Erotico
četvrtak, 19.01.2012.
Ne u Eu (zvijezde)
 |
- 17:56 - Komentari (3) - Isprintaj - #
utorak, 17.01.2012.
Neću u Europu!!!!!
|
Nekoliko dana proje održavanja referenduma o ulasku Hrvatske u EU, čini se da se atmosfera sve više zahuktava i sve više se čuje glas onih koji su protiv ulaska. Svojevrsnu nervozu hrvatske javnosti pratio je i napisao novinar dnevnih novina Telegraph. Protivnike ulaska u Uniju bilo bi zapravo suludo nazvati euroskepticima, jer je nezadovoljstvo prije svega usmjereno prema našoj politici, koja je uskratila javnost za sve relevantne informacije, kako bi svoju odluku mogli isključivo temeljiti na činjenicama. Dodatni faktor koji izaziva sve veće nezadovoljstvo je osjećaj da smo i nadalje za tu istu politiku u potpunosti minorni, drugorazredni, nevažni. Izjava predsjednika Josipovića na Facebooku, kako u EU svaka država ima suveren i ravnopravan položaj u najmanju ruku ne stoji, da ne kažem, kako se radi o apsolutno neprihvaćenoj obmani javnosti . Imaju li, kako nadalje navodi predsjednik svi u Europi pravo na vlastito mišljenje i izgovorenu riječ i političko i vjersko opredjeljenje te njihovo slobodno iskazivanje. Imaju dakako, ali je pitanje koliko vrijedi ta riječ za utjecaj na bilo kakvu odluku. Veličanje EU pa i na razini demokratskih sloboda i prava građana je isto tako upitna, jer dovoljno je samo uzeti primjer Francuske i odluku predsjednika Sarkozya, koji opet otvara temu deportacije Roma, kako bi u sivilu koje je zavladalo zbog ekonomske situacije i rušenju kreditnog rejtinga osigurao pobjedu na sljedećim izborima. I bez obzira na osudu Ujedinjenih naroda i potpredsjednice Europske komisije Viviane Reding da je riječ o diskriminaciji na rasnoj i etničkoj osnovi, i dalje se tiho provodi izgon romske populacije. Kako će za Hrvatsku završiti ovo, kako navodi premijer Milanović milenijsko pitanje uskoro ćemo svjedočiti. Do tada s portala „EU je prijevara“ donosim EU u brojkama, s nadom da ćemo dobro razmisliti prije nego zaokružimo za ili protiv. 1% će biti zastupljenost hrvatskog naroda u EU. Za usporedbu, u Jugoslaviji je bila 22%. U EU ćemo biti tek statistička pogreška i nećemo imati ikakva utjecaja na donošenje odluka kojih ćemo biti prisiljeni pridržavati se. 1.15 milijardi eura iznosi ukupni godišnji trošak EU. Samo ulazak u EU košta negdje između 2,5 i 4,3 milijarde kuna. Na ime PDV-a i dijela carina godišnje bismo Uniji morali uplatiti čak 1,9 milijardi kuna! 281.977.916.466 € otpada na troškove provedbe zakona, 93.992.638.822 € su PDV i ostale europske porezne prijevare, 46.996.319.411 € više cijene hrane po Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, 35.247.239.558 € plaća se za EU-službenike u zemljama članicama, 7.049.447.911 € su troškovi administracije, a 118.665.706.513€ su ostali troškovi. 920 000 stranaca se naselilo u Španjolsku samo u 2007. godini. Kada je Španjolska prije 14 godina ušla u Europsku uniju imala je 425 000 stranaca. Danas ih ima 5 i pol milijuna, a od toga oko milijun Engleza, pola milijuna Nijemaca i 830 000 Rumunja. 20.000 kuna je minimalan iznos koji će seljaci morati platiti za legalizaciju bespravno sagrađenih farmi, koju EU zahtijeva. Legalizacija farme od 700 kvadrata mogla bi koštati i vrtoglavih 221.260 kuna. Mnogi seljaci ne znaju, primjerice, da objekt za muzne krave ne mogu legalizirati ne izgrade li prije spremište za odlaganje stajskog gnoja, kako nalaže EU pa bi 350 m˛ tako moglo stajati i pola milijuna kuna. 2016. je godina od koje će stranci moći kupovati naše šume i oranice. Državljani EU mogu kupovati kuće, stanove i nepoljoprivredna zemljišta u Hrvatskoj od 1. veljače 2009. godine. Sve druge istočnoeuropske zemlje omogućile su to strancima nakon ulaska u EU, ali Hrvatska je to napravila i prije. Treba znati i da državljani EU mogu već sad, a i odmah nakon ulaska Hrvatske u Uniju, kupovati i poljoprivredno zemljište ako kupe tvrtku na koju to zemljište glasi. 