SILVER DRAGON-MIDLE OF THE NIGHT

Kada danas se sjetim da je poginula u ranim dvadesetim godinama života, nije mi jasno kako je stigla tako bogatu karijeru ostaviti iza sebe. Pojavila se davne 1994. s prvijencem 'Age Ain't Nuthin' But a Number', zauzevši odmah jednu od čelnih pozicija na tada još uvijek nerazvijenoj teen r’n’b sceni. Slijedi poslovna i ljubavna suradnja s kraljom svih maloljetnih ljubavi, R. Kellyem, koja je tada punila stupce tabloida jer je Aaliyah imala tek 15 godina. Pisalo se puno i o navodnom braku, no isti nikada nije potvrđen. Svoj sljedeći album, od kritike i publike odlično prihvaćeni 'One In A Million' izdaje 1996. Nošen izvrsnim singlom 'Hot Like Fire' album ponovno gura Aaliyah na vrhove top lista, a nju izbacuje kao kraljicu novog vala ženskog r’n’b-a. U centru pažnje javnosti jedno ju je vrijeme držao još njen najbolji singl uopće 'Are You That Somebody', da bi onda uslijedila ogromna stanka sve do 2001. Te godine izdaje treći studijski album jednostavno nazvan 'Aaliyah', koji je na sebe natovario možda i prevelika očekivanja, tako da su monstruozne tiraže u početku izostale, a i fanovi su sramežljivo priznavali da su očekivali ipak više. Usprkos tome našlo se na njemu sjajnih singlova poput 'Try Again' i 'We Need A Resolution', a samo nešto lošije bile su 'Rock The Boat' i 'More Than A Woman'. Iduće godine dogodila se tragedija, koja je prekinula jednu sjajnu mladu karijeru, koja je u budućnosti obećavala još mnogo glazbenih poslastica. Ova dva reizdanja naglasak bacaju na njena posljednja dva albuma, s novim uvrštenim dodatnim pjesmama. Za svakog fana moderne r’n’b produkcije svakako a must have u kolekciji, a i ostali će pronaći ponešto za sebe. Ona je sada s 2pacom i ostalima reperima....Dok se obitelj,prijatelji i obožavatelji preljepe i nadareneR&B zvijezde Aaliyah s tugom u srcu prisjećaju tragičnog 25.kolovoza 2001,kad se ugasio njezin mladi život.....ZAUVIJEK U NAŠIM SRCIMA...POČIVAJ U MIRU.PEACE

Zmajevi su zla stvorenja zadivljujuće snage. Njihova su gušterolika tijela prekrivena debelim, neprobojnim ljuskama, a mekani trbuh oklopom izvezenim dragim kamenjem i srebrom. Naoružani su zubima i kandžama dugim i oštrim poput mačeva.

Uruloki ili Vatreni zmajevi bljuju vatru koja može spržiti i samu zemlju. Svi zmajevi imaju vrlo oštar vid i njuh a sluh im je toliko dobar da mogu čuti skriveni plijen kako diše. Njihova je krv crni otrov, dok oni sami smrde po sumporu. Spržena i smrdljiva okolica, kao i neugodna tišina su općenito najlakši pokazatelji da u blizini obitava zmaj.

Hrabri su i inteligentni, ali isto tako i tašti te jako pohlepni za blagom. Obožavaju zagonetke i anegdote. Imaju rubinski crvene oči kojima ako žele mogu opčiniti svoje inteligentnije žrtve. Pošto su stvoreni magijom, zmajevi ne vole vodu i svijetlo pa svoje jazbine rade u planinama i najčešće izlaze po zvjezdanim, vedrim noćima.

Svi su zmajevi nastali u Prvome Dobu Sunca zahvaljujući Morgotovoj vatri i magiji.

Dijele se na tri vrste: prva su zmije koje gmižu po zemlji. Druga su reptili sa udovima ili gušteri. Ove je dvije vrste Morgot napravio kao eksperiment dok se pripremao za pravi posao, a to je treća vrsta: inteligentni reptili sa krilima poput šišmiša koji mogu letjeti nad zemljom. Nazvao ih je Zmajevi.

Prvi vatreni zmaj kojeg je Morgot stvorio bio je Glaurung. Ta je opaka zvijer ubrzo pobjegla svojem gospodaru i sama uništila vilenjačko kraljevstvo. Vilenjake je spasio Fingon, princ Hithluma potjeravši Glaurunga nazad Morgotu.

U ratovima za Beleriand Morgot koristi Glaurunga kao vođu svojih armija što je snage zla učinilo gotovo nepobjedivima. U jednoj od bitaka Turin Turambar se prišuljao velikom zmaju i probo ga mačem Gurthangom. Crni je otrov Glaurungove krvi bio kraj i za Turina.
U kasnijim se dobima zmajevi koncentriraju na hladni i brdoviti sjever gdje vode brojne ratove sa patuljcima u namjeri da se dokopaju njihovog blaga. Najpoznatija je priča o Šmaugu Veličanstvenom koji je zagospodario Usamljenom planinom i njezinim blagom kada je još bio vrlo mlad.

