~ flat ~
srijeda, 30.05.2007.
Ja nisam Oni
|
Tuga. Neraspolozenost. Nezadovoljstvo. Valjda ovo vrijeme namece neku pospanost i laganu depru. Ide mi to na zivce. A onda jos i hrpa neki pizdarija na poslu, i da, naravno, MUP:  poceli su sa sigurnosnim provjerama prosli tjedan i traju do petka-ujedno pozivaju i na razgovor u postaju -ja jos nisam nista dobila, a buduci je vec srijeda brijem da ni necu - poziv bi ipak trebali uruciti dan-dva ranije. To me najvise bedira - a jos me nije lupilo do kraja. Bude vjerojatno u petak kad skuzim da me stvarno nisu pozvali. Shit, kaj cu sad? Jebem mu sve, imam 27 godina i ne znam kud bih sama sa sobom ni sto cu s vlastitim zivotom, ni kako opce dalje zivjeti. Fuj. Osjecam se odvratno. Bez perspektive i bez kvalitetnih mogucnosti. Ne zelim cijeli zivot provesti radeci posao koji mrzim za pisljivi bob i gundjajuci svaki dan nezadovoljno sto se moram uopce dici i ici na to sugavo radno mjesto! Jednostavno, ne mogu to. Ovo je vec x-ti put da radim takav posao koji ne volim, koji mi ne pruza ni pare, ni motivaciju, ni daljnji razvoj...bas nema niti jednog plusa...i ne zelim tako zivjeti, a nemam pojma sto jos da radim i gdje jos da gledam... U kurac i sve! Ne mogu vjerovati da mi je sve ovo predvidjeno! Ma da se ne trudim, da nisam ucila, da samo sjedim i kukam kako mi je grozno i ne radim po tom pitanju nista: DOBRO; ALI VEC TRI JEBENE GODINE POKUSAVAM NACI NESTO ZA SEBE I MIJENJAM I UCIM I PRILAGODJAVAM SE I UVIJEK JEDNO TE ISTO SRANJE! POLICIJA ME ODJEBE I OSTANEM RADITI ZA KURUZU U NEKOM SVINJCU! I ne mogu vise a da se ne zapitam zasto mi se to desava i cime sam zasluzila takav jebeni tretman. Nije moguce da mi u zvijezdama pise da necu imati priliku iskoristiti svoj potencijal, zelju, sposobnost, ono sto znam i sto zelim nauciti, i da cu zbog toga propasti. Jer ako mi se ne pruzi prilka, to ce se i dogoditi. Moralno, emocionalno cu otici u kurac jer znam da ovako ne mogu vise. Uopce se bojim tog petka i daljnjih dana jer vec znam kako cu se osjecati kad me lupi po glavi, i kakva cu biti od ponedjeljka nadalje kad cu morati ici raditi. Bolje mi je da odmah posaljem sve u kurac od sebe, nego da opet kukam, zivcanim i ponasam se kao isfrustrirana ludjakinja prema drugima i sipam i sijem to nezadovoljstvo oko sebe - i to sam dozivjela, vise od jednom, i mogu samo reci - ne zelim tako zivjeti. To je jako ruzan zivot, jako ruzno osjecanje, zapravo velika rupetina bez dna. Ne zelim da mi se to dogodi, a jedina stvar, opet se ponavljam, koja me ovdje drzi smirenom je bila ta glupa nada da cu ovog puta vise otici raditi ono sto zelim. A situacija je i ovdje iz dana u dan sve gora. Uostalom, s novom sistematizacijom dobivam nogu u dupe! Cekati slijedeci natjecaj opet godinu dana....jednostavno ne mogu..nemam snage, nemam volje, nemam zivaca, nema strpljenja, nemam nista da bi me odrzalo koliko - toliko prisebnom do tada jer mi je vec odavno pun kufer svega i na izmaku sam i jos kad se sjetim da i onda postoji opet mogucnost da me opet odjebu..i do kada tako? I sto, opet neki privremeni posao do tada samo zato da se prehranim!? Ne zelim nikakvo tjesenje niti ohrabrivanje u smislu da moram izdrzati do slijedeceg puta jer mi druge nema -ja to znam, ali tako ne zelim! Zelim posao sada! I jebe mi se za sve druge primjere ljudi koji su stalni posao nasli tek u 35-oj i sad su presretni - oni mi nisu nikakva utjeha. Ja nisam oni. |
- 12:06 - drekni GLASNO!! (16) - crno na belo - #
ponedjeljak, 14.05.2007.