20% ukupnog hrvatskog izvoza ostvaruje se članstvom u CEFTA-i. Sa zemljama CEFTA-e imamo i trgovinski suficit: 2010. smo im prodali proizvoda za 1,66 milijardi eura, dvostruko više nego smo od njih kupili. Usporedbe radi, iz EU smo, unatoč tome što imamo zaštitne carine, uvezli roba za 9 milijardi eura, a izvezli za 5,4 milijarde. Ulaskom u EU Hrvatska će morati izaći iz CEFTA-e. 1 od 3 šećerane u Hrvatskoj morat će se zatvoriti ulaskom u EU. Zatvaranjem poglavlja 11. Poljoprivreda i ruralni razvoj, Hrvatska je dobila manje proizvodne kvote od očekivanih za šećer – koji je najvažniji izvozni domaći poljoprivredni proizvod. Nakon dobivene kvote Europske unije od 193.000 tona šećera od repe plus 40.000 tona sirovog šećera, jedna šećerana je postala višak. 3000 radnih grupa birokrata za koje nitko ne glasa i nitko ne zna tko su stvara zakone za EU komisiju. U Europskoj komisiji radi oko 38.000 ljudi. U Europskom parlamentu koji broji preko 700 zastupnika (a svaki zastupnik ima i svoje osoblje) radi još i oko 6000 ljudi u njegovu Generalnom sekretarijatu. U Generalnom sekretarijatu Vijeća EU radi preko 3500 djelatnika. To je samo dio cijele te birokratske vojske koja građane Europe stoji čak 1.147.885.101.616 eura godišnje! 7 starih članica EU još uvijek ima nultu stopu PDV-a. To su Belgija, Danska, Finska, Grčka, Irska, Švedska, i Velika Britanija. Ulaskom u EU Hrvatska će morati ukinuti nultu stopu PDV-a zbog čega će poskupjeti kruh, mlijeko, lijekovi, ortopedska pomagala, knjige. 35% je minimum udjela u stanovništvu EU kojeg morate imati ako želite preko predstavnika staviti veto na prijedlog zakona EU. Hrvatska će imati oko 1%. Da bi prijedlog zakona prošao u Vijeću ministara, za njega moraju glasati predstavnici barem 65% stanovništva. Od 1. travnja 2017 odluke će se donositi većinom od 55% glasova. 23.870 km˛ je površina teritorija koje se Hrvatska odrekla neizglasavanjem isključivog gospodarskog pojasa, a u zamjenu za članstvo u EU. Tamo se nalaze bogata ležišta plina i procjenjuje se da bi cijena tog prostora po najminimalnijoj vrijednosti četvornoga metra iznosila 47 milijardi eura, što je vrijednost ukupnoga hrvatskog duga. Talijanski i slovenski ribari nesmetano love u tzv. ZERP-u i uništavaju egzistenciju hrvatskim ribarima. 95% zemalja članica reklo bi NE Lisabonskom ugovoru i novim institucionalnim pravilima da su mogli izaći na referendum, priznao je Charles McCreevy, europski povjerenik za unutarnje tržište i bivši irski ministar financija. Prema Lisabonskom ugovoru, EU je poprimila elemente federalne države u kojoj zemlje članice gube važne dijelove svoga državnog suverenit 6 252 milijardi € je iznosio “UK Correction” ili “Ispravak za Veliku Britaniju” u EU proračunu za 2008. 1985. g. Engleska je isposlovala posebne pogodnosti prema kojima bi se engleski doprinos svake godine umanjivao za dogovoreni iznos. Taj manjak u EU proračunu nadoknađuju ostale zemlje članice prema posebnoj formuli. Njemačka, Austrija, Nizozemska, Švedska uspjele su isposlovati da njihov doprinos za Veliku Britaniju ne bude veći od 25% onoga što bi inače trebale platiti prema toj formuli. Taj umanjeni doprinos nadoknađuju ostale 22 članice. Hrvatski bi se iznos mogao kretati između 141 i 49 milijuna. 40,1 milijardi kuna iznosila je zarada hrvatske brodogradnje od 1992.-2009. za 254 isporučena broda, a u istom razdoblju država je u brodogradnju uložila 25,6 milijardi kuna. Prema tome, brodogradnja je samoodrživa jer vraća višak u proračun pa se ne može reći da živi na račun poreznih obveznika. Gašenjem brodogradnje pod pritiskom EU-a ostalo bi se bez 12-15% godišnjeg izvoza, 12 milijardi kuna godišnje potrošnje u zemlji, 1,285 milijardi poreza te 38 000 radnih mjesta. 