Društvo prijatelja vrgorske starine - Vrgorac https://blog.dnevnik.hr/dpvs

nedjelja, 29.09.2019.

Društvo prijatelja vrgorske starine na Biklijadi



Društvo prijatelja vrgorske starine predstavilo je svoj rad i izdanja na ovogodišnjoj, jubilarnoj 20. pučkoj fešti Biklijadi, posvećenoj bikli, lozi i kozi.
Posjetitelji su mogli dobiti knjigu 'Tamo doli' autora Jure Divića, koju smo izdali u sklopu naše biblioteke Augustin, te neke Divićeve ranije radove. Osim toga, bio je dostupan i izložbeni katalog 'Vrgorska poljoprivreda nekad'.
Jure Divić je cijelu večer potpisivao svoje knjige, a katalozi su začas nestajali sa stola. Prvi put smo imali štand na nekoj manifestaciji i prezadovoljni smo odazivom građana. Dogodine ćemo biti još bolji.
Zahvaljujemo našoj vrijednoj volonterki Luciji Divić koja je vješto organizirala štand, zatim Turističkoj zajednici grada Vrgorca koja nas je pozvala, kao i svim građanima koji su došli do našeg malog punkta.



Na sinošnjoj Biklijadi svoj štand je postavio i Park prirode Biokovo. Djelatnica parka Vedrana Vela Puharić sa sobom je donijela misterioznu biljku koju je opjevao Tin Ujević. Onaj tko je pogodio ime biljke, dobio je vrijedne poklone parka. Radilo se naravno o kaloperu čije su ime otkrile dvije Vrgorke nakon što su pjesmu "Odlazak" izveli Pučki pjevači Župe Veliki Prolog - Dusina. Nakon završetka nagradne igre, pitar sa kaloperom gospođa Puharić je svečano uručila Društvu prijatelja vrgorske starine na brigu, a preuzeo ga je naš član Jure Divić. Time smo Juri dali važan zadatak redovnog zalijevanja biljke koja je gotovo nestala na našim područjima, a postala je bezvremenska zahvaljujući velikom Tinu i njegovim stihovima: "I blijesak slavna šestopera, i miris (miris) kalopera".

29.09.2019. u 19:14 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 26.09.2019.

Rotschildova cesta prema Paklini



Vrgorski rudnik asfalta „Paklina“, za kojega je još Alberto Fortis zapisao da je radio prije nego je „mletačko oružje osvojilo ovaj kraj“, s Vrgorcem je povezan starom, povijesno izuzetno vrijednom, makadamskom cestom danas dugom četiri kilometra. Ova cesta je omiljeno šetalište Vrgorčana, a u tijeku su pripremni radovi za njezino uređenje u obliku sportsko-rekreacijske staze.

U tom svjetlu vrijedi se podsjetiti o kakvoj se to važnoj prometnici radi i za kakve potrebe je građena. Detaljniji podaci o tome dosad nisu „iskopani“ iz arhiva jer nam u tom pogledu nedostaje sustavnosti, ali poznato je da je cesta izvorno bila duga šest kilometara i da je povezivala rudnik i Napoleonovu cestu. Danas su od te ceste ostala četiri kilometra i ona se u svojem gornjem dijelu spaja s modernom asfaltnom prometnicom koja spaja Vrgorac i Ploče. Priključak na Napoleonovu cestu više ne postoji, a nije nam poznato ni kuda su ta nekadašnja dodatna dva kilometra prometnice dopirala do Napoleonove ceste za koju znamo da prolazi kroz Vrgorac od Ercegova sela do Korza, niz Pijacu prema Vinariji, dalje prema selu Škulja i nastavlja prema Velikom Prologu i Metkoviću. Pretpostavka je da je cesta od Pakline prema Vrgorcu otprilike pratila smjer današnje državne ceste kroz Vukovarsku ulicu, ali to tek treba utvrditi budućim istraživanjima.

