Najtopliji 25. lipnja ikada izmjeren u Nizozemskoj

utorak , 25.06.2019.



Na karti su prikazane temperature izmjerene danas u 18:00 h!

Danas u 16:30 h je u državnoj metereološkoj stanici De Bilt, izmjerena temperatura od 33.1 stupnjeva. To je službeno najtopliji 25. lipnja od početka mjerenja 1901. godine, prenosi Weerplaza.

Prethodni rekord bio je 32,9 stupnjeva i datira iz 1976. Prema Weerplazi, rekord je srušen u 16:30 sati. Sve meteorološke stanice izmjerile su rekord u utorak popodne.

U mjestu Hupsel, selu u provinciji Gelderland, izmjereno je čak 36,5 stupnjeva. Nikada prije na 25. lipnja nije izmjerena tako visoka temperatura nigdje u Nizozemskoj.

Žuti kod za veliki dio Nizozemske

Zbog paklenog toplinskog vala izdano je žuto upozorenje za većinu Nizozemske. U obalnim provincijama nema upozorenja.

Nacionalni institut za javno zdravstvo i okoliš (RIVM) izdao je toplinsku kartu upozorenja za srednji, južni i istočni dio zemlje. Upozorava se na toplinu i rizike koje visoke temperature mogu izazvati.

Upozorenje RIVM-a odnosi se osobito na starije osobe i osobe s kroničnim oboljenjima. Između ostalog, preporučljivo je piti dovoljno tekućine i održavati kuću hladnom.

Google ulaže milijardu eura u podatkovne centre

ponedjeljak , 24.06.2019.




Google će uložiti milijardu eura u nizozemske podatkovne centre, objavio je američki tehnološki div u ponedjeljak.

Taj posao će osigurati oko tisuću radnih mjesta tijekom izgradnje. Po završetku radova, 2020. godine, otvorit će se 225 novih radnih mjesta.

Trenutno radi oko 250 ljudi u Googleovom podatkovnom centru u Eemshavenu. Po završetku radova taj će broj biti oko 350. Osim toga, u općini Hollands Kroon izgradit će se također novi podatkovni centar.

Ministar ekonomskih poslaova, Eric Wiebes, zadovoljan je ulaganjem. „Ova investicija predstavlja poticaj za zapošljavanje u regiji. Također sam zadovoljan da Google kupuje 100 posto energije iz obnovljivih izvora za ove podatkovne centre.” - rekao je ministar.

U Parlamentu dogovorena dob za odlazak u mirovinu

četvrtak , 20.06.2019.

U Parlamentu dogovoreno da se zamrzne porast starosne dobi za odlazak u mirovinu.

Kao što se i očekivalo, nakon demonstracija i štrajka javnog prijevoza, o čemu sam pisao 25. svibnja 2019 ( I 66 je dosta ), vlada je danas odobrila zamrzavanje dobi za odlazak u mirovinu.



Velika većina Zastupničkog doma danas je odobrila zamrzavanje starosne dobi za odlazak u mirovinu na 66 godina i četiri mjeseca u naredne dvije godine i sporiji rast povećanja u sljedećim godinama nakon toga.

To znači da će 2020. i 2021. godine starosna dob za odlazak u mirovinu ostati na sadašnjoj razini, dakle 66 godina i četiri mjeseca.

Državna mirovinska dob se povećava u 2022. na 66 godina i sedam mjeseci, u 2023. na 66 godina i deset mjeseci, a u 2024. na 67 godina. U staroj situaciji, dob za mirovinu bi se povećala na 67 godina u 2021. godini.

Od 2025. godine državna mirovina bit će povezana s očekivanim trajanjem života. Ako u prosjeku živimo godinu dana dulje, moramo raditi osam mjeseci duže. U staroj situaciji ta je veza bila jedan-na-jedan.

Haringa od ulova do konzumacije

nedjelja , 16.06.2019.

Nizozemska haringa uglavnom dolazi iz Sjevernog mora. Ova vrsta haringe može doseći starost od 8 do 10 godina i prilagođava se sezoni. Haringa uglavnom raste u proljeće i tad se deblja, a krajem lipnja može sadržavati do 25% masti. Hrani se planktonom, a planktoni za rast trebaju dovoljno sunčeve svjetlosti. Zatim, u ljeto i ranu jesen, zrele haringe (od 3 do 5 godina) proizvode ikre.

Kasnije u jesen, postotak masti ponovno se smanjuje. U moru ima manje hrane za haringu i ona uglavnom živi od svojih masnih rezervi, a do kraja zime jako smršavi.