90% od 19600 zahtijeva da se sudioništvo u srpskoj agresiji na Hrvatsku prizna u radni staž za mirovinu u RH odobreno je. EU je pokazala posebnu žestinu u prisiljavanju vlasti RH da minoriziraju srpsku krivnju u Domovinskome ratu, da pokrenu masovni progon branitelja te da srpsku agresiju revidiraju u građanski rat, što je posebno vidljivo u pristupnom ugovoru u kojem se govori o “sukobu u 90-ima.” 12.926 prijestupa EU administracije su članice EU 2006. godine prijavile središnjici u Bruxellesu, od čega je nastala šteta od 1 milijarde i 155 milijuna eura, a od toga je otpalo na prijevare 323 milijuna eura, piše njemački „Der Spiegel“. Središnjica EU svakog dana pokrade građanima oko milijun eura. 6 zakona (tzv. six pack) koji su doneseni krajem 2011. daju EU strukturama goleme ovlasti proračunskog nadzora nad pojedinim zemljama-članicama, a praktički čitava ekonomska politika svih zemalja se stavlja pod nadzor EU institucija. I ono što je dosada bilo izvan dohvata i izravnog utjecaja EU politike, kao socijalna i porezna politika ili pitanje radničkih plaća, kolektivnih ugovora i privatizacije i liberalizacije konkretnih sektora – sada je sve to pod kandžama EU tehnokratske neoliberalne elite. 7 godina od ulaska Hrvatske u EU sve članice EU imaju pravo zabranjivati zapošljavanje hrvatskih državljana. Pri posljednjem krugu proširenja 2004., samo Irska, Velika Britanija i Švedska nisu iskoristile to pravo, a Austrija, Italija i Njemačka već najavljuju da namjeravaju uvesti zabranu za Hrvate. U obrnutom slučaju nema zabrane. Svi se državljani EU mogu početi zapošljavati u Hrvatskoj odmah po njenom ulasku u EU. 2,1 milijardi kuna hrvatski će građani morati već prve godine članstva u EU namaknuti za proračunsku ‘rupu’ koju bi moglo stvoriti ukidanje carina i drugih pristojbi na uvoz robe iz zemalja Europske unije. Taj gubitak će se morati od nekud namiriti. Ako je suditi po dosadašnjoj praksi, novac će se namaknuti iz džepova hrvatskih građana. Na uvoz iz EU otpada otprilike 60 posto ukupnog uvoza. |
- 18:20 - Komentari (1) - Isprintaj - #
ponedjeljak, 09.01.2012.
Deset masnih laži o Europskoj uniji
|
S obzirom da će se u budućem " demokratskom" referendumu uglavnom oglašavati i argumente iznositi jedna strana, osnove demokracije nas uče da moramo razmislti i o argumentima druge možda manje moćne strane pa makar do nas došli i raznim " gerliskim metodama marketinga" poput ovog bloga. Znate li uopće što je Vlada RH ispregovarala sa EU? Naravno da ne znate, kriju to kao zmija noge! **** Zaokružit ćete 'DA ZA EU'? Onda slobodno zabijte glavu u pijesak i nastavite spavati.**** Ne budite sebični! Proslijedite ovaj e-mail! Radi se o vama, vašoj djeci, vašim unucima, o budućim generacijama! ***** Tko bi pametan vjerovao Vladi koja je direktno odgovorna za ovaj kaos koji imamo u RH? Što su oni sa EU uopće mogli ispregovarati, a da to ide u korist hrvatskoga čovjeka? Zapitajte se jeste li na TV-u možda vidjeli neku kritiku upućenu pridruživanju ili samo nesuvisle reklame koje vrijeđaju Vašu inteligenciju. Razbijmo medijsku blokadu! Donosimo vam deset masnih laži o EU! Unionisti su prisiljeni pitati narod na referendumu želi li se priključiti Europskoj uniji. Iskoristimo to! Nije udružena izdajnička eurofanatična oligarhija baš presretna što će se dogoditi referendum o pristupanju Europskoj uniji. Ali ga, eto, moraju raspisati. Procedura za koju žive ponekad im ne mora ići u prilog!  