Društvo prijatelja vrgorske starine - Vrgorac https://blog.dnevnik.hr/dpvs

petak, 19.07.2019.

INSTITUCIJA ZA ČUVANJE PAMĆENJA



Više puta smo napisali kako je potrebno da Vrgorac ima instituciju koja će istraživati njegovu povijest i čuvati pamćenje zajednice. Da ne bi zvučali previše apstraktno, objasnit ćemo naš stav na par primjera.

U prilogu je vjerojatno najpoznatija stara fotografija Vrgorca. Nije najstarija, ali svakako je najpoznatija. Snimljena je oko 1912. godine na Pijaci i prikazuje nekoliko desetaka građana Vrgorca koji su se očito za ovu, tada rijetku, priliku, lijepo sredili i pozirali fotografu. Što znamo o ovoj fotografiji? Znamo da je snimljena za potrebe izrade razglednice koju je izdao tadašnji vrgorski trgovac Jakov Roje i čija je trgovina na fotografiji smještena zdesna. Na fotografiji vidimo objekte koji uglavnom postoje i danas, a nad Pijacom su se nadvisile vjekovna Gradina i Avala. I to je to.

Ne znamo ni tko je fotografiju snimio, ne znamo ime i prezime niti jedne osobe u kadru, kao što i ne znamo tko su ljudi zdesna koji su odjeveni u građanska odijela, za razliku od ostalih koji su u težačkim, seljačkim odijelima. Ne znamo ni kojega dana je fotografija snimljena, jeli možda bio pazarni pa je zato ovoliko ljudi u pozadini kadra. Ne znamo ništa ni o Rojinoj trgovini, a pogotovo ne znamo zašto se odlučio izdavati razglednice kao vid reklame svoje trgovine, kao niti koliko ih je ukupno tiskao. Štoviše, da nema privatnog angažmana pojedinca, i ova razglednica bi odavno nestala, kao tko zna koliko sličnih razglednica i fotografija koje prikazuju povijest Vrgorca i njegovih sela.

Logično je da ništa o fotografiji ne znamo, jer se pamćenje naše zajednice svodi na pamćenje pojedinca. A pamćenje pojedinca traje malo kraće od trajanja ljudskog života, možda sedamdeset godina. I kad pojedinac ode, vrgorska zajednica ostane bez dijela svoga pamćenja, a Žbare i druga vrgorska groblja sakriju još jednu tajnu. Tako je otkad je svijeta i čovjeka, ali u moderno doba čovjek je doskočio tom problemu osnivanjem institucija koje su medij za prenošenje pamćenja s jedne generacije na drugu. Ako je zapisano, snimljeno, sačuvano, katalogizirano, onda se pamćenje može prenijeti desetljećima, stoljećima, koliko god treba, a ako sve svodimo za pamćenje pojedinca, onda ono s prolaskom jedne generacije nestane ili, što je još gore, iskrivljeno se prenese sa starijih na mlađe.

I tu dolazimo do još jednoga primjera. Prije nego što je Društvo prijatelja vrgorske starine krajem prošle godine postavilo izložbu „Od jezera do polja“, tek rijetki Vrgorčani su znali okolnosti i detalje izgradnje odvodnog tunela „Krotuša“ u Vrgorskom polju i koliko se za taj projekt zalagao pokojni župnik Vrgorca, a potom i Pasičine fra Ante Gnječ. Dakle, svega osamdeset godina od realizacije najvažnijeg infrastrukturnog projekta u Vrgorskom polju ikad, i jednog od najvećih u vrgorskoj povijesti uopće, sve je zaboravljeno. A pogotovo je zaboravljeno koliko je gladan bio narod ovoga područja kada je golim rukama razbijao golu stijenu da otjera vodu s polja, posije razne biljne kulture, prehrani se i tako osigura svoj biološki opstanak na ovim područjima. I da nije slučajno sačuvan jedan album fotografija, ostali bi bez velikoga bogatstva, a pritom imajući na umu da je tko zna koliko je detalja ovoga projekta do danas zaboravljeno. Kada su tako prošli Krotuša, fra Ante Gnječ i tadašnje generacije težaka Jezera, a što mogu očekivati svi drugi, manji ili veći događaji i ličnosti koje su živjele ili žive u ovom gradu danas?

Danas, u 21. stoljeću, u vrijeme razvoja tehnologije i znanosti te veće dostupnosti novca, lakše je nego ikad istraživati prošlost i čuvati pamćenje. A to je pogotovo važno jer društvo u globalizacijsko vrijeme doživljava tektonske promjene i ono od jučer će se sutra još lakše zaboraviti. Zbog toga nemamo pravo biti ignoranti i lišiti sutrašnje generacije sačuvane povijesti njihove zajednice.

Branko Radonić

19.07.2019. u 10:54 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 18.07.2019.

