metal groznica

nedjelja, 17.12.2006.

groznica nedjeljne noči

Rock and Roll

Rock and roll se koristi kao sinonim za znatno širi pojam «rock», a znatno češće se koristi kao termin koji označava ranu produkciju rocka ili vjernost izvorima žanra. Rock se najčešće koristi kao sveopći pojam za većinu žanrova popularne galzbe. Neka najkraća, a najobuhvatnija definicija rocka bi bila da je to oblik glazbe koji se naslanja na supkulturu mladih, sa početnom točkom u američkom rock and rollu polovine pedesetih.

Jasnije objašnjenje glasi da je to sveobuhvatna jedinica za glazbu koja se ne uklapa u okvire klasične (ozbiljne), jazza, narodne (folk) ili pop (šlagerske) galzbe. Naravno, ovoj definiciji (ako se rock glazba uopće može definirati) je moguće naći dosta zamjerki jer su novi pravci koji se masovno stvaraju od kraja pedesetih (kad je rock podrazumijevao spoj countrya, rhythm and bluesa, bluesa i primjese jazza) pa naovamo iznjedrile stotinjak novih podžanrova rock and rolla. Treba istači da je rock i glazba, i kultura, i supkultura i novinski naslovi tabloida, i MTV, ništa drugo, do zabava. «Ko može kazati kad je nastao rock?» retorički se pita Jann S. Wenner u uvodu «Rock Of Ages» (Penguin, 1986.). Je li prapočetak rocka u hillbillyu i race music pločama iz dvadesetih godina prošlog stoljeća? Da li je rock nastao iz poratnog blues pokreta i kompozicija poput «Good Rockin' Tonight» Wynonie Harris? Može biti da je prijelaz bluesa u rock and roll očita u odi automobilima («Rocket 88»), pjesmi Jackieja Brenstona, saradnika Ikea Turnera?

I ja sam se pitao slično kao i gospodin Wenner u svojoj rock enciklopediji: «Može li biti da je rock rođen tek pojavom Elvis Presleya ili Scotty Moora i Bill Blacka, dok su tumarali Sun studijem za potrebe snimanja kompozicije Arthura Crudupa «That's All Right»?» Wenner nastavlja i kaže: «u istom simboličkom «talioničkom loncu» još su se našli i jazz, folk, country, western swing, ragtime, gospel, broadwayski pop i tradicionalne balade». Rock je, zaključuje Wenner, «veliki kulturni asimilator, kao i Sjedinjene Države».

U svom temeljnom obliku rock and roll je podrazumijevao tri akorda, naglašeni ritmički udar (backbeat) i jednostavnu melodiju, «zakačenu» na strukturu blues e. Kao zaseban i bez primjesa drugih žanrova, rock and roll je trajao svega nekoliko godina. Taj takozvani «tradicionalni rock and roll» ili «rock prvog vala» izvodili su sljedeći solo izvođači: Chuck Berry, Little Richard, Elvis Presley, Jerry Lee Lewis, Bo Diddley, Buddy Holly, Carl Perkins, Everly Brothers, Gene Vincent i dr.

Od početka šezdesetih pa sve do danas, većina ovovremene popularna muzičke produkcije najčešće se naziva rockom novog vremena: od zarazno pjevljivih kompozicija engleskih Beatlesa, do težih riffova Rolling Stonesa, Kinksa i Animalsa, soula Otisa Redinga, progresivnog i hard rocka sedamdesetih (Led Zeppelin, Deep Purple, Black Sabbath, Rainbow), psihodelije (Pink Floyd, The Doors), preko jednostavnih melodija punka i Sex Pistolsa, Clasha i Ramonesa, pa sve do pojave distorzionih gitara, bubnjeva sa dvije papučice i metala (Iron Maiden, Judas Priest, Metallica, Alice Cooper, Queensryche), ili atonalne «buke» američkih Sonic Youth… Neki muzički kritičari i šefovi izdavačkih kuća pod termin rock «guraju» i neke grupe ili izvođače elektronske (techno) e. Činjenice su da su i neke najveće rock grupe i najveci rock muzičari u svoje pjesme ubacivali neke techno elemente. Recimo, jedan od najoriginalnijih i najinventivnijih muzičara prošlog desetljeća, Moby, ne stidi se u svojim pjesmama iskoristiti elemente techna, ambienta i nekih drugih muzičkih pravaca. Za u koja je rođena kao spoj rhythm and bluesa, countrya, bluesa i jazza, eto logične završnice.