Prije nego što im građani Hrvatske odgovore na referendumu što misle o aneksiji „zemlje koju najbolje poznaju“ (termin koji eurokrati rabe kad govore o zemlji-članici iz koje potječu), iskoristite priliku i recite svojim roditeljima i djeci, recite svojim prijateljima, poznanicima, recite svima: 1. Laž je da je Europska unija demokratska zajednica zemalja. Ona nije parlamentarna demokracija, ondje vlada izraziti demokratski deficit. Europski parlament ne donosi zakone. Sve akte predlaže isključivo neizabrano izvršno tijelo: Europska komisija! Europljani biraju samo zastupnike u Europarlamentu, ali oni ne smiju predlagati zakone, samo o njima raspravljaju i daju svoje mišljenje! Sva je vlast u rukama neizabranih moćnika, europskih komesara. Gdje je tu vladavina prava i pravna država koju tako lako prevaljuju preko usana? Ne zaboravimo: uvijek kada izvršnu vlast prestane kontrolirati volja naroda – demokracija se pretvara u diktaturu! Europska unija istinski je karneval demokracije. 2. Laž je da bismo iz EU „povukli“ ogromna novčana sredstva. Nismo ni dosad u tome bili naročito uspješni, dapače dokazali smo da smo na tom polju totalne trube. EU, s druge strane, nije dobrotvorna ustanova, a uz to ondje vlada spektakularna rastrošnost! Najniža početna plaća stalno zaposlenog asistenta iznosi 2654 eura, najviša predviđena službenička plaća je 18.370 eura. Europarlamentarci zarađuju do 14.727 eura mjesečno, komesari Europske komisije i 23.000 eura, a predsjednik Europskog vijeća (preračunato) čak 234.480,30 kuna! Eurokrati su 5,25 milijuna eura spiskali na službene aute, a 300.000 zapili na koktel-zabavama! Mislite li da će nam takva superdržava financijski pomoći? Sigurno je, međutim, da će Hrvatska morati plaćati „članarinu“ od 600 milijuna eura godišnje! Prema projekcijama EU-a, Hrvatska bi trebala povući iz EU-a 170 milijuna eura za 2012. i samo 32 milijuna za 2013. u sklopu pomoći za novčani tok svježoj članici ošamućenoj skupoćom članstva. Tko tu dobija? Tko tu „povlači“ sredstva? 3. Laž je da je Unija pravedna prema svim svojim članicama. Nisu svi jednaki - u Uniji ima i jednakijih! Kao primjer uzmimo famoznu „UK-korekciju“: nju plaćaju zbog dogovorenog smanjenog doprinosa Ujedinjenog Kraljevstva sve zemlje-članice. Slovenija će, tako, u proračun EU 2011. godine uplatiti 14,3 milijuna eura za Ujedinjeno Kraljevstvo. Znamo li koliko će milijuna eura plaćati Hrvatska uđe li kojom nesrećom u Uniju? A tu su i „duboki ekonomski misteriji“ poljoprivredne politike EU. Pune poticaje u poljoprivredi poljoprivrednici će ostvariti tek za 7-10 godina. Je li ih itko o tome obavijestio? Je li im itko rekao da bogatije i starije članice dobivaju veće poticaje? Ako je godišnji poticaj po hektaru u Letoniji 83 €, a u Belgiji 447 €, kako bi uopće letonski seljak mogao biti konkuretan belgijskom? I što mislite, hoće li hrvatski poljodjelac dobivati poticaje slične belgijskima ili možda ipak prije one sličnije letonskima? 4. Laž je da je EU uređena asocijacija koja se uspješno bori protiv korupcije. Ona je pretjerano birokratiziran (i zbog toga veoma skup) mehanizam. Europska je unija korumpirana do srži, računi joj nisu potvrđeni 17 godina zaredom zbog milijardi izgubljenih u prijevarama i rasipnosti. Prema službenim podacima, samo u Europskoj komisiji radi oko 38.000 ljudi. U Europskom parlamentu koji broji preko 700 zastupnika (a svaki zastupnik ima i svoje osoblje) radi još i oko 6000 ljudi u njegovu Generalnom sekretarijatu. U Generalnom sekretarijatu Vijeća EU radi preko 3500 djelatnika. A to je samo dio cijele te birokratske vojske koja građane Europe stoji čak 1.147.885.101.616 eura godišnje! Ne varajte se: to ne plaćaju dobre vile, nego građani Europske unije. Želimo li im se pridružiti? 