SCHOOL WITHOUT STRESS

subota , 17.08.2019.



Zašto nizozemsko obrazovanje čini djecu sretnom?

Nizozemske škole djeci pružaju udobnost, slobodu i mir. U školu idu već s četiri godine, a učenici i njihovi roditelji uvijek imaju izbor što će i kako učiti u školi.



UNICEF je 2013. prepoznao nizozemsku djecu kao najsretniju na svijetu. Razinu sreće ocjenjivao je prema pet kategorija: blagostanje, zdravlje i sigurnost, obrazovanje, ponašanje i rizici, dom i okruženje. Jedan od pokazatelje je i želja nizozemske djece da idu u školu.

Daily Telegraph je nizozemski sustav obrazovanja nazvao „stres free“ ili „škola bez stresa“. No, pojedinci smatraju da ona odgaja „osrednjost“. Što je u njoj tako posebno?

  Djeca se upisuju u školu s četiri godine, nitko ne čeka slijedeću akademsku godinu

Ako je dijete napunilo četiri godine 25. ožujka, već ga 26. ožujka očekuju u školi. Djeca od 4 do 6 godina uče zajedno u miješanim razredima. Glavni cilj u toj dobi je naučiti djecu ophoditi se prema drugima, dogovarati se, razvijati motoriku te ih pripremiti za pisanje i čitanje.
Sve se to provodi uz igru. Ako dijete ima želju dublje proučiti određenu temu, dobit će alate za samostalan rad. Ako ne nauči dobro čitati i pisati, nitko ga neće zaustavljati, smatra se da se do sedme godine razina razvoja djece izjednačuje.

  U nizozemskim školama do 10. godine uopće ne zadaju domaću zadaću



Nizozemcima je važno da njihova djeca poslije škole vrijeme troše na igru i zato do 12. godine nema ni ispita ni testova. Djeca se stoga ne boje loših rezultata i škole. Taj pristup također eliminira konkurenciju među djecom.
Suština je nizozemskog sustava obrazovanja dati djetetu priliku da uživa u procesu učenja i pronađe sebe. Smatra se da uspjeh ne vodi uvijek k sreći, ali zato sreća može odvesti čovjeka k uspjehu te da se čovjeka i njegovu individualnost ni u kom slučaju ne smije lomiti i da je djetetu nužno pravo izbora kako bi moglo osjetiti sreću.

  Odrasla dob u Nizozemskoj nastupa sa 12 godina

Na kraju srednje škole djeca pišu ispit koji određuje njihov daljnji razvoj. Na ispitu se gleda kako dijete računa, razumije tekst, koliko brzo može čitati te koliko poznaje pravopis.

To su pokazatelji na osnovi kojih učitelji daju svoje mišljenje, pa je ocjena u svakom slučaju subjektivna. Na primjer, učitelj može razmotriti rezultate ispita i objasniti ih emocionalnošću učenika i specifičnošću njegova karaktera.



Roditelji se obično oslanjaju na stručno mišljenje i slušaju savjet škole. Dakle, škola na temelju potencijala učenika predlaže kako će izgledati nastavni plan pojedinog djeteta za sljedeću akademsku godinu.

Postoji izbor raznih modela i sustava učenja u školi. Dijete prolazi kroz jedan od tri sustava učenja: VMBO, HAVO ili VWO. Ta slova označavaju opseg i dubinu nastavnog plana i programa. Prema želji obitelji i sposobnostima djeteta, može se razmatrati prijelaz na višu razinu.

Škola može dijete spustiti i na razinu niže ako ocijeni da ne napreduje. Da pojednostavnimo: VMBO (najjednostavniji nastavni plan) – završite školu sa 19 godina i budete radnik, HAVO – završite školu sa 21 godinom i postanete na primjer odgojiteljica, te VWO – završite školovanje sa 22 godine i postanete na primjer perspektivni profesor.

60 posto učenika do 16 godina polazi VMBO, a zbog toga neki smatraju da je nizozemski sustav orijentiran k osrednjosti.

Škola je obavezna do 16. godine, a nakon toga imate mogućnost posjećivati nastavu dva puta tjedno. Sa 17 godina možete upisati gimnaziju, ako želite na fakultet. Ako želite biti ekonomist, filozof ili biolog, morate zaraditi „berup“. Berup je profesija. Na primjer, ako želite raditi u industriji ljepote, upisujete koledž koji se bavi upravo tom specijalnošću.

Praksa pokazuje da djeca koja odaberu berup brže napreduju u životu. Oni koji idu na fakultet ili uče šest jezika susreću se s poteškoćama u pronalaženju posla jer Nizozemska treba radnike koji rade rukama. Ti ljudi će uvijek raditi: vodoinstalateri, graditelji, stolari itd. Njihove su plaće često više od plaće profesora sa znanjem šest jezika.

Čak i ako se složimo da je Nizozemska „zemlja osrednjih“, prosječna razina znanja je ipak viša od prosječne razine znanja u drugim zemljama.

Prema broju najboljih sveučilišta u 200 najboljih na svijetu Nizozemska je treća, iza SAD-a i Velike Britanije.

Nizozemskom sustavu obrazovanja cilj je pustiti i zaposliti ljude sa srednjim obrazovanjem, a ambicioznoj djeci dati širok spektar izbora sveučilišta. Nizozemci prepoznaju očito: većina treba raditi u oblasti primjene i na njima počiva funkcioniranje zemlje. Znanošću se bavi uzak sloj ljudi.

Možda bi naši kreatori kurikularne reforme mogli nešto naučiti od Nizozemaca...

Source:
SCHOOL WITHOUT STRESS

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.