No bez obzira na to gdje su se danas „skrila“ dodatna dva kilometra ceste, nešto više podataka znamo o njezinoj izvornoj namjeni. Izgrađena je sredinom 19. stoljeća kada je rudnikom upravljala tvrtka Steinkohlen-Gewerkschaft für Istrien und Dalmatien kojoj je vlasnik bio barun Salomon Mayer von Rotschild (1774.-1855.), bogati bankar je koji je stvorio austrijsku granu poznate obitelji židovskog podrijetla Mayer Amschel Rotschild. Suvremeni povijesni izvori učestalo ponavljaju da je uzrok slabog poslovanja rudnika bila skupoća transporta rude od Vrgorca do mora, ali je rudnik u vrijeme Rotschildove uprave počeo davati veći profit. Problem transporta je tada olakšan gradnjom šest kilometara dugog makadamskog puta koji je spajao Paklinu i Napoleonovu cestu, čime je olakšan prijevoz asfalta karavanama prema Neretvi. Okolnosti i točnu godinu izgradnje ceste tek treba utvrditi dodatnim znanstvenim istraživanjima.

Nešto, kasnije, od Rotschilda je rudnik kupila bečka tvrtka „L. König i sin“. Godine 1899. Alexander König je izgradio potrebnu infrastrukturu rudnika koju su činili pisarnica, upravna zgrada, stanovi radnika i drugo. Izvori međutim ne govore ništa o tome kako se novi vlasnik odnosio prema cesti, ali zasigurno ju je održavao, kao i sve kasnije uprave od Austrije do socijalističke Jugoslavije kada je konačno zatvoren i napušten. O tome će više moći reći tek neka buduća povijesna istraživanja.

I zaključno, osim što ima sportsko-rekreacijsku namjenu, Rotschildova cesta od Vrgorca prema Paklini važan je spomenik rudarske povijesti Vrgorske krajine, što je važno ne samo zbog činjenice da je Paklina jedan od svega par velikih rudnika Dalmacije, već i zato što je cesta izgrađena u vrijeme uprave poznate bankarske obitelji Rotschild, što joj zasigurno daje dodatnu notu egzotičnosti. Zato se valja nadati da će stručne institucije, lokalna samouprava, pa i samo stanovništvo u budućnosti vrednovati ove činjenice i uložiti dodatni trud da se povijest ove ceste istraži, a ona sačuva za budućnost u što je moguće izvornijem obliku.

Piše: Branko Radonić, prof.

26.09.2019. u 15:12 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 08.09.2019.

Mala Gospa u Zavojanima



Danas se u zavojanskoj župi slavi blagdan Male Gospe. U sklopu njegove proslave već se stoljećima u selu održava veliki blagdanski sajam.

Jeste li znali da je prije točno 95 godina, na Malu Gospu 7. i 8. rujna 1924. godine na stočnom dijelu zavojanskoga sajma prodano 90 krava (volovi, junice, telad), 18 konja, 325 ovaca, 850 koza, 55 svinja, 6 mazgi i 9 magaraca?

Inače, 1712. godine izgrađena je župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije (Male Gospe) u Zavojanima. Uz građevinu je 1795. godine izgrađen veliki zvonik visok trideset metara u kojem se danas nalazi sat i tri zvona.

Mještanima Zavojana, zavojanske župe i zavojanskoj dijaspori čestitamo blagdan Male Gospe!

08.09.2019. u 11:06 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 02.09.2019.

Osmanlijska materijalna kulturna baština Vrgorca



Gradina je izgrađena od strane srednjovjekovnih gospodara Vrgorca, ali su je Osmanlije nadogradile i prilagodile svojim potrebama. Također, nekadašnja džamija s minaretom je 1690. pretvorena u crkvu sa zvonikom. Taj zvonik je zapravo bio minaret sa zvonom i opstao je do 1861. godine. Na koncu je 1913. srušena i stara crkva te je na njezinom mjestu izgrađena današnja župna crkva Navještenja Blažene Djevice Marije.

Što se tiče kula u samoj varoši, danas uglavnom imaju dvojna imena, s time da nema pravila koje se koristi prvo. Međutim, praksa se sve više ujednačuje u korist izvornih imena nastalih u vrijeme Osmanlija. Tako se Cukarinovića kula naziva još i Fratarskom, Šabića kula se zove i Pakerovom, dok Dizdarevića kula ima naziv i Kapetanovićeva i Franića, ali uglavnom se danas naziva Tinovom kulom jer se pretpostavlja da je u njoj rođen pjesnik Tin Ujević. Mumina kula se rijetko naziva i Atlagića kula, a oba imena se odnose na istog čovjeka - Mumin-agu Atlagića.