Divested
|
Koji sinocnji razgovor. Uzas. Jos mi se vrti u glavi. Valjda mi je to i trebalo. Ali nisam ocekivala takav razvoj situacije. Brz. Zapravo sam razgovor nije strasan. Zakljucak je da me D puno lakse cita nego sto sam ja to ocekivala. I raskrinkao me svakim mojim postupkom koji sam prije radila, i svakom mojom musicom bez da sam ja nesto puno morala objasnjavati. I naravno da po tim mojim postupcima, sutnjama, gruntanjima u glavi, vidi koliko sam zapravo nesigurna i koliko si kompliciram stvari iz jednostvnog razloga-lakse mi je nekog odgurnut od sebe i zatvoriti se u sebe izgledajuci hladno i nezainteresirano nego prihvatiti i priznati si da imam emocije i da osjecam. Uzas. Emocije sucks - ne znam se nositi s njima i jos gore je kad drugi vide koliko se ne znam nositi s njima- s jednim najnormalnijim aspektom, neizbjeznim dijelom sebe i svog zhivota i kako na tako jednostavnoj i svakodnevnoj stvari kiksam.  I kad me tako razgolio na licu mjesta osjecala sam se manjom od makovog zrna. Golo, bez nekog svog stita, bez oklopa, ljusture u koju bi se mogla zavuc, razotkriveno....uopce ne ugodno. Moje su emocije, i moji strahovi, strsali van i boli u oci- i sto je grozno, nisam ja ta koja je odlucila iznijet ih na vidjelo, nego je to napravio on. Dva poteza macem u kriz preko mene i ostala sam bez svega na sebi. Bez majice, bez hlaca, bez gaca-svako moje pokrivalo i maska su u tom trenu nestali. Isuse, fuj. Umjesto da mi je drago sto sam se rijesila muke, jos mi je gore. Zar sam ja stvarno toliki supak? Da se ne mogu nositi sa svojim emocijama niti u jednom trenutku i sve sto mi nije bilo po planu me izbacuje iz ravnoteze i rusim se? Bila sam uvjerena da neke moje stvari ne kuzi kao sutnju nicim izazvanu, teleportiranje mislima na neko drugo mjesto, privremeno udaljavanje. Ne zato jer on ne bi mogao skuziti nego zato sto to ne objasnjavam, niti se nastojim opravdati. Kad me i pita sto mi je - nikad mi nije nista. I najbitnije od svega je njegova prenormalna rekacija - da razumije! (?) Prihvaca to jer to cini mene mnome (?) Ne buni se (?) Ne pokusava to nekim svojim postupcima promijeniti (?) Jednostavno vidi i pusta da budem takva kakva jesam bez da mu to otezava stvari ili bez da stvara napor (?) I sad ja pitam - a zasto i kako? Kako mozes samo tako to prihvatiti? I kako to da ti to nije naporno? Mislim, to nije lose, dapace, jako je dobro, zapravo odlicno, ali..nisam to ocekivala. Ne od njega.Ne s njegove strane. I nekako, uvijek ocekujem da stvari budu komplicirane-pa mi je ovo prejednostavno. Ono sto mi se desavalo i sto mi je bilo za ocekivat jest da u takvoj situaciji slucajnog razgolicavanja totalno zbunim i zbediram drugu stranu, ili da me pokusa razuvjerit od tih nekih mojih gluposti i promijeniti to, nametnuti drugacije osjecanje i razmisljanje pa bi izgorili u nastojanju jer bih ja pruzala sve zesci otpor pa koliko god bila u krivu i na kraju sve to bacila u vjetar. Ali da samo i JEDNOSTAVNO prihvaca...takav pristup je valjda postojao tamo negdje u mojoj glavi, ali ne i u stvarnosti. Trebala bih se zbog svega osjecati bolje i, pa barem tonu lakse. U neku ruku se tako i osjecam. I jadna sam samoj sebi