Na kraju Trećeg doba i početku četvrtog, najsnažniji i najozloglašeniji zmaj bio je Itangast žderonja gostiju. Živio je na Zlatnoj planini, na samom sjeveru Međuzemlje i posebne je probleme stvarao sjevernjacima, ljudima koji su često bili glavna atrakcija na njegovim gozbama.

Od otprilike 3000 vrsta zmija koliko danas živi na Zemlji za čovjeka je opasno 10 - 12% (300 - 360 vrsta), a nekoliko stotina vrsta je otrovno, ali neškodljivo za čovjeka. Pošto zmije, kao i ostali gmazovi, ne mogu regulirati vlastitu tjelesnu temperaturu, najbrojnije su u tropskim i suptropskim područjima gdje najniža zimska temperatura ne pada ispod 18 stupnjeva Celzija. Zanimljivo je da na svakom kontinentu broj vrsta zmija neotrovnica premašuje broj vrsta otrovnica. Izuzetak je Australija gdje je broj vrsta otrovnica daleko veći nego neotrovnica. Osim toga, u Australiji žive zmije čiji se otrov smatra najtoksičnijim među svim zmijama.

Podjela
Postoje dvije porodice zmija otrovnica:
• Elapidae (guje) i
• Viperidae (ljutice i jamičarke).
U porodicu guja spadaju kobre, mambe, koraljne zmije, australske otrovnice, morske zmije, te još neke zmije Azije i Afrike. U porodicu ljutica i jamičarki spadaju europske, azijske i afričke ljutice, čegrtuše, te južnoameričke i azijske jamičarke.

Anatomija
Građa otrovnih zubi i otrovnog aparata različita je u guja i ljutica. U guja su otrovni zubi smješteni na prednjem dijelu gornje čeljusti. Nepokretni su i, kada su usta zatvorena, smješteni su u kožnom naboru u donjem dijelu usne šupljine. Osim toga, zubi mnogih guja nemaju šuplji kanal unutar otrovnih zubi već su njihovi zubi duboko užlijebljeni. Otrovni su zubi povezani sa otrovnim žlijezdama koje proizvode otrov. Kada ovakva zmija ugrize, iz žlijezde poteče otrov kroz zub (ili žlijeb) u ranu. Specijalnu prilagodbu posjeduju neke afričke i azijske kobre. One zbog posebne građe otrovnih zubi mogu štrcati otrov na udaljenost i do 3 metara i tako se braniti od napadača. Otrov ima jako nadražujuće djelovanje na oči i, ako ga se odmah ne ispere, može dovesti do trajne sljepoće. Posebno su po toj osobini poznate četiri vrste afričkih kobri. To su crnovrata kobra (Naja nigricollis), mozambička kobra (Naja mossambica), crvena kobra (Naja pallida) i ringhal (Hemachatus haemachatus). I neke vrste azijskih kobri također mogu štrcati otrov.

Evropske vrste
U Europi žive samo opasne zmije otrovnice iz porodice ljutica. Većina je europskih ljutica vrlo mala (mnoge su manje od 60 cm), pa ako i dođe do ugriza, količina ubrizganog otrova je vrlo mala. Sve europske ljutice imaju otrov u kojem prevladavaju hematotoksične tvari. One izazivaju poremećaje u broju krvnih stanica, poremećaje u mehanizmu grušanja krvi, te izravno razaraju tkivo. Nakon ugriza javlja se bol i otok koji se brzo širi od mjesta ugriza. Na mjestu ugriza i u njegovoj okolini mogu se javiti i mjehuri ispunjeni bistrom tekućinom. Ako je ubrizgana veća količina otrova, a ugriz se ne liječi, kao jedna od komplikacija (iako vrlo rijetko) može se javiti i gangrena. Najčešći su ugrizi u prste ruku ili u nogu. Osobito su opasni ugrizi u glavu, vrat ili u krvne žile.

U Hrvatskoj živi 14 vrsta zmija, a najopasnije su poskok i riđovka.

Poskok (Vipera ammodytes)
Poskok je najopasnija i najveća europska otrovnica. Ženke narastu oko 60 cm, ali mužjaci mogu narasti i do 100 cm. U nekih je populacija zamjetna razlika u boji između mužjaka i ženki. Mužjaci su pepeljasto sivi, a ženke su najčešće smeđe, sivosmeđe ili crvenosmeđe. Na leđima se nalazi karakteristična "cik - cak" linija koja je u nekih primjeraka izlomljena, te čini rombove. Na vrhu poskokove njuške nalazi se mali roščić. Poskok se hrani gušterima, malim glodavcima i pticama. Pari se u proljeće, a u jesen ženka okoti 3 - 10 (ponekad i više) živih mladih. Nije agresivan i ako se uznemiruje počinje siktati i pokušava pobjeći. Često ga je potrebno jako isprovocirati da bi ugrizao. Ako, međutim, dođe do ugriza, potrebno je potražiti liječničku pomoć, jer je poskok jako otrovan. Prvi simptomi trovanja su bol i(ili) oticanje ugriženog dijela tijela. Otok se javlja 2 - 3 minute nakon ugriza i brzo se širi. U velikih primjeraka zubi mogu biti i 1cm dugi, pa otrov može biti unesen u mišić što ubrzava razvoj simptoma trovanja. Pošto se poskoci lako održavaju i razmnožavaju u zatočeništvu, oni se često koriste kao izvor otrova za proizvodnju antiseruma.