Predivna donacija



Jedna vrgorska srednjoškolka donirala je Društvu prijatelja vrgorske starine iznos od 200 kuna koje je zaradila radeći povremeno tijekom praznika. Htjeli smo je odgovoriti od nauma da donira svoj marljivo zarađeni novac, ali ova mlada Vrgorka je bila vrlo uporna ističući da na ovakav način želi podržati kulturne aktivnosti naše organizacije. Iako je zamolila da donacija ostane anonimna, ipak želimo javno pohvaliti ovaj divan primjer naše vrgorske mladosti, a ona će se prepoznati.

Hvala joj na prekrasnoj gesti, zaista smo dirnuti!

18.07.2019. u 19:03 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 16.07.2019.

Vrgorka iz Zagreba o predstavljanju 'Tamo doli' i radu Društva



Vrgorka Snježana Pervan Primorac već više od dvadeset godina živi u Zagrebu, a zatekla se u Vrgorcu baš na dan predstavljanja zbirke kratkih priča 'Tamo doli'. O predstavljanju i općenito radu Društva je zapisala zaista prekrasne rečenice koje ispod prenosimo. Hvala Snježana, ove nam riječi puno znače!

"Kada istitucije zakažu, onda na scenu nastupaju ljudi. Društvo prijatelja vrgorske starine, udruga i čuvar povijesnih vrijednosti Vrgorca. Pojedinci, vidljivi i nevidljivi. Skupina entuzijasta koji više nisu mogli čekati da se institucije pokrenu pa su zasukali rukave. Rade izložbe, prikupljaju povijesne materijale, educiraju i izdaju knjige. Ljubav prema rodnom kraju i misao da se očuva sve ono što je vrijedno za generacije koje dolaze je njihova jedina misao vodilja. I tako, spletom okolnosti sam se našla na promociji njihove prve izdane knjige iz biblioteke Augustin. Utisci su uistinu fenomenalni i stvarno se isplati poduprijeti ovu ekipu jer pošteno i sa srcem, volonterski odrađuju lavovski posao."

16.07.2019. u 18:50 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 15.07.2019.

DONACIJE



Poštovani pratitelji, Društvo prijatelja vrgorske starine je u cijelosti volonterska organizacija čiji članovi ulažu svoje vrijeme i novac u najrazličitije projekte i aktivnosti kojima ste svjedočili posljednjih 15 mjeseci otkad postojimo. A bilo ih je preko 30.

Baviti se kulturom volonterski, na stručan način, u Dalmatinskoj zagori, gotovo bez institucionalne potpore, u gradu bez muzeja, arhiva i galerije, u situaciji kada uglavnom počinjete od nule, trasirajući staze koje dosad nisu postojale - zaista nije lako. Ali nama to nije teško i imamo puno projekata u planu. A za svaku aktivnost - izložbu, prezentaciju, knjigu, katalog - je potreban novac. Članovi Društva svojim novcem pokrivaju razne aktivnosti, ali neke stvari su iznad naših osobnih financijskih mogućnosti.

Zato vas molimo da ako ste u mogućnosti da i najmanjom mogućom donacijom pomognete naš rad. Ne jer bi pomogli nama, već kulturnom razvoju našega Vrgorca. Svaka dobivena kuna ide direktno za kulturu, za planirane knjige, kataloge i izložbe.

Podaci za uplatu se nalaze na priloženom primjeru ispunjene uplatnice. Unaprijed hvala. <3

Swift broj za uplate iz inozemstva: OTPVHR2X

15.07.2019. u 20:53 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 12.07.2019.

Premijerno predstavljena zbirka kratkih priča 'Tamo doli' Jure Divića



Sinoć je pred preko šezdeset ljubitelja pisane riječi u Galeriji Društva prijatelja vrgorske starine premijerno predstavljena zbirka kratkih priča „Tamo doli“ vrgorskog novinara i pisca Jure Divića. Svi zainteresirani nisu mogli stati u prostor Galerije pa se predstavljanje "Tamo dolI" pratilo i izvana, kroz prozor. Radi se o prvoj knjizi izdanoj u nakladi Društva prijatelja vrgorske starine, i to kao dio biblioteke književnih djela Augustin.

Na početku predstavljanja okupljene je pozdravio domaćin i predsjednik Društva prijatelja vrgorske starine Branko Radonić. Rekao je kako je Društvo započelo s izdavačkom djelatnosti i to djela zavičajne i stručno-znanstvene vrijednosti, čega kronično nedostaje u Tinovom gradu. Naglasio je da je rad Jure Divića važan za kulturni identitet Vrgorca jer ovaj autor u svome radu koristi svakodnevni vrgorski govor i opisuje svakodnevne događaje koji se gotovo u trenutku dogode i vrlo brzo zaborave. Divićevim pisanjem se lokalni govor i događaji čuvaju za nove generacije.

Predstavljanje ove zbirke kratkih priča vodila je Željka Opačak i to kroz formu pitanja za autora, koji bi potom pročitao jednu od priča iz knjige. Kako je naglasila Opačak, ovo je