subota, 13.08.2022.

....nostalgija....

Negdje početkom osnovne, zaključe tata i barba da bi mogla malo ić u muzičku školu.
Još se i sad sjećam straha prijemnog ispita.... Ona je svirala...ja sam to morala otpjevat...pa onda neki taktovi...neki ritam.... uglavnom...upišu me iako sam bila "prestara"...odnosno...došla sam u zadnji tren.
(naime, osnovna muzička škola traje 6 godina pa je moraš upisat najkasnije u trećem osnovne, da se ne dogodit da ideš u srednju i osnovnu školu istovremeno)

U prvom razredu mi je solfeggio predavala profesorica Tresić Pavičić... to je bilo puno lipo.... a poslije toga nemam pojma tko me što učio idućih 5 godina.
Za profesora klavira već su se tada koristile veze, a kako smo mi bili bezveznjaci (hahahah...ovo je za Fresha) dopala me jedna prekrasna mlada profesorica Buj.

Prve dvije godine sam išla dva puta tjedno na solfeggio, isto toliko na klavir, a onda kod nonice 2-4 puta tjedno vježbat klavir....i tako je bilo sve dok mi otac nije kupio klavir za rođendan.
To bi kao trebalo značit da ga sad mogu vježbat kad hoću, ali kućni red nije dozvoljavao sviranje od 14 do 16,30 ... te nakon 22 sata (a moj otac je gledao vijesti u 19,30 pa je to značilo da je kućna tišina već trebala počet u 19,25)

Sa 11 godina sam se jako razbolila od žutice (ona je tad bila u modi)...pa nisam dugo svirala i tad je moja mama išla vidit što se može napravit (jer je svake dvije godine u muzičkoj školi trebalo polagat ispit ispred komisije koja je specijalno za tu prigodu dolazila iz Zagreba i bez tog ispita (ili nekog koncerta) nisi mogao proć razred)

Pita nju moja profesorica vježbam li 2 sata (ona je mislila dnevno, a moja mama tjedno) i tad joj objasni da možda nikad neću biti pijanista, ali da imam nevjerojatan osjećaj za ritam i da sam idealna za pratioca na klaviru (a to su oni što zarađuju novce - uvijek je riječ o lovi, a nikad o ljubavi).

Tako sam ja, tu godinu, razred u muzičkoj školi, završila kao koncertna klavirska pratnja svim violistima, violončelistima, pjevačima ....

Moja mama je poslije komentirala kako je netko u publici, za vrijeme koncerta, rekao: "Opet ova mala...ne silazi s bine" zujo

Uglavnom sam tu godinu bila prepuštena sama sebi.

...

Moja nonica imala je jako dug hodnik nasred kojeg je stajala starinska drvena škrinja u koju su nekad djevojke spremale dotu. Ta škrinja je bila puna nota i ja sam neke od njih uzela. Privlačio me taj stari, požutjeli papir koji je katkad i pucao pod dodirom.

.... prepuštena sama sebi... uzela sam notni papir koji nisam baš dobro razumila i notu po notu....takt po takt ... pokušala dešifrirat. Onda sam tražila ploču da čujem original izvedbu, ali je nije bilo za kupit .... nije me na kraju ni bilo briga .... nakon par mjeseci savladala sam nešto što me jako dirnulo u srce... stvar koju sam tada još godinama svirala i za koju mi se isplatilo što sam upisala muzičku.




....jedno 30 godina poslije.....sretnem na ulici prof. klavira i pristojno je pozdravim, bez zaustavljanja, kad ona stane:

- dobar ti dan Elice
- kako pamtite moje ime nakon ovoliko godina?
- a kako ću zaboravit onu malu mrvicu koja je svirala Chopina? Imaš li djecu?
- imam!
- sviraju li?
- ne!
- koja šteta


....neki dan, preslušavajući Youtube pronađem



.... poslušam i odletim u neka davna vremena.... poslušam opet i odjednom primjetim da je spot cijeli notni zapis.... stanem...gledam u čudu.... ja ovo ne znam ni pročitat....prsti prepoznaju.....oči i mozak ne..... a duša i srce trepere....ovo je njihova melodija....