Hollandse Nieuwe ili ”Prijateljica haringa”




Hollandse Nieuwe ima postotak masti od najmanje 16% i uhvaćena je prije nego što uspije proizvesti ikru. Zbog tog minimalnog postotka masti, prvi dan nove haringe mijenja se svake godine. Drugo ime za Hollandse Nieuwe je "Prijateljica haringa", a to je iskrivljeni naziv djevičanske haringe, jer se ne može pariti u to doba godine. Stoga se lovi između sredine svibnja i kraja lipnja (iako se prema zakonu o robama još uvijek može zvati nova haringa sve dok se ulovi i trguje prije kraja rujna). Nova haringa ne mora biti mlada haringa!

Haringe bez čeljusti

Mislite da jedete sirovu haringu ravno iz mora. Pa, to sigurno nije slučaj. Haringa se priprema po procesu koji je izumio Willem Beukelszoon 1380. godine: čim je uhvaćena, haringa je lišena crijeva i škrgi, osim gušterače. Gušterača ostaje, jer proizvodi enzime koji dopuštaju da ribe dalje sazrijevaju. Zatim se haringa soli i stavi u bačvu. Zbog soli, iz haringe se izlučuje vlaga, a osmoza je čini postupno slanijom. Što se više dodaje sol u bačvu, to više može ostati jestiva i zrela. Danas se dodaje još jedan proces: sva uhvaćena haringa mora biti zamrznuta najmanje 24 sata kako bi se spriječilo da crv haringe, gadni parazit, ostane živ.

Kako prepoznati dobru haringu?


- Meso dobre haringe nije crveno, već bijelo. Mora biti oslobođeno od krvi. Također ne smije pokazivati žućkaste promjene boje pod kožom ili modrice.
- Meso haringe mora imati svježi slani okus i biti nježno, ali istodobno čvrsto.
- Mast doslovno mora malo kapati iz nje.
- Ne smije biti ostataka iznutrica ili kostiju.
- Ne smije biti previše slano.
- Mora imati kremasti okus.
- Mora se prodavati hladno (maksimalno 4 stupnja).
- Kupite novu haringu u lipnju, onda je ona najbolja!

Neke druge činjenice o haringama

Dobra nova haringa nije samo vrlo ukusna, nego i vrlo zdrava.

Nova haringa ima oko 222 kalorije na 100 grama. Masnoća se u velikoj mjeri sastoji od zdravih nezasićenih omega-3 masnih kiselina, što smanjuje razinu kolesterola i rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Ove omega-3 masne kiseline su također dobre za probleme s kožom, pomažu zglobovima i također su dobre za vaš mozak. Štoviše, pomaže u uključivanju drugih esencijalnih tvari u vaše tijelo.

Luk koji se tradicionalno jede sa haringom nekada je prvenstveno bio namijenjen prikrivanju (previše) slanog okusa. Štoviše, u prošlosti se haringa često morala prvo natopiti u mlijeko, tako da se iz nje mogla izvući sol.

Na ovaj način pripremljena haringa mogla je ostati dobra mjesecima. To je bila hrana u korizmi u srednjem vijeku (između karnevala i Uskrsa). U tom razdoblju crkvi nije bilo dopušteno jesti meso. Budući da ribari nisu radili zimi, a ribnjaci i rijeke često bili smrznuti, nije ostalo ništa drugo za jesti osim haringe. Na Uskrs su bili tako spremni pojesti zadnju haringu, pa su u Francuskoj na Uskrs tradicionalno stavljali posljednju haringu na stol, koju je glava obitelji tada demonstrativno bacala na zid kako bi ukazala na to da je doista sada gotovo. s tim (slanim) haringama!

















Nizozemci pojedu oko 76 milijuna haringa, Belgijanci 14 milijuna, a Nijemci 90 milijuna godišnje.

Tradicija izumire

Kao i kod mnogih drugih nizozemskih tradicija, tako je i kod Hollandse Nieuwe sve manje nizozemskog. Nema više brodova za lov haringe pod nizozemskim barjakom. Posljednja dva, iz Scheveningena, prestala su loviti prije šest godina, a prerada se uglavnom odvija u Danskoj i Norveškoj, gdje se haringa zamrzava na brodovima plutajućim-tvornicama i prodaje se nizozemskim tvrtkama koje tijekom sezone stacioniraju svoje urede na sjeveru Nizozemske. Vrlo nizozemski, veliko i neograničeno trgovanje.





Imao sam tu privilegiju da sam u nekoliko navrata radio na popravcima tih brodova, plutajućim-tvornicama....

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.