Ništa nije kako se čini
31.08.2007., petak
Tajna društva odgajališta američke elite
|
Prošlog su se mjeseca na američkim sveučilištima na osebujan način regrutirali novi članovi tajnih društava: kakve su zaista organizacije iz kojih dolaze američki predsjednici, senatori i špijuni Prošlog mjeseca kampusom američkog sveučilišta Yale kružile su spodobe u crnim kukuljicama s bijelim maskama. One su bez glasa vodile studente povezanih očiju prema svojim kriptama, monumentalnim građevinama bez prozora, opasanim ogradama i odvojenim od vanjskog svijeta. Bilo kojem strancu to je djelovalo kao scena nekog mističnog obreda iz filma, ali studenti su dobro znali o čemu se radi: na Yaleu je, naime, kao i svake godine, počeo proces inicijacije u tajna društva. Sveučilišna su tajna društva gotovo nepoznata izvan SAD-a, ali u posljednje su se vrijeme našla u središtu pozornosti svjetskih medija zbog nekoliko skandala. Prošlog je mjeseca na naslovnici dnevnog lista Wall Street Journal objavljen članak u kojem je javno rasvijetljeno pismo o krađi lubanje indijanskog poglavice Geronima, koju su za vrijeme I. svjetskog rata otuđili pripadnici najpoznatijeg američkog sveučilišnog tajnog društva Skull and Bones (Lubanje i kosti). Iako špekulacije o krađi Geronimove lubanje postoje već dvadesetak godina, ovo je prvi put da su objavljeni dokazi koji direktno inkriminiraju to tajno društvo. Stvar je utoliko osjetljivija što su članovi društva Skull and Bones vrh američke elite, dok je Geronimo slavljen kao simbol zadnjeg otpora Indijanaca ekspanzionističkoj politici SAD-a u 19. stoljeću. Tajna društva povezana su i s nedavnim skandalom oko ostavke direktora američke Centralne obavještajne agencije (CIA-e) Portera Gossa. On je bio član društva Book and Snake (Knjiga i ključ), a poznato je da su ključni ljudi u američkoj obavještajnoj zajednici redovito bili članovi nekog tajnog društva. To se odnosi i na Georgea Busha, oca sadašnjeg predsjednika, koji je bio direktor CIA-e potkraj 70-ih, a zatim i sam postao predsjednikom. Fenomen tajnih društava odnedavno je sve više prisutan i u popularnoj kulturi. Radnja filma “Tajno društvo” ("The Skulls") iz 2000. godine temelji se na društvu Skull and Bones, koje je javnosti prikazano kao jedna od najmoćnijih organizacija u zemlji s nevjerojatnim političkim utjecajem i basnoslovnim bogatstvom. Tri godine poslije, u izbornoj utrci Georgea W. Busha i Johna Kerryja za mjesto predsjednika SAD-a, otkriveno je da su obojica bili članovi društva Skull and Bones dok su bili na studenti na Yaleu. Upitani o pojedinostima, obojica su odbili komentirati aktivnosti društva te su izjavili da su priče o moći tajnih društava prenapuhane. Ipak, s imenima poput Skull and Bones, Scroll and Key (Svitak i ključ) i Wolf’s Head (Vukova glava), čudnim obredima i vezama koje sežu od najvećih investicijskih bankara na Wall Streetu, preko senatora, pa sve do poznatih glazbenika, pisaca, novinara, pa i sveučilišnih profesora, tajna društva pravi su zalogaj za ljubitelje misterija. Jedno od prvih sveučilišnih tajnih društava u SAD-u bilo je društvo Phi Beta Kappa (od grčkih slova fi, beta, kapa) na koledžu William and Mary u saveznoj državi Viginiji, osnovano 1776. Phi Beta Kappa zamišljeno je kao društvo za “promicanje i uvažavanje izvrsnosti” i u njega je svake godine primljena tek nekolicina najboljih studenata. Tri godine poslije društvo se proširilo i na Harvard i Yale, a do 1830. u mreži Phi Beta Kappa sudjelovalo je sedam sveučilišta, a 1832. , nakon što je Phi Beta Kappa prestalo biti tajna organizacija i počela objavljivati imena svojih članova, dvojica studenata sveučilišta Yale, William Huntington Russell i Alphonso Taft (otac američkog predsjednika Williama Howarda Tafta) osnovali su danas najpoznatije sveučilišno tajno društo: Skull and Bones (Lubanja i kosti). Deset godina poslije nekolicina studenata na Yaleu koji nisu bili primljeni u Lubanje osnovali su vlastito tajno društvo, Scroll and Key (Svitak i ključ), a tako je osnovano još nekoliko društava. |