... uhvatila me tuga.... zašto sam se ja toliko školovala? Da bi mogla brže tipkat po tipkovnici?



Eto, gospodine Fresh, dica "kapitalista" išla su u dvi osnovne škole istovremeno....a zamalo i u dvi srednje škole i nekoliko fakulteta

Pfffffff..... opet tekst od previše slova


Post broj 1.777 (ne znam koliko ih je izbrisano)

- 13:13 - Gukni ako si faca (27) - #

petak, 05.08.2022.

Alka, Prove XV

Tko još ne zna za Alku?.... Trkat će se ovu nedjelju.... u petak će bit Bara, u subotu Čoja, a u nedjelju Alka u svom sjaju.



Pripreme alkara započimaju u svibnju....a trka s konjima na Alkarskom trkalištu kreće 4 tjedna prije same Alke. O tome se malo zna...svi znamo da se priprema sve za glavni događaj, ali iza tih priprema stoje Sinjani, ponosni...sveprisutni....

....zadnji dan priprema ...ili kako oni kažu Prove XV ....odoh ja malo do Sinja....

...na tribinama je puno svita....iako su još velike temperature...... brk i alka su spremni... muzičari su zauzeli svoja mjesta.....momci su uz teren



....prvojerava se regularnost opreme....



...i kreće druga utrka...



...pogađa se srida....muzika svira....publika plješće....



....koplje se baca momku....



...i opet...i opet....sve je brže..



....ne broje se punti glasno, ali svatko ih broji u sebi.... svi su ozbiljni, dostojanstveni, ponosni....



...a na vrhu trkališta, meni najdraža scena... djeca koja brinu o konjima između 2 utrke...



....prolazak preko grada.....(dok ih djeca prate u stopu) ...a muzika svira....



sve je isto, samo nema govorancije, političara ....nekako je srdačnije i toplije...




Photo by ja i N.U.R.

Oznake: alka


- 00:18 - Gukni ako si faca (15) - #

subota, 30.07.2022.

...pravopisni provjernik...

Kad sam bila dite ispravljalo me kod svake pogrešno izgovorene riči.
Tako bi odmah uletili s: ne kaže se "dite, nego dijete. Nije rič nego riječ." razlikuješ li ti "ije i je i Č i ć? To je baš lako. Uzmeš našu besidu i ako ona ima dugi "i" onda pišeš - ije....i bla bla"
Dok smo tako desetljećima skrivali dijalekt, pa ga onda desetljećima pokušali reanimirat i vratit mu život, pojave se mobiteli, kompjuteri, programi koji nas ispravljaju posvuda u onome što pišemo?

Tako sam napisala "svaki put kad mi dođe nacista" (trebalo je bit "nevista")

Tumačila sam kako sam pelerinu za maturalni ples sašila od love koju sam dobila prodajući dionice autoputa.
" moja je piletina ("pelerina") još uvik je dobra...taman za na metlu"



Tad me u panici nazove kolegica koja je negdje na jugu da nazovem tipa ili da mu pošaljem poruku i objasnim mu njenu situaciju.

Pošaljem SMS

" Ranka ti je par koraka svoje auto u masliniku iza kuće. Mami bili Mitchubishi "

sutradan, pogledam mobitel i shvatim da nemam pojma što u njemu piše. Nazovem tipa i on se čudi jer je razumio što sam tila reć

Razumite li i Vi što piše u mom SMS-u?



*check spelling oliti ga po naški "pravopisni provjernik"
* "Ranka ti je parkirala svoje auto u masliniku iza kuće. Bili Mitsubishi" - prevod SMS-a



....i tako sam opet dobila poziv na ljetovanje ..... i kavu na plaži....


- 14:59 - Gukni ako si faca (18) - #

četvrtak, 28.07.2022.

...pomalo...