Riđovka (Vipera berus)
Riđovka je najrasprostranjenija zmija Europe i najrasprostranjenija zmija uopće. Prostire se preko čitave Europe, kroz Rusiju sve do obale Tihog oceana. U Švedskoj se može naći i u Arktičkom pojasu. Nema je u južnoj Španjolskoj, južnoj Italiji na jugu Balkanskog poluotoka i na nekim većim Mediteranskim otocima. To je jedna od rijetkih zmija čija je biologija dobro proučena. Voli vlažnija staništa od poskoka. Za razliku od poskoka, češće se nalazi u nizinama, u blizini bara ili močvara. U Alpama se može naći i preko 2000 metara n/m. U jesen koti žive mlade. Otrov joj nije tako jak kao u poskoka, iako u nekih osoba može doći do jačih oštećenja tkiva. Simptomi trovanja su bol i oticanje. Ugriz riđovke uglavnom nije smrtonosan za zdravog, odraslog čovjeka. Ipak, preporuča se potražiti liječničku pomoć.

Prva pomoć kod ugriza
Prva pomoć uključuje postavljanje poveske između rane i srca ukoliko je rana na ekstremitetu, imobilizacija ekstremiteta, te spajanje ranica rezom. Isisavanjem otrova od strane osobe s zdravim ustima ili preko gumene membrane može se ukloniti i do 30% otrova. Povesku valja svakih 20 minuta popuštati i pomicati naviše za jedan do dva centimetra. Ujedenog treba što hitnije transportirati u bolnicu. Ranu je poželjno isprati otopinom kalijevog permanganata, te u nju uštrcati kalijev permanganat ili vitamin C jer vezuju preostali slobodni otrov. Liječenje u bolnici uključuje davanje antivenina (protuotrova), antibiotika, antitetanusne terapije i antihistaminika. Antivenin kojeg proizvodi zagrebački Imunološki zavod glasi za jednog od najboljih na svijetu. Preporuča se polovicu doze dati u okolinu rane a ostatak intramuskularno. Uz pravilno liječenje smrtnost nije veća od 2%.

Dinosauri su bili neobično raznovrsne životinje koje je evolucija razgranala u mnogo vrsta i oblika, što se odražava i na predodžbe o njima. Neke dinosaure poistovjećuju s dugovratim divovskim sauropodima dugih nerazumljivih latinskih imena. Druge pak dinosauri odmah podsjećaju na najstrašnijeg mesojeda koji je ikada živio, Tyrannosaurusa rexa. Sama riječ dinosaur (grčki: strašni gušter) odnosno znanstvenije dinosauria opisuje grupu životinja različitih veličina i svojstava koje su živjele u mezozojskoj eri. Dinosauri su zavladali u doba Jure, opstavsi 135 milijuna godina, sve dok ih prije 65 milijuna godina nije unistio asteroid. Njihovu vladavinu na Zemlji je takodjer omogucio pad asteroida koji je unistio vecinu biljaka i zivotinja srodnih krokodilima sto su u trijasu prevladavali u svijetu. Dennis Kent, profesor geologije na sveucilistu Rutgers u New Jerseyu, navodi kako prakticno ziveci sami, dinosauri nisu imali konkurencije, pa su se razvili u cudovista, na primjer u Tyrannosaurus rexa i Velociraptora. Jednom rjecju, oni su zamijenili ranije brojne razlicite vrste grabezljivaca. Bilo je potrebno samo 50.000 godina da bi se dinosauri razvili u goleme zivotinje.
Gmazovi iz gornjeg perma i donjeg trijasa imaju već zvjerolike zube, pa su ih sistematičari nazvali zvjerogušterima (Theriodontia). Smatraju se ishodišnom skupinom svih sisavaca.Ipak, najpoznatiji prijelazni oblik bila bi praptica (Archaeopteryx) koja ima mnoge značajke gmazova, a sami kostur ptice je imao nekoliko karakteristika dinosaura.
Dinosauri se prema građi zdjelice dijele u dvije vrlo različite grupe: Saurischia koji su imali zdjelicu nalik na današnje guštere i Ornithischia sa zdjelicom nalik na današnje ptice. Prvoj grupi pripadaju brzi grabežljivci koji su se većinom kretali uspravno na stražnjim nogama (npr. Tyranosaurus i Velociraptor) te neki golemi biljojedi (Apatosaurus), dok drugoj grupi pripadaju izraziti biljojedi poput Stegosaura ili Iguanodona. Leteći reptili (Pterasauri) i neki reptili koji su naučili plivati (npr. riboliki Plesiosauri i Ihthiosauri) nisu bili dinosauri, iako su poput njih izumrli nekako u slično vrijeme. No, neki reptili koji su bili suvremenici dinosaura, poput krokodila i nihovih rođaka, preživjeli su do danas.