5. Laž je da bismo ravnopravno sudjelovali u krojenju političke sudbine Europe s drugim zemljama-članicama. Koliko bi bilo hrvatskih zastupnika u Europarlamentu? Imali bismo dvanaest zastupnika, ili 1,6% od Europskog parlamenta koji broji 736 zastupnika, slijedom čega bismo bili u Uniji utjecajni manje od obične statističke pogreške! Pod pretpostavkom da se u EU-parlamentu uopće o nečem odlučuje (a ne odlučuje se). Uz to, otegotna je okolnost što bi hrvatski zastupnici u parlamentu zastupali nadnacionalne europske partije kojima pripadaju (tako je propisano). Zastupnici SDP-a zastupali bi interese Partije europskih socijalista (PES) jer je SDP pridružena članica te stranke. Zastupnici HDZ-a zastupali bi interese Europske pučke partije (EPP), jer je HDZ pridružena članica te stranke. HNS je, kao i HSLS i IDS, članica Europske liberalno-demokratske i reformske stranke (ELDR), pa bi - logično - HNS zastupao interese te stranke. Stoga opravdano pitamo: Tko bi zastupao nas? 6. Laž je da bi bilo dobro za našu zemlju kad bi nam Unija omogućila slobodno kretanje i školovanje mladih. Unija bi ih obrazovala zbog svog probitka, iskoristila sve što vrijedi od takvih „intelektualnih resursa“, vratila nam ih pred penziju, a nas pretvorila u zemlju neobrazovane radne snage nesposobne upravljati vlastitom državom. Čitava regija smatrala bi se područjem iz kojeg se crpi jeftinu i neobrazovanu radnu snagu (i velika prirodna bogatstva, od vode nadalje). To je povezano, jer ako je radna snaga slabo obrazovana, neće moći upravljati svojim bogatstvima. EU preporuča da se na sveučilištu ograničimo na prve tri godine bolonje i kroz to prepoznamo najtalentiranije, a potom ih isporučimo njima. Oni bi kod njih završili diplomski i doktorirali. Potom bi kod njih radili do 50. godine života, a nakon toga nam se vratili. To je plan na temelju kojeg se jasno vidi da je put u Europsku uniju zapravo put u zaostalu Hrvatsku. 7. Laž je da svi žele u EU i da nitko iz nje ne bi van. Čak 79,8% Norvežana je po istraživanju od 6. prosinca 2011. protiv pripajanja EU, pa nakon dva pokušaja ('72. i '94) više ne planiraju referendum. Više od pola Islanđana povuklo bi aplikaciju za pridruživanje Uniji, dok bi ih preko 57% glasalo protiv. Polovica Britanaca bi rado da njihova zemlja istupi iz Unije, tek 32% vjeruje kako je članstvo u Uniji pozitivno za Ujedinjeno Kraljevstvo. Prije zaoštravanja krize i dolaska neizabranog gubernatora Montija, 63% Talijana željelo je da njihova zemlja odmah napusti Uniju. 8. Laž je da su Europa i Europska unija isto. Nisu. Europa je prekrasan kontinent, a Europska unija je nedemokratska federacija koja služi interesima krupnog kapitala. Nema ništa lošeg u europskoj suradnji, ali je mnogo toga lošeg u Europskoj uniji. S cijelim se svijetom može lijepo surađivati na ekonomskom, kulturnom i svakom drugom planu, bez da se ulazi u sumnjive (ali skupe) političke asocijacije. U tom smislu, laž je i da Unija nema alternative, a tvrdnja da ako ne uđemo u EU moramo ući u nekakvu balkansku uniju – potpuna je glupost. Dodatno, takvo je što izričito zabranjeno hrvatskim Ustavom, pa je tako ta papirnata babaroga razobličena. 9. Laž je da Europska unija brine o građanima svojih zemalja-članica. Ona brine o svojim interesima koji su premreženi interesima krupnog kapitala koji ih je i postavio na njihove funkcije (korporatizam). Europska je unija neoliberalna federacija korporativno-bankarskih interesa. Poslušajte unijske dužnosnike: uvijek govore o saniranju dugova, izvlačenju država iz kriza, spašavanju banaka i investicija – ali nikad ne govore o ljudima! Osim kad im spremaju mjere drastične štednje, bolne rezove, stezanje remena, smanjenja plaća i uvođenje novih poreza! 