Cijene rastu brže od plaća

četvrtak , 04.04.2019.



Je li kupovna moć u opasnosti?

To što cijene rastu brže od plaća je loša vijest za radnike i umirovljenike. Cijene su u ožujku ove godine porasle za 2,8 posto, objavio je Državni zavod za statistiku - CBS (Centraal Bureau voor de Statistiek). Kolektivno ugovorene plaće porasle su za 2,2 posto u istom mjesecu.

Kako to da cijene rastu tako brzo?
Ove je godine ukupni rast cijena te inflacije, izuzetno visok. To je zato što je vlada povećala nisku stopu PDV-a sa 6 na 9 posto. I zato što je račun za energiju ove godine znatno veći. To značajno utječe na stopu inflacije.

Znači nije iznenađenje?
Nije iznenađenje što cijene naglo rastu, no, razina inflacije je. Povećanje PDV-a uvedeno je 1. siječnja. Iz ranijih slučajeva poznato je da trgovci i drugi poduzetnici u potpunosti pretvaraju povećanje PDV-a u više cijene. Samo oni to ne čine izravno. U siječnju je još inflacija bila podnošljiva. No, svaki mjesec je opće povećanje cijena sve više raslo.

Gdje je najveći problem?
Brzo rastuća inflacija uglavnom je posljedica cijene hrane, odnosno živežnih namirnica. One uglavnom spadaju pod nisku stopu PDV-a koju je povećala vlada. Prehrambeni proizvodi su u ožujku ponovno poskupjeli brže nego što su već porasli u veljači. Cijene benzina također su porasle, ali prosječan potrošač troši ga manje nego na dnevne kupovine. Račun za energiju također je važan čimbenik, ali nije bio veći u ožujku nego u veljači, tako da za sada ne igra posebnu ulogu.

Je li sada kupovna moć u opasnosti?
To još nije sigurno. Ali ne izgleda dobro. Statistike Nizozemskog državnog zavoda za statistiku istodobno su priopćile kako su se plaće kolektivnog ugovora povećale samo za 2,2 posto. Povećanje plaća stoga ne kompenzira inflaciju. Taj se učinak već osjetio u siječnju i do sada je razlika između plaća i cijena postajala svaki mjesec sve veća.

Što je vlada predvidjela?
Vlada se koristi sa procjenama Središnjeg ureda za planiranje (Centraal Planbureau), koje se temelje na 2,3-postotnom povećanju cijena i 2,7-postotnom povećanju plaća. U stvarnosti to je upravo obrnuto. Stručnjaci za izračun će u lipnju donijeti nova predviđanja kada će biti uključeni podaci CBS-a. Tada se mora pokazati hoće li se taj trend nastaviti i hoće li se prognoza prosječne kupovne moći povećati za 1,5 posto. Drugi čimbenik za kupovnu moć je smanjenje poreza na dohodak koji je proveden 1. siječnja.

Mogu li se plaće još više povećati?
Očekivalo bi se da će sada biti povećanje plaća s obzirom na veliku potražnju za radnicima. No, sa trenutnim nedostatkom radne snage, ekonomisti su očekivali jači rast plaća. Novi kolektivni ugovori ponekad pokazuju povećanje plaća od 3 posto. No, pitanje je jesu li svi sporazumi kolektivnog ugovora povezani zajedno s procjenama kupovne moći.

Što to znači za umirovljenike?
Mnogi umirovljenici ne dobivaju indeksaciju svoje dodatne mirovine. Što brže rastu cijene, to će se više smanjivati kupovna moć te mirovine. Međutim, starosna (državna) mirovina prati povećanje cijena. Ta se povećava dva puta godišnje s prosječnim plaćama. Ali ako plaće zaostaju i cijene rastu brže, onda je to nepovoljno i za ljude sa starosnom mirovinom.

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.