Izvođači i albumi tipični za pravac: Chuck Berry «Hail! Hail! Hail! Rock And Roll» (1993.); Buddy Holly «The Buddy Holly Collection» (1993.); Jerry Lee Lewis «Great Balls On Fire» (1989.); The Beatles «Please Please Me» (1963.); Little Richard «18 Greatest Hits» (1985.); Elvis Presley «Artist Of The Century» (1999.); The Rolling Stones «Out Of Our Heads» (1965.); Everly Brothers «Golden Years Of Everly Brothers» (1993.)

Žanrovski srodnici: Rockabilly, rockabilly revival, rhythm and blues, chicago blues, garažni rock, urbani blues, jazz, roots rock, surf, country blues, soul blues, blues

Punk

Iako su sve osnovne karakteristike punka (vjernost troakordnim pjesmama i jednostavnim melodijama) sadržane u opusima Lou Reeda i Velvet Undergrounda, Iggyja & Stoogesa i MC5, žanr se afirmira na obje strane Atlantika tek u drugoj polovini sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Pretpostavlja se da su termin «punk» skovali dvojica kritičara, Lester Bangs i Dave Marsh, opisujući u i stav koji su propagirale grupe poput MC5 i New York Dolls.

Punk je bio reakcija na pohlepu diskografske industrije, glomaznost i pompoznost progressive rocka, stadionske glam rock atrakcije, sladunjavu pop produkciju i socijalne prilike – naročito u Velikoj Britaniji. Jednostavnije objašnjenje dao je jedan američki rock kritičar: «Punk je nastojao rocku vratiti sve ono što je izgubio postavši megauspješnim masovnim fenomenom… da se punk nije pojavio rock bi nestao».

U Sjedinjenim Državama punk pokret se razvio mnogo ranije negoli u Velikoj Britaniji. Među začetnicima treba spomenuti Ramonese te grupe i izvođače okupljene oko newyorškog CBGB kluba, u kojem tokom 1975. i 1976. nastupaju Patti Smith Group, Talking Heads, Heartbreakers i dr. U Britaniji u drugoj polovini sedamdesetih godina prošlog stoljeća u prvi red punka svrstavaju se Sex Pistols, čije su glavne karakteristike bile provokativni scenski nastup, eksplozivni gitarski riffovi na tragu Facesa te anarhoidni tekstovi. Predstavnici punka se zalažu za ideju rudimentarne energije bazičnog rocka i «uradi sam» estetiku. Agresivni scenski nastupi su često bili kompenzacija za slabe instrumentalne sposobnosti izvođača, ali uprkos tome punk je sebi osigurao ogroman odziv kod adolescentske britanske publike koja ga je, za razliku od Amerike, prihvatila kao generacijski iskaz. Zbog toga tvrdnja da punk nikada nije «umro», već se mijenjajući razgranao i transformirao izgleda realno i istinito.

Izvođači i albumi tipični za pravac: Sex Pistols «Never Mind The Bollocks…» (1977.); Ramones «Rocket to Russia» (1977.); Buzzcocks «Singles Going Steady» (1979.); Clash «Clash» (1977.); Jam «In The City» (1977.); Damned «Damned, Damned, Damned» (1977.); Stranglers «No More Heroes» (1977.); Wire «Pink Flag» (1977.); New York Dolls «Red Patent Leather» (1975.); Iggy Pop «Lust For Life» (1977.)

Žanrovski srodnici: New wave, hardcore, punk, post-punk, garažni rock, oi, indie rock, proto-punk

Metal (meni naj draži)

Metal a je najglasnija i najčvršća a na svijetu. Bez obzira što metal često dovode u vezu s sotonizmom, bit metala uopće nije u tome, svaki bend ima svoja uvjerenja. Postoje kako kršćanski tako i anti-kršćanski sotonistički i paganski bendovi, ali najčešće nije religija ta koja je glavni dio njihove e. Postoje četiri osnovne teorije o tome ko je započeo s metalom. Prva teorija kaže da je bend Black Sabbath započeo s heavy metalom i to 1970. (album «Paranoid»), a bend koji je naziv izmislio je Judas Priest 1976. s njihovim drugim albumom «Sad Wings Of Destiny», naročito s pjesmom «The Ripper».