kad vidim da sam toliki shit od covjeka iz samo jednog razloga-sto nisam u stanju prihvatiti samu sebe kao normalnu osobu koja ima i onaj emocionalan dio NEGO STALNO MORAM NEKI KURAC GLUMIT I PRED NEKIM SKRIVAT STVARI KOJE SU ZAPRAVO OCITE! I sve to zamara najvise mene - osjecat jedno, ponasat se kontra-kao da ne osjecam. I naravno da shiznem u svemu tome. Al jednostavnije mi je tako si komplicirat zivot nego jednostavno poslat sve u kurac i biti takva kakva jesam u svakom trenutku, a ne samo ponekad. Zapravo, je, drago mi je da vidi i da mu to ne igra neku bitnu stvar koju bi kod mene trebalo promijeniti. Sa samom tom cinjenicom, da se ne ocekuje od mene da se mijenjam, nisam pod pritiskom i lakse cu i sama prihvatiti neke stvari takvima kave jesu i valjda se napokon otvoriti bez straha i bez vaganja i mjerkanja |
- 09:41 - drekni GLASNO!! (12) - crno na belo - #
ponedjeljak, 07.05.2007.
JA ZVOOONIIIIIIM!!! :)
Ne znam kako da vam ovo kazhemmmmm...kako da napishem..ufff ..opet imam strashne vijesti!! Samim recenicama ne mogu opisati osjecaj koji me sada prati u zhelucu, rukama, nogama, srcu, glavi, zhivcima..itd...ma da skratim: Zazvonio mi mob....nepoznati broj...javim se...i s druge strane glas: Dobar dan, zovem Vas iz MUP-a. Dodjite sutra na razgovor u 9.00 na Akademiju. Sta da viknem! Geronimo! Hura!! JUUUUPIIIIIII!!!!!!            MEGALOL! Znam da nije gotovo, jos su tri kruga ispred mene! Ali ovaj je meni bio najbitniji!! Jedino je ovaj ovisio samo o meni! I napokon! Bolovanje se isplatilo! Ucenje se isplatilo! Zivciranje se isplatilo!! MA SVE SE ISPLATILO JEDNIM TELEFONSKIM POZIVOM!!! |
- 13:56 - drekni GLASNO!! (10) - crno na belo - #
subota, 05.05.2007.
ZDRAVICA!
|
I dok sam ja jucer kukala o dosadi i kak hocu doma i kak mi se ne da na aerobic i dok je kisa padala i ja bila uvjerena da se po takvom vremenu apsolutno nista ne deshava neki su se svojski nadelali!! Npr. moje kumce! Dosla teta samo na redovni pregled kad njoj strichek u bijelom reche: Teta nejdete vi nikud drugam neg DIREKT RADJAONA!!! Vi ste 5 cm otvoreni!!  I dodje na svijet novo zhivo biche!!! IIIIIIIIIiiiiiiiiIIIII RODIO SE SIN!!!! HURAAAAAA! I dok ja brijem kak se nist ne desava mali Viktor ko pravi pobjednik pobijedio i kishu i dosadu i nekima obiljezio taj dan kao najsretniji u zhivotu!!! Mislim da ce mi ovo biti dostatna chasha da im chestitam i nazdravim! I mali je pravi kavalir odmah u startu! Postedio majkicu svih bolova i trudova i jednostavno je ISPAO!!! A tatek je van sebe! Ponosan na svoju zenicu, inace niskog praga tolerancije na bol, strahovao je jadan vishe nego mama svih 9 mjeseci i sve se pobojavao kako ce to njegova draga izdrzati-samo je molio da ne mora on s njom u radjaonu!!  (mali ocito nije kavalir na tatu! )I evo je, hrabre, izvela je to kao da svaki dan radja!!  - Sve mi se chini da che ovakvim laganim sportom brzo i drugo na svijet!! - A ne, draga, josh ne pomisljam na to!! Iako stvarno nije bilo strashno, vidjet cesh i sama! (....mmmm..mmmolim...??? A dje me nadjeeee!? Mani sladje ovako za sada-samo ti budi mama, a ja chu bit i dalje kuma!  ) |
- 19:57 - drekni GLASNO!! (4) - crno na belo - #
petak, 04.05.2007.
