi. Najpoznatije duhovne kantate iz tog vremena bile su one koje je pisao Johann Sebastian Bach. Kantate su pisali i skladatelji kasnijih stoljeća. U 20. stoljeću skladatelji češće pišu svjetovne kantate nego duhovne. Najpoznatija suvremena kantata je Carmina burana Carla Orffa.
- 21:03 -
Povijest glazbe
Povijest glazbe proučava njezin razvoj od samih početaka. Početak je vezan uz ljudski razvoj, pa je tako i glazba neraskidiva od društvenog okruženja, civilizacijskog i materijalnog razvoja čovjeka. Tako možemo u grubo podijeliti razvoj glazbe na razdoblja koja manje ili više odgovaraju razdobljima u ostalim umjetnostima: glazba u primitivnoj zajednici, antička Grčka, Rim, rano kršćanstvo, srednji vijek, predrenesansa, renesansa, barok, klasika, rokoko, romantizam, impresionizam, dvadeseto stoljeće.
- 20:53 -
GLAZBA
Glazba se može definirati kao umjetnička aktivnost koja koristi tonove kao građu. Zvuci koji pritom nastaju zvuče harmonično, tj. skladno ili ne, što ovisi o stilskom razdoblju.
Zaokruženo djelo se najšire zove glazbena glazbena kompozicija ili glazbeno djelo.
Glazba je izvođačka umjetnost koja treba izvođače, slično kazališnoj umjetnosti ili plesu.
Vrste glazbe
U najširem smislu može biti Vokalna i Instrumentalna, te kombinacija obje - Vokalno-Instrumentalna glazba
- 20:50 -