Iron Maiden je prvi heavy metal bend koji je od početka svirao (i još sviraju) heavy metal, jer Black Sabbath i Judas Priest nisu do 1976. snimali metal albume (npr. «Technical Ecstasy» i «Rocka Rolla»). Druga teorija kaže da je termin heavy metal prvi put korišten još kod Steppenwolfa (pjesma «Born To Be Wild» i dio koji ide «I like smoke and lightning, heavy metal thunder»). Treća teorija kaže da su Led Zeppelin tvorci heavy metala i to još prije pjesme «Kashmir». Četvrta, najčudnija teorija, govori da početak heavy metala seže još iz doba Beatlesa i pjesme «Helter Skelter», a da su Led Zeppelin i Black Sabbath samo taj zvuk digli na jedan viši nivo. Početak metala bio je nihilističan, taman i pomalo morbidan. Na metal su utjecali od primitivnog bluesa, klasične stvari pa sve do anti-rock/heavy kulture. Bendovi kao sto su Led Zeppelin, Black Sabbath, Judas Priest, Iron Maiden i Motorhead su svijetu predstavili metal kao jednu novu inovaciju u svijetu e. S muzičke strane oni su dosta preuzeli od bluesa, rock and rolla s tim sto su «roll» odbacili, i preuzeli jake i moćne riffove.

Metal a postoji već oko 30 godina i u tom periodu se dosta mijenjala i usavršavala. Kritičari su podijelili taj period na četiri manja perioda: I period (1969-1983), II period (1983-1988), III period (1988-1996) i IV period (1996-sadašnjost). U prvom periodu najznačajniji su bendovi tzv. New Wave Of British Heavy Metala (NWOBHM): Black Sabbath, Iron Maiden, Motorhead i Judas Priest koji su udarili temelje metalu i generacijama koje će doći. Oni su sav blues odbacili, tempo ubrzali i zvuk učvrstili. Zadržali su samo značajni, žestoki, brzi i čvrsti metal zvuk. Drugi period je pravi procvat metala svugdje na svijetu. Pojavljuju se različiti metal žanrovi počevši od speed metala koji se ubrzo pretvorio u thrash, pa do death i black metala. Američki bend Slayer zaslužan je za početak death metala, a uslijedio je čitav niz odličnih death metal bendova: Sepultura, Death, Morbid Angel… U Njemačkoj ovo je početak sjajnog thrash tria Sodom, Destruction i Kreator koji su po mnogima kraljevi evropskog thrasha, dok su za kraljeve američkog thrasha važili Metalica, Megadeth i Anthrax.

Treći period je period postmodernog metala. Death metal je pomogao black metalu da se učvrsti kao žanr, koji je na neki način varijanta deatha. Ovo je doba poznate skandinavske black metal eksplozije. Inspirirani Celtic Frostom, Sodomom i Bathoryjem, bendovi Darkthrone, Immortal, Emperor, Burzum, Enslaved, Gorgoroth i Graveland ostvarili su impozantan zvuk u metal muzici. Inače u ovom periodu još je značajno istači i pojavljivanje velikog broja power metal bendova koji su se uglavnom inspirirali NWOBHM bendovima, a njihova izvedba je bila samo jača i brza, sličnija death metalu u tom pogledu, samo čišća u svakom obliku. Četvrti period započeo je 1996. i traje do danas. Apokaliptičnost black metala dosegla je vrhunac na norveškoj sceni. Danas postoji jako mnogo bendova koji misle da sviraju metal, i to sve nazivaju nu-metal, ali istina je da ta njihova a nema veze s metalom, kao što ni oni nemaju. Ovi bendovi ne predstavljaju sljedeću generaciju heavy metala, niti sljedeću evoluciju stila i strukture. U globalu metal nije komercijalna a i nije za široki auditorijum. Metal fanovi žive za metal. Premda dosta osporavan, metal se uspio održati od svog početka pa sve do danas kao jedan od najoriginalnijih i najiskrenijih pravaca e i umjetnosti uopće. Iza riječi metal krije se čitava jedna ideologija, kako muzička tako i životna.

Izvođači i albumi tipični za pravac: Metallica «Master Of Puppets» (1986.); Iron Maiden «Powerslave» (1984.); Judas Priest «Painkiller» (1990.); Black Sabbath «Heaven And Hell» (1980.); Slayer «Reign In Blood» (1986.); Queensryche «Operation Mindcrime» (1988.); Blind Guardian «Tales From The Twilight World» (1990.); Emperor «In The Nightside Eclipse» (1994.); Cradle Of Filth «Midian» (2000.); Canibal Corpse «Butchered At Birth» (1991.); Dream Theater «Images & Words» (1992.); Helloween «Keeper Of The Seven Keys» (1987.); Megadeth «Rust In Peace» (1990.); Bathory «Blood Fire Death» (1988.)

klokan ZAMISLITE IMAM SAMO13 burninmad

www.kotoriba.hr

17.12.2006. u 22:13 • 0 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.

  prosinac, 2006 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Siječanj 2007 (2)
Prosinac 2006 (4)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

zakon za sve metalce