Osim navedenih kula u Vrgorcu, jedna se nalazi i u Zavojanima, u zaselku Kasaba. Nekada veliko kameno zdanje, a danas ruševina, pripadala je Cukarinovićima, ali je nazivaju još i Ančića kulom, po vlasniku koji se u nju uselio nakon oslobođenja ovog kraja od Osmanlija 1690. godine.

Ove kule u varoši imale su dvojaku namjenu: u miru su bile stambene zgrade, a u ratu obrambene fortifikacije.

Tek predstoje istraživanja kako bi se utvrdilo postoje li na našem području još neke ruševine ili temelji današnjih zgrada čije se podrijetlo treba tražiti u osmanlijskom razdoblju vrgorske povijesti. Takve sigurno postoje s obzirom da je Vrgorac bio značajno osmanlijsko uporište na granici tijekom 16. i 17. stoljeća.

02.09.2019. u 20:03 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< rujan, 2019 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Kolovoz 2020 (2)
Travanj 2020 (6)
Ožujak 2020 (3)
Siječanj 2020 (2)
Prosinac 2019 (4)
Studeni 2019 (6)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)
Kolovoz 2019 (2)
Srpanj 2019 (8)
Lipanj 2019 (4)
Svibanj 2019 (8)
Travanj 2019 (6)
Ožujak 2019 (1)
Veljača 2019 (5)
Siječanj 2019 (4)
Prosinac 2018 (10)
Studeni 2018 (14)
Listopad 2018 (9)
Rujan 2018 (7)
Kolovoz 2018 (10)
Srpanj 2018 (2)
Lipanj 2018 (9)
Svibanj 2018 (13)
Travanj 2018 (14)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

O Društvu

Društvo prijatelja vrgorske starine je udruga građana koja djeluje u Vrgorcu.

Adresa:
Društvo prijatelja vrgorske starine
Ulica Tina Ujevića 7,
21276 Vrgorac

Elektronička adresa:
info@vrgorskestarine.hr

PREDSJEDNIK: Branko Radonić, prof.
POTPREDSJEDNIK: Matko Bašić
TAJNICA: Adriana Turić-Erceg, prof.

Inicijativa osnivanja Društva: 12. ožujka 2018.
Društvo osnovano: 5. travnja 2018.
Društvo registrirano pri Uredu državne uprave: 16. travnja 2018.

CILJEVI Društva su:
- POTICANJE osnivanja kulturnih institucija (muzej, institut, itd.) koje će brinuti o zaštiti (popravci, konzervacija, restauracija) spomeničke kulturno-povijesne baštine te o istraživanju povijesti, običaja, lokalnog govora i drugih aspekata kulture Vrgorske krajine;
- ISTRAŽIVANJE i ZAŠTITA materijalne i nematerijalne kulturne baštine Vrgorske krajine;
- OČUVANJE lokalnog kulturnog identiteta vrgorskog kraja;
- PROMICANJE vrijednosti i značaja kulturno-povijesne baštine Vrgorske krajine kao kulturnog dobra važnog za regionalnu i nacionalnu kulturnu baštinu;
- PRONALAŽENJE i SKUPLJANJE predmeta, arhivske dokumentacije i fotografija od povijesnog, arheološkog, umjetničkog i etnografskog značaja za vrgorski kraj;
- UPOZNAVANJE domaćih građana i stranaca s kulturno-povijesnom baštinom Vrgorske krajine, a time i njezinom valorizacijom;
- SURADNJA sa znanstvenim, stručnim, kulturnim, prosvjetnim i drugim institucijama, ustanovama i udrugama, kao i tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave i državne uprave.

Poveznice

Društvo prijatelja vrgorske starine (fb)
Grad Vrgorac (web)
Vrgoračke novine (fb)
Vrgorac nekad (fb)
Blog od Vrgorca grada (web)
Turistička zajednica Vrgorac (fb)