10. Laž je da je Europska unija jamac stabilnosti i razvoja demokracije u Europi. Ona je meka diktatura u kojoj vlast ne proizlazi iz naroda. Ni više, ni manje. No, u posljednje vrijeme zapaža se i sve jasnije skretanje u totalitarizam: Unija posve otvoreno za premijere Grčke i Italije bez slobodnih izbora postavlja svoje ljude iz Družbe Bilderberg i Trilaterale. Po principu „problem-reakcija-rješenje“ unijsku krizu (koja predstavlja „problem“) namjerno se produbljuje kako bi se izazvao zahtjev naroda da se nešto učini (što je očekivana „reakcija“) te potom ponudio izlaz: sveopće ujedinjenje, jedinstvena svjetska vlada, vojska i banka, potpuni nadzor, Novi svjetski poredak (kao „rješenje“ koje je zamišljeno od početka). Ne, to nije teorija zavjere, nego njena praksa. I upravo se zbiva pred našim očima. Tko ima oči neka vidi. Ima još laži kojima nas udružena hrvatska oligarhija nemilice zasipa u okviru recentne bespoštedne jednostrane prounijske indoktrinacije i propagande koja ima samo jedan cilj – ostvarenje njihovog (a ne narodnog) „povijesnog cilja“: produbljivanja vlastitih džepova utrpavanjem zemlje u proturadničku i nedemokratsku Europsku uniju. Ima još mnogo toga trulog u Uniji, od čega bi se svakom razumnom digla kosa na glavi, no i ovaj mali izbor je sasvim dosta, zar ne? Uostalom, dovoljno je zapravo samo pogledati tv-dnevnik pa vidjeti teku li u Uniji med i mlijeko. Ipak, važno je obavijestiti se radi raskrinkavanja Unije, jer postoje trenuci u kojima stati na stranu istine nije samo ispravno, nego i sudbonosno. Za nas, našu djecu, naše bližnje, našu domovinu i našu budućnost. Trenutak u kojem živimo nesumnjivo je jedan od tih. Informirajte se i – nemojte šutjeti! Pripadnici unionističke oligarhije često znaju reći kako su tzv. „euroskeptici“ neinformirani. U takvim paušalnim izjavama izrečenim „s visoka“ i prečesto prednjači nova politička elita. No znaju oni da nisu u pravu, jer to, naravno, naprosto nije uvijek istina. Možda su baš ti „euroskeptici“ i skeptični upravo zato što su i predobro informirani! U stvari, mi bismo trebali informirati njih! Radovalo bi nas kad bi bar netko od njih, suočen s neoborivim činjenicama, došao k sebi. Uostalom, izraz „euroskeptik“ je pogrešan termin: nisu „euroskeptici“ skeptični u odnosu na Europu (kontinent), kako bi se dalo zaključiti iz samog tog naziva, nego su – uglavnom zato što znaju kakva je – protivnici nedemokratske Europske unije (politička asocijacija), a to je nešto sasvim drugo. Kako bilo, demantirajmo tvrdnju da su protivnici Europske unije neinformirani na najbolji mogući način – informirajmo se! A ako smo informirani, informirajmo se još više! Znanje doista jest moć, i to nije floskula. Kako biste mogli donijeti „informiranu odluku“ na predstojećem referendumu, na stranicama portala „Europska unija i velika nevolja koja dolazi“ ne propustite pročitati (i svima preporučiti) odgovore na važna pitanja o nedemokratskoj europskoj federaciji: • Kako zapravo funkcionira nedemokratska federacija Europska unija? • Kako se kroz povijest razvijala ideja o ujedinjenju u eurofederaciju? • Trebamo li ući u EU samo zato što smo nesposobni upravljati vlastitom državom? • Što će se dogoditi glasamo li protiv Europske unije? • Kako se troši novac Europljana u Europskoj uniji? • Uđemo li kojom nesrećom u Uniju, znamo li kako se iz nje izlazi? • Koja je budućnost Europske unije i što iza nje stoji? Znati pravu istinu, a šutjeti, danas je vrlo pogrešna opcija. Šutjeti – a znati – ovaj put predstavlja nepojmljiv konformizam. Ne zaboravite: ne možemo lijepo prekrižiti ruke i čekati da netko sa strane obavijesti ljude o opasnostima koje vrebaju u vezi eventualnog ulaska u Europsku uniju. Ne možemo ne učiniti ništa, a onda se nadati kako će to netko učiniti umjesto nas. Neće. Pogrešno je razmišljanje da to „nije naš posao“. Jest, to je posao svih nas. Svi moramo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo upoznali sve naše bližnje, naše prijatelje i poznanike, kako bismo upoznali što je moguće više građanki i građana Republike Hrvatske s pravim licem Europske unije. Danas još! Sutra može biti kasno.  |
- 16:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Dnevnik.hr |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