no name
|
Daj ajdeeeee visheee!!!!!! Pa nikako da prodju ovih zadnjih 40 minuta do kraja radnog vremena!!! I ja bih ovakvo radno vrijeme:  Ovaj tjedan stvarno dugo traje! Ne znam jel sam se uljenila il kaj, al stvarno imam osjecaj da je petak i kao da sam citav tjedan sljakala ko blesava! Jos i ovo vrijeme...bljak...pojma nemam kaj da kuham...pojma nemam sto mi se jede..valjda nis...ne da mi se navecer na aerobic...ne da mi se kotrljat sad do doma..Nist mi se neeeee daaaaaaaaaa!!!! Dobro bi mi sad doshao Trekkies icon kaj je Pinkach napravila (da funkcionira naravno!). Da mogu imati bilokoju osobinu to ne bi bilo ni citanje misli, ni da sam nevidljiva, ni stvaranje kesha, ni da mogu letiti nego da jednostavno pucnem prstima i stvorim se na zamisljenom mjestu!! Fuck The Flying Chilims!!! Energize!! |
- 15:05 - drekni GLASNO!! (3) - crno na belo - #
Svibanj 2007 (5) Travanj 2007 (4) Ožujak 2007 (6) Veljača 2007 (12) Dnevnik.hr |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
brain
 storming...
 UKLJUČI SE I TI!!! Gmailajmo se ! :) flatcoldina@gmail.com "Jednom mi je netko rekao da sam kukavica jer uvijek pratim razum, a ja sam se u potpunosti složila s tom osobom. Naime, kada imate srce kao u kunića, ne preostaje vam drugo, nego da pratite razum. Doduše, ponekad se i ja zasitim svojeg razuma pa ga malo utapam u raznim destilatima, a to je po meni još veći kukavičluk." Terra Desolata "Bolje koliba puna smijeha, nego palača puna plača..." "Penis bonum pax in domum!" " VENI VIDI VICI!!" Savjet Crvenkapici: "Čuvaj se šumice i fuka bez gumice!!"  ..Dječji biseri... TKO SI TI? • To me pitaju mama i tata kad me tuku, a ja im odgovaram da sam njihovo dijete. • Ja sam fina djevojčica i lijepo pišem po čistom zidu. • Ja sam deda jer se zovem kao on. ŠTO NAJRADIJE JEDEŠ? • Volim sve, a najviše grah s dokoljenicom. • Volim i pekmez od šljivovice. • Meso od pileta s drškicom. • Najslađe jedem kupusa od salate. • Što drugo nego kuhano jaje na oko. • Najviše volim da ne jedem. A kad moram kažem da nisam gladan, da me boli srce, uho i da imam krajnike u trbuhu. • Volim jetrice i druge unutrašnjice. ŠTO JE SLOBODA? • Sloboda je kada pitam mamu da li smijem uzeti čokoladu, a ona kaže: „Uzmi slobodno!“ ŠTO JE DJETINJSTVO? • To je moj život kad sam bio mali. • To dobijemo kad se rodimo, pa poslije prođe. • Djetinjstvo je kad gledaš slike žute boje. ŠTO JE PUBERTET? • Neizlječiva je to bolest. I doba kad ti brkovi narastu preko noći. • Pubertet je život sastavljen od gluposti. • To je kad prestaneš biti djevojčica i slobodno se možeš šminkati. • Kad sam s dedom stalno pričamo o djevojkama iz tog puberteta. ŠTO JE ODGOVORNOST? • To je nešto što svi traže, a nitko ne zna što je. Ne znam ni ja. • Čuo sam da je to nešto jako teško što ne može svatko nositi. • Odgovornost je kad ja tražim sladoled, a tata odgovara: „Ne može!