Uz popularne i poznate sintetske droge, na tržištu pojavljuje se i niz rjeđih, pretežito sintetskih droga ili kombinacija pod raznim imenima:

- venus,

- spectrum,

- foxy-methoxy,

- blue mystic,

- bromomescalin,

- intellex,

- euphoria,

- nexus,

- BZP,

- dimitri,

- meclizin,

- beautifull,

- TFMPP,

- foxy…

- dianbol (metan)

- boldabol

- piperazin.

Najpoznatiji kemičar po izumima droga, autor oko 200 sintetskih droga (između ostalog i popularnog, ecstasyja), je dr. Alexander Shulgin.

Sintetske droge nazivaju se i «pametne droge» ili «dizajnerske». Narko marketing širi promidžbu o tome da te droge pojačavaju vizionarske i intelektualne sposobnosti. Istina je sasvim drukčija. Metodama magnetske razonance i pozitronske tomografije nedvojbeno su ustanovljene kobne posljedice konzumiranja sintetskih droga. Posljedice se kreću od akutnih trovanja s mogućim smrtnim ishodom (zbog nepoznatog kemijskog sastava i doza), do kroničnih oštećenja mozga jetra, bubrega i srca. Zajednički nazivnik djelovanja sintetskih droga je utjecaj na serotoninski sustav u mozgu. Serotonin je jedna kemijska supstanca u mozgu, prijenosnik informacija o dobrom raspoloženju s jedne stanice na drugu. Niska razina serotonina u mozgu rezultira slabim raspoloženjem, depresijom. Potrebni su lijekovi (Prozac i sl.) da se razina serotonina podigne. Učinak sintetskih droga sličan je tomu, droge dižu razinu serotonina, podižu raspoloženje. Osoba se osjeća izvrsno, druželjubiva je i dobro raspoložena. No, djelovanje sintetskih droga (za razliku od dobro doziranih lijekova) - je kontroverzno. Drogom izazvana previsoka razina serotonina izaziva iskrivljenu sliku stvarnosti (halucinacije), osoba misli da sve može. Halucinacije mogu biti kobne. Osim toga, djelovanje sintetskih droga ima i sekundarne refleksije. Kontroverznost je u tome što sintetske droge imaju i toksična djelovanja, oštećuju i (ne uvijek) uništavaju serotoninske neurone. Dolazi do jakih depresivnih stanja.


Novim aparatima (MRI) vidljive su «rupe» u tkivu mozga, slične ozljedama od moždanog udara ili trauma. Posljedica je klinička depresija ili «flash backovi» (povratne halucinacije), pa i mogućnost smrti. Najnovija saznanja su, da su štetna, ne samo kontinuirana uzimanja sintetskih droga – nego i povremena. Ne stvara se fizička ovisnost, ali dolazi do posljedica neurobiološke funkcije mozga – do psihičke ovisnosti. («Super nam je bilo prošli petak na partyju, uz ecstasy. Idemo ponoviti…»). Sintetske droge prže mozak, uzrokuju nervozu i nesanicu što ovisnike stimulira na uzimanje sedativa, marihuane, pa i heroina. To je začarani krug iz kojeg se teško izlazi. Vrata pakla otvaraju se…

I ponovo, pitanje: «Zašto se ljudi drogiraju?». Pravog odgovora nema, ima samo djelomičnih odgovora. Jedan od tih djelomičnih odgovora može se naći u jezgri «nucleus accumbens» koja se nalazi u starom dijelu mozga. Tek nedavno otkriveno je da ta, inače odavno poznata jezgra (skup neurona), služi kao centar za ugodu na koju se vežu sve vrste droga. Ova je jezgra meta svih droga, ali i drugih ovisnosti (kockarska ovisnost, seksualna…). U jezgri nucleus accumbensu «stanuje» dopamin, jedna od supstanci, najvažnijih prijenosnika informacija. Zadaća dopamina je da prenosi informacije iz nucleusa accumbensa u starom dijelu mozga, u centar za kratkoročno pamćenje i emocije. Nakon toga dopamin prenosi dalje informaciju u svjesni dio mozga u centar za mišljenje, dugoročnu memoriju i asocijacije. Informacija o ugodi dolazi u centre za spoznaju i pamćenje te ugode. Ovisnik utvrđuje podatak o ugodi, dok podatke o opasnosti i posljedicama zanemaruje.

Početak 2006. godine obilježen je novim drogama koje su snažnije ušle na hrvatsko tržište. To su; plesna droga piperazin i droge iz dvorana body buildinga, dianbol (metan) i boldabol. Piperazin je novost na hrvatskoj plesnoj sceni, donekle hit droga među tinejdžerima. To je supstanca koja se pretežito upotrebljava kao lijek u veterini. Činjenica je da se piperazin rabi kao lijek i za ljude, a ne samo za životinje, u skupini preparata (piperazin neuroleptici) u psihijatriji. Piperazin se počeo širiti na hrvatskom narko tržištu kao droga zbog izuzetno niske cijene i intenzivnog djelovanja. Da uporaba tog sredstva eskalira u plesnih prostorima potvrđeno je i u policijskim krugovima. Ta jeftina droga, prodaje se u tableticama, promjera oko 1 centimetar, vrlo je slična ecstasyju, ali još jeftinija. Cijena takve, često šarene tablete, iznosi svega 10 do 20 kuna po komadu, a konzumenti su uglavnom tinejdžeri. Koriste se kao stimulansi, uglavnom u disco klubovima i na partyjima. Slijedi, da je za cijenu jednog sendviča moguće kupiti "dobar provod". Dileri, zbog velike potražnje, trljaju ruke. Piperazin djeluje kao stimulans, ali i kao halucinogen. Posljedice mogu biti ozbiljne, jer piperazin djeluje na mozak, srce (podiže tlak, poremećaj rada srca), jetra i na cijelo tijelo. Posljedica konzumiranja može biti i smrt. Piperazin je moguće konzumirati i kao prah (piperazin citrat) koji se inače upotrebljava za liječenje konja, teladi, svinja, pasa, mačaka i životinja u zoološkim vrtovima. Prodaje se u vrećicama od 10, 50, 100 i više grama. Prah se topi u vodi ili umiješa u hranu. Štetnost djelovanja na mladi, ljudski organizam – nije potrebno čak ni komentirati, jer je evidentna.

Najnovija neugodna saznanja iz prakse dolaze iz svijeta body buildinga. Za povećanje mišićne mase, na ilegalnom tržištu kupuju se razni napitci i prah nepoznatog sastava. Te tajne supstance također se upotrebljavaju u veterini (mješavina steroida i koktela za bikove) kao i piperazin. Koriste ih i vježbači, adolescenti. Po nekim saznanjima, doduše neprovjereno, zbog uzimanja spomenutih preparata, dio mladih ljudi postao je sterilan, dio ih je dobio ili će dobiti rak prostate. Za neke se drži da su od toga izgubili i život, jer su koristili pripravke namijenjene životinjama. Dileri dopinga bilderima prodaju i tablete ružičaste boje pod imenom dianbol, koje u žargonu nazivaju metan. Moguće je nabaviti i boldabol koji se u tijelo unosi špricom, a izaziva čitav niz bolesti.