--- T U T O R I A L S ---
40 grešaka koje muškarci čine u seksu sa ženama 01. Ne ljube odmah - Izbjegavanje njezinih usana i uronjavanje u erogene zone daje joj osjećaj da plaćaš po satu i želiš da ti se isplati svaka minuta izbjegavajući nepotrebne akcije. Pravilan strastveni poljubac je ultimativan oblik dobre predigre. 02. Puhati prejako u njezino uho - Priznaj, neki klinac u školi ti je rekao da cure to vole. Ali postoji razlika između biti erotičan i puhati kao da želiš ugasiti sve svjećice na torti svog 50 rođendana. To boli. 03. Ne brijanje - Često zaboravljaš da imaš šiljke zalijepljene za svoju bradu a njome često stružeš po partneričinom licu ili bedrima. Kad ona okrene glavu to nije strast već izbjegavanje. 04. Stiskanje njezinih grudi - Mnogi muškarci se ponašaju kao kućanica koja provjerava paradajz kad stave šaku na grudi. Miluj i njeguj ih s pažnjom. 05. Grizenje njenih bradavica - Zašto se muškarci pričvrste za ženine bradavice, kao da je pokušavaju ispuhati kroz grudi? Bradavice su jako nježne i osjetljive. Ne podnose žvakanje. Liži ih i sisaj nježno. Prelaziti ih jezikom je dobro, pretvarajući ih u igračku za psa nije. 06. Okrećući njezine bradavice - Prestanite vrtjeti bradavice između kažiprsta i palca kao da pokušavate naći radiostanicu u planinskom kraju. Koncentrirajte se na cijele grudi ne samo na istaknute dijelove. Ako ne vjeruješ daj nekom da to tebi učini. 07. Ignoriranje drugih dijelova njezinog tijela - Žena nije autoput s tri odvojka: Sisaselo Lijevo i Sisaselo Desno i Međugradski tunel. Postoje mnogi drugi dijelovi koje zapostavljaš na putu prema Donjogradskoj Vagini. Obrati pažnju i na okolinu. 08. Zaglavljivanje ruke - Loša spretnost ruku u regiji podsuknje može rezultirati u upletanju prstiju u gaće. Ako ćeš već biti toliko agresivan zamoli ju da skine tu prokletu stvar. 09. Ostavljajući joj mali dar - Odlaganje kondoma je muškarčev posao. Ti si ga nosio, ti ga baci u smeće. 10. Napad na klitoris - Direktan pritisak je jako neugodan, stoga nježno rotiraj svoj prst uzduž i poprijeko. 11. Uzeti odmor - Žene, za razliku od muškarca, ne nastavljaju tamo gdje su stale. Ako staneš, vrate se na početak vrlo brzo. Ako primjećuješ da još nije, nastavi pod svaku cijenu, odrvenjela ti usta ili ne. 12. Svlačeći ju nespretno - Žene mrze izgledati glupo, a tako izgleda gola do pasa s pulover zaglavljenim oko vrata i ramena. Odmotaj ju kao elegantan dar, a ne kao dugo iščekivanu dječju igračku. 13. Dati joj "nategača" u predigri - Milovati je kroz gaćice može biti jako ugodno. Nategnuti ih prema gore ili nazad (obično) nije. 14. Opsjednutost vaginom - Iako većina muškaraca može naći klitoris bez autokarte, Još uvijek misle da je vagina najvažnija. Ruka je dole tako brzo kao da pokušavaš sakriti ukradene novce u dimnjak. U osnovi to i nije toliko loše, no ako nemaš obzira može biti bolno, pa se nemoj zanositi. Bolje posveti više pažnje klitorisu i stidnim usnama, a zatim uvuci prst i shvatit ćeš da li joj se sviđa. 15. Prejaka masaža - Pokušavaš ju masirati na jedan senzualan, opuštajući način. Ruke i prsti - OK, laktovi i koljena - NE MOŽE!!!!!!!!!!! 16. Prenaglo svlačenje - Ne forsiraj sa skidanjem ako ona nije dala na znanje da želi to skinuti, čak i sa nekoliko dugmadi. 17. Prvo skinuti hlače - Muškarac najsmješnije izgleda u gaćama i čarapama. Prvo skini čarape. 18. Prebrzo - Kad si već u penis-u-vagini situaciji, najgora stvar za učiniti je pumpati kao industrijska kompresijska pumpa. Ona bi se mogla početi osjećati kao radnik koji je postao tehnološki višak zbog tvoje tehnologije. 19. Prejako - Ako udaraš svojim trokutastim bočnim kostima po njezinim bedrima ili trbuhu bol je jednaka dva tjedna jahanja sabijeno u nekoliko sekundi. 20. Svršiš prerano - Strah svakog muškarca. S razlogom! Ako pucaš prije nego vidiš donji dio njenih bjeloočnica, pobrini se da imaš dodatni plan kako dovesti i nju do kraja. 21. Svršiš prekasno- Nekome može izgledati da je pumpanje sat vremena bez klimaksa znak dobrog seksa, ali njoj je sigurno znak odrvenjele vagine. Barem nabavi dobre tapete da se ima čime interesirati dok glumiš Maratonca. 22. Pitaš ju je li svršila - Trebao bi to znati, većina žena radi buku i vagina se stegne, ali ako ne znaš ne pitaj. 23. Prenježan oralni seks - Nemoj glumiti divovskog mačka sa malim tanjurom s mlijekom, zaroni čitavim ustima i poigravaj se jezikom. 24. Pritišćeš joj glavu u međunožje - Muškarci insistiraju na tome dok nije oči-u-penis nadajući se kako će to brzo dovesti do penis-u-ustima situaciji. Sve žene to mrze. To je otprilike tri koraka do biti odvučena u pećinu za kosu. Ako želiš da koristi usta, koristi i ti svoja. Zavedi ju riječima i probudi joj želju za tim. 25. Ne upozoriš prije klimaksa - Obično, sperma ima okus morske vode pomiješane s bjelanjkom. Ne vole ju svi. Ako već prakticirate oralno, upozori ju kako bi učinila što treba. 26. Mrdanje za vrijeme felacija - Ne guraj. Ona će učiniti sve potrebne kretnje. I ne hvataj ju za glavu. Samo lezi i prepusti se. 27. Savjeti iz pornića - U pornićima izgleda kao da žene vole da se po njima svrši. U stvarnom životu to samo znači više veša za pranje. 28. Natjerati ju da jaše cijelu vječnost - Pitati je da bude gore je u redu. Ležati i gunđati dok ona radi sav posao nije. Pobuđuj je nježno, kako se ne bi osjećala kao kapetan škune. I pusti je da se odmori ako joj treba. 29. Probaš analno i onda se praviš da je slučajno - To je slučaj gdje muškarci dobiju reputaciju kako ne znaju slijediti upute. Ako ga želiš staviti pitaj. I ne misli da je pijanost isprika. 30. Fotografiranje - Kad muškarac kaže: "Mogu li te slikati?" Ona čuje: "Pokazao bih te svojim prijateljima." Barem ju upoznaj s njima prije. 31. Nemaštovitost - Mašta je sve od crtanja uzoraka prstima po njezinim leđima do sipanja meda po njoj i lizanja. Voće, povrće, led i perje može, vruć vosak i trajna nitroboja ne može. 32. Lupati trbuhom u njen trbuh - Ne postoji manje erotičan zvuk, vrlo slično natjecanju u podrigivanju. 33. Postavljajući je u glupe poze - Ako ona želi naprednu jogu u krevetu, može. Ali osim ako nije rumunjska gimnastičarka, ne nadaj se previše. Želiš li partnericu sa pokidanim tetivama? To je kao marioneta bez konaca. 34. Tražiš njenu prostatu - Pročitaj ovo pažljivo. Anal stimulacija može biti ugodna muškarcima jer imaju prostatu. Žene je nemaju. No, ipak, žene imaju "G" točku i ona se može stimulirati analnim seksom, jer pozicija je jako bliska. Ipak, prije svega dogovori se s njom i uskladi termine prema onima koji njoj odgovaraju! 35. Ljubavni ugrizi (hickie) - Jako je erotično blago grizenje i sisanje na strani vrata, ako si pažljiv. Nijedna žena ne želi tjednima nositi odjeću s visokim ovratnicima. 36. Vičući upute - Nemoj vikati što da radi kao trener s megafonom. To baš ne uspaljuje. 37. Pričati prljavo - I ovo je tanki led, jer te ona (ako te već dobro ne pozna) može svrstati u uličare s niskom razinom pristojnosti. Nije sramota pitati, da li ju to uzbuđuje. 38. Ne brineš o njezinom svršavanju - Moraš završiti posao. Pokušavaj dok ne uspiješ i ona bi mogla učiniti i više za tebe. Izreka starog djeda: "Kratko al' slatko!" baš ne vrijedi. 39. Gnječiš ju - Muškarci su uglavnom veći i teži od žena. Ako samo legneš na nju poplavit će. Radije izvježbaj tricepse. 40. Zahvaliti joj - NIKAD ne zahvali ženi za seks. Tvoja ili njezina spavaća soba nije javna kuhinja gdje se dijeli juha. Pretpostavka je da ste u seksu uživali obostrano, stoga će biti dovoljna solidna doza nježnosti (milovanja, nježnog ljubljenja) nakon felacia. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||