“ • Odgovornost je kad odgovaraš prijatelja da ne uči i nagovaraš ga da se igra. KAKO SE PRAVE BEBE? • Sram me je to reći jer je to bezobrazan posao. • Prave se noću, zato žmire kad se rode. • To je jedan glupav posao za koji se prima dječji doplatak. • Bebe se prave od rode ili od kupusa. Kako ko voli. • Bebe se prave kad si dobar pa ti rode brata, a onda je on glavni pa si uzalud dobar. ŠTO JE HOBI? • Te štapiće sam jeo kad sam bio mali. • Moj hobi je da kvarim televizor. • Hobi mog dede je laganje bake i hvatanje riba. • Hobi je nešto besplatno što te skupo košta. ŠTO JE HOROSKOP? • To je nauka zbog koje se ne ide u školu. TKO JE PAPA? • On je predsjednik muškim i ženskim popovima. • On je isto što i Sveti Ante samo što je živ. • Kad je Božić ili Uskrs on pjeva, a nije snimio CD. • Papa je onaj što se prekriži kad mu mi mašemo. ŠTO JE POLITIKA? • To je lijepa riječ za pokvarene poslove. • To su ljudi koji čudno pričaju da bi drugi mislili kako su pametni. • To je kad stričeki u odijelima lažu pred puno ljudi, a ovi im plješću. ŠTO JE EURO? • Euro je kad na televiziji pobijedi Moja štikla i Lordi. • To je isto što i eurokrem samo u manjoj tegli. • Čuo sam kad je mama rekla susjedi da je gledala Eura sa onoga svijeta. • To su najskuplji novci koji se kupuju kad primiš plaću. ŠTO JE JUGOSLAVIJA? • To je ono gdje smo živjeli ali više ne postoji. • To je država u kojoj su nastali Srbi u raspadu. • Kad nešto imaš pa nemaš, onda je to Jugoslavija. • To je sestra od nekog Jugoslava, al je ja ne poznajem. ŠTO JE GLAVNI GRAD? • Tako zovu Zagreb na televiziji. TKO JE SLOBODAN MILOŠEVIĆ? • To je tip što je jednom bio glavni. • To je striček kojem se sudi na televiziji kad nije bolestan. • On je bio jako dobar, ali ga ne vole zbog žene. • Njega su odveli jer je tukao policiju. ŠTO JE NACIONALNI INTERES? • To je nešto što se stalno izdaje. • Naši susjedi to imaju, a mi smo imali pa smo dali njima. • To je ma gdje otišao pa da si Hrvat. TKO JE DOKTOR NAUKA? • To je doktor koji liječi nauku. • Doktor nauka je naučno biće. • To je onaj što ne nosi bijelu kutu, nego odijelo pa je smiješan. • On ti ne kaže da otvoriš usta i kažeš Aaaa, samo on priča. • To je neki što se maskira, pa ne znaš da je doktor. ŠTO JE KULTURA? • To je kazalište, a mene često vode u kulturu. • To se dobije u kući i nosi se kamo god ideš. • To se sadi na selu, pa se poslije prodaje na placu u gradu. ŠTO JE KLONIRANJE? • To je kad se clown nervira. • To se radi na ovcama, a poslije će na nama. ŠTO JE MAFIJA? • Kad se kradu trešnje to nije mafija. • To je jedan gospodski, vrlo plaćen posao. ŠTO JE DROGA? • Moj deda se drogira. On je dijaboličar i svaki dan daje sebi drogu iz šprice. ŠTO JE PRESS KONFERENCIJA? • To je kad jedni pitaju, a drugi sjede i piju Pan pivo. • Na to se tjeraju novinari. • Ko god hoće nešto slagati on napravi tu konferenciju. ŠTO JE AEROBIK? • To je stočni aerodrom. • Kad trčiš uz muziku a nisi balerina. • Da bi dobio aerobik moraš biti jako debeo. • U to vjeruju samo ružne tete. GDJE JE AMERIKA? • To su oni što ne znaju gdje je Srbija. • Tamo su živjeli kauboji i indijanci, ali su se poubijali pa sad žive samo glumci. ZA ŠTO SLUŽI KOMPJUTER? • On služi da mama i tata ne spavaju više zajedno. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||