....već sam 10 dana na godišnjem odmoru.... imala sam planove koji ne uključuju nikakvo putovanje ....razlog je možda u tome što sam u lipnju postala poznat gost svih Zagrebačkih hotela.... pa sam na koncu i u nekom busu pokupila Kovid.... tako da me ništa što podrazumijeva javni prijevoz, ne zanima....

Dakle....moji planovi:
- pediker
- frizer
- pohat ću si tonu pilećih krila i pofrigat kolutiće od liganja (jela koja nikako da spremim jer je to teško kad radiš svaki dan)
- sređivanje kćerine sobe (koju nitko ne koristi godinama)
- sređivanje odrine (koja je malko oštećena od skele dok se pjeskarila kuća)
- pisat blog (jer mi je žao što sam ga zapostavila)
- izlazit vani (jer to volim, a i treba tema za blog)
- dobro se naspavat (godišnji je, treba se odmorit)
- otić u shoping centar i kupit nešto robe (mora se povremeno i to napravit)
- svratit do Sinja na probe Sinjske Alke (jer je to bolje od same Alke)
- mogla bi i malo plivat (zbog koljena ....a i zdravlja...općenito)

Realizacija planova u prvom dijelu GO:

Frizer i pediker su riješeni.



kao i nezdrava hrana....a lignje sam platila 40 kn.... živim kraj mora i željna sam spize koja košta 40 kn kg???

U kćerinu sobu je prevruće za uć. Zašto na to moram trošit godišnji?

Grožđe je rodilo k'o nikad!



....vjerovali ili ne....obrali smo (i bacili) jedno 100 kg grožđa da se ima gdje stavljat robu sušit....a još 3-4 puta toliko je ostalo



....svako 2-3 dana otvorim portal blog.hr...i tu nekako zastanem .... ne stignem dalje ....kauč me zove



..pa na godišnjem sam.... zašto bi išta radila?

- mogla bi izać malo van?
- vani je pakao!
(upozorava me sin)
- pa zato reci: "Ajde mama, izađi. Pogledaj! vani su svi stupnjevi što postoje! Baš je super!"
- mama, na rivi snimaju nove nastavke Lucifera!
- stvarno?
- da!


....brže bolje upalim live webcam na rivi....a ono ona prazna.... mobitel se isključi jer se ispraznila baterija! .... Odoh malo odmorit dok se mobitel napuni



....tek je pola godišnjeg prošlo...imam još vremena....pomalo...






- 12:51 - Gukni ako si faca (25) - #

ponedjeljak, 11.07.2022.

...izbori...

finili su i ovi izbori!
Jedni slave, drugi ne slave i to je to! Tako to i treba bit!

Ali, uvik ima ono "ali", dok sam gledala ljude koji dolaze na birališta.... penzionere, sa štapom, jedva hodaju, najčešće uz pratnju, malko bi popričali i otišli uz pozdrav "vidit ćete kad budete u mojim godinama", a srećom je i vrućina popustila pa nije trebala intervencija hitne....
pitam se... zašto ovo nije moglo preko interneta?
Popisali smo se preko e-građanina, zašto se ne može i glasat preko e-građanina? Onda sigurno ne bi bila izlaznost 28,35 % .... tada sigurno ne bi glasalo 70 % penzionera....


....o čemu razmišlja onih 70 % koji nisu ni prišli biralištima?
- nije ih briga?
- to nisu njihovi ljudi?
- zasitili su se politikanstva i političara?
- izgubili su povjerenje?

a najviše od svega me zanima da li su na izbore izašli svi oni koji su bili na listama u I. krugu pa izgubili

...a oni koji nisu izašli su najvjerojatnije oni koji sve ovo plaćaju.... oni radno sposobni




...i koliko je glasova dobio Robi K.?


- 19:25 - Gukni ako si faca (13) - #

nedjelja, 03.07.2022.

...nedjeljno grintanje....


Ovaj tekst bi trebao imat 2-3 uvoda....
- najprije bi Vam trebalo objasnit sve o prijateljstvu (lijeno mi je)
- tad bi se moglo reć par riječi o grintanju (to ili razumiš ili ne)
- na kraju je cilj pokazat kako nastaju statusi na Fejsu koje neki blogeri prate




....lijeno nedjeljno jutro, sunce taman da će dostić 30 C, kad zvoni mobitel.... prijateljica ... nema tu pozdravljanja, pitanja o zdravlju....šta se tu ima pitat i tako svi sve znamo... zato odmah ide moj napad:


- znaš li ti da mi je zbog tebe, prije 15 dana, pukao nokat????
- kako?
- pa kad smo bili kod tebe, dugo sam močila ruke, pa mi je puknio nokat ono ispod jagodice....tek sad su mi došli na normalu
- ok...ok... nemoj mi grintat, platit ću ti manikuru
- ne možeš ti meni platit manikuru. Meni je to tlaka i ne sređujem nokte na rukama
- kako kad si uvik u pedikera
- pa jesam. Svaki mjesec, ali mi nikad ne padne na pamet da mi srede ruke. Iako sam jednom dala onoj naučnici da mi sredi ruke, dok sam močila noge, ali nije me briga za nokte na rukama. Oni su uvijek dobri
- pa šta onda meni grintaš?
- a zato jer si ti kriva! Neću valjda ja bit kriva što sam u svatove išla puknutog nokta?
- hahahaha, ali ako imaš primjedbe na mene žali se D.


...i tako sam grintala jedno 20-ak minuta, smijala se politici, moralu ljudi i gužvi na A1 .... koje novine... sve smo teme preturili

....s osmjehom na licu pišem današnji status

"nema ništa lipšeg od grintanja prijateljici u sunčano nedjeljno jutro! Život je lip
"

... nakon minute, zvoni mobitel

- alo, zovem te da ti život bude duplo lipši!
- upravo mi je A. rekla da se tebi žalim što mi je pukao nokat! Nego di si ti?
- na siki!
- nek ti kušin bude stina, a jadna moja ti.


....i tako opet jedno 20-ak minuta o svatovima, jedrenju, politici, kupanju i sunčanju, zdravlju .....


vraćam se na Fejs....a tamo naša blogerica komentira:
- moš' mislit....zaLIPILA sam se za LIPotu
- nisam rekla da si ti lipa nego da je meni lipo 
(odmah joj zagrintam)

...šta će sad komentirat ovdje na ovom postu?....

Eto, svitu moj, nema ljutnje, samo kuknjava oko nevažnih sitnica!

Odoh stavit novi status: "Ako ti je vruće, idi do bankomata. Tamo je debeli minus!"





"Nije potrebno neprestano lutati svijetom
da biste pronašli sreću.
Vaša je sreća u dobru koje činite,
u veselju koje širite,
u smiješku koji će oko vas procvasti,
u suzama koje ćete obrisati ." (Paulo Coelho)


- 13:44 - Gukni ako si faca (15) - #

petak, 01.07.2022.

8. životnih postulata

....svi problemi na ovom svitu nastaju zbog

1. mozga.,.




i 2. demokracije koja svakome dopušta da iznese svoje mišljenje! Međutim



3. faktor je kako kažu naši stari zdravlje.



i 4. bogatstvo pa se svi žele domoći što više novca ne shvaćajući koliko je to nevažno



...zbog toga je 5. dug najbolja stvar koja nam se može dogodit



isto tako je potrebno da koristimo 6. dvije slatke riječi koje sva vrata otvaraju




...za kraj, ništa manje važno je ono što mi zovemo 7. Perlica



a uz janjetinu treba 8. piti jer



...kad ovo shvatimo manje ćemo kukat i grintat!
(samo molim bez mlade kapulice na mom blogu)




- 18:50 - Gukni ako si faca (8) - #

četvrtak, 30.06.2022.

...poštuj struku....

...gužva je ispred škole....



....atrij je prepun nasmijane mladosti .... sretni uzvici odzvanjaju sa sviih strana ... maturalni radovi izloženi su posvuda...



... "električna koza" mami uzdahe.... davno zaboravljen motor naše mladosti koji sad ide i na električni pogon....



...podjela Svjedodžbi maturantima, rekli bi, i ne bi pogriješili, ali nije bila obična podjela. Možda je uobičajeno da dođu roditelji, al' ovdje to nije bio slučaj. Na nju su osim maturanata došli i vlasnici obrta, firmi, majstori, mentori, budući poslodavci....

Jedni su došli ponosni na svoje naučnike, da im daju podršku, pokažu im da su uvijek uz njih, te da računaju da će prihvatiti posao kod njih, a ne kod nekog drugog. Drugi su došli da odmah za sebe pronađu nove djelatnike, da ih otmu onima koji su ih školovali.



Ravnatelj se obraća učenicima s interesantnim podatkom: "od 140 upisanih, 120 Vas danas dobiva Svjedodžbu. Po tome ispada da nismo bili baš uspješni. Ali, ako kažemo da će se više od polovice danas zaposlit i uopće se neće prijavit na Zavod, onda možemo reći da smo uspješna škola"*



....meni su bili zanimljivi automehaničari ... ne znam zašto...



... dok im je tako ravnatelj ponosno poručio da se nastave educirat, usavršavat u struci, te da im je samo nebo granica jer u školi trenutno rade 4 bivša učenika kao majstori ili predavači, pozvao je sve iz elektrostruke da dođu na Strukovni sajam na kojem će se predstaviti bivši učenici škole, sadašnji vlasnici uspješnih firmi, a predviđa se i Okrugli stol. (Ma daj! Tko će nakon dobivanja Svjedodžbe slušat nekoga i nešto!)

Samo sam otišla pogledat što je to, kad učenici sjede oko budućih poslodavaca, bivših učenika škole, koji im govore svoja iskustva što su sve radili od mature i kako im danas ide. (kod svakog poslodavca piše: Ime i prezime, završeno zanimanje i školska godina).



..."sutra ćete se hvalit činjenicom da ste završili školovanje u RCK Split. Ovo je dio Vaših mentora i budućih poslodavaca!"



Tada sam shvatila. Svi oni školovani u trogodišnjim zanimanjima imaju praktična znanja i radne navike. Onog trena kad izađu iz škole mogu raditi u svojoj struci ili konobarit za 2 puta više novaca. Iako donosi više novaca taj posao je sezonski i trajno će im onemogućit povratak u zanimanje za koje su se školovali, koje im garantira samostalnost i sigurnost. Ugostiteljstvo nije samo konobarenje. Tu su i elektroinstalateri, serviseri klima i ostale opreme, pa čak i stolari i autoserviseri. Ako caffe aparat ne radi, ako ga nema tko popravit, ako nema struje u lokalu, ako ne radi hlađenje prostora, ako gostu ne radi auto pa ne može doći, neće trebat ni konobari..... tada ćemo svi imat problema.

Kraj školovanja je tek početak drugačijeg života koji ispred njih stavljaju nove izazove. Samo se možemo nadati da će donijeti ispravne odluke i poštovat struku za koju su se školovali.

Trendovi se mijenjaju i lijepo je kad škola ovako brine o svojim, sad već, bivšim učenicima.

Iako je ovo tema koja zahtjeva puno više od ovog teksta i mijenjanje mentalnih sklopova .... bilo mi je lijepo gledat toliko sreće, zadovoljstvo, ponosa na naše mlade, a ovaj moj tekst možda će pomoć onima koji upravo upisuju srednje škole.






- 12:30 - Gukni ako si faca (9) - #

ponedjeljak, 18.04.2022.

....Uskršnji lov!....

...moja baka je uvijek govorila da su zvona Crkve sv. Petra u Rimu, svojom zvonjavom u ponoć, razbacali jaja širom svijeta, pa bi svako Uskršnje jutro dočekali s lovom na jaja!...

Bio je to ljuti boj, potraga, istraživanje! Nitko od prijatelja nas nije shvaćao, dok nisu i sami došli pomoć u potrazi!
Uglavnom svake godine su jaja bila razbacana među cvijećem.... a kad bi bio loš dan....nalazili smo ih svuda po kući....čak i u mašini za pranje robe.

Kad su djeca bila mala bilo je više jaja...jer smo zvali i susjede...što više ljudi to bolje.... a kako su djeca rasla.... više ih nisi imao za koga skrivat.
Tad je moj brat, osigurao pomladak...i eto nas opet.... zaželjeli smo se lova....pa smo ponovo pronašli hrpu jaja ...šarenih.....s naljepnicama... čokoladnih...
Jednom je moja mama pronašla skriveno jaje u kasnu jesen... tad smo ih počeli brojat.... kontrola da neko ne ostane...

Pandemija je učinila svoje....nije bilo zajedničkih proslava.... ove godine pitam brata hoćemo li zajedno slavit .... kad će njegova starija kćer
- pa ćemo tražit jaja?

.. tako je krenilo... njih dvi u pubertetu i 23 jaja pobacana po vrtu. Pobjednik je tko ih više pronađe!. Velika djeca su bila pametnija pa su doveli i psa tragača!



....jaja su posvuda ...u cvijeću.... baka se dere "vruće", a ja se derem "hladno"



....na ogradi...baka vrišti "hladno", a ja "vruće"



.....svi trče gore dole....izbezumljeni, jer ono što bi trebalo bit lako i dosadno, odjednom postaje zanimljivo



....pronašlo ih se 22 komada ....svaka po 11....i tad je nastala borba....

baka se priključuje potjeri....ona je bojala jaja kapulom pa se dobro ne vide



....dječja su se lako pronašla jer su bila u šarenih boja .... pretražuje se centimetar po centimetar dvora....a ja uživam snimajući ... brat snima...nevista pazi da se ne polomi cviće...moj sin samo stoji na mjestu i vrti se u krug...nitko nije gladan....ovo je opaka bitka! Pas je izbezumljen i odbija jest...



.... tad ja pronađem ....to zadnje jaje koje je odlučivalo pobjednika!.... Osjećaj Vam ne mogu opisat! Digla sam ruku u zrak, vrisnila....kao da sam dala pobjednički gol.... svi slave, al su i razočarani što ga nisu oni našli....al to kratko traje....jer već započima druga bitka...ona s jajima...

Nikad ne možemo bit toliko stari da ne pronađemo dijete u sebi.... a i djeca se rado sjećaju nekih tradicija...ne pada im na pamet reć da su prerasli lov na jaja!


...i blog me je podsjetio izvukavši ovu sliku iz arhive....od prije više od 10 godina....





- 10:47 - Gukni ako si faca (14) - #

utorak, 22.03.2022.

...lipota cvita usred Splita! ....

Europa cvita usred Splita....ili 45. Praznik cvića na prvi dan prolića ....kako god ga nazvali....lipo je....veličanstvena je prezentacija 50 florista iz cilog svita koji su se...malo družili...malo učili...i stvorili bajku od 100.000 cvitova...



...posadili su palme nasred glavne dvorane....





...a ostale ispunili morem cvijeća....











....otvorili dvoranu ogledala...



...pokazali igru svjetla i cvijeća....



...i raskoši....




....cili Split u cviću pliva i priča priču o ljubavi...



....i miru....



Bez imalo lažne skromnosti, moram izjavit da je doživljaj veličanstven i na svjetskom nivou!

P.S. ove slike su samo za one koji ne mogu otić na izložbu.... ostali prošetajte kroz podrume jer se atmosfera muzike, svjetala, mirisa, cvića ne može ispričati....a tada otiđite na rivu i kupite koju sadnicu. To su ljudi iz Petrinje, Siska i Gline koji prodaju svoje sadnice.... Ne treba im humanitarna pomoć, kupite njihovo cviće i uživajte u njegovoj ljepoti.


- 19:30 - Gukni ako si faca (15) - #

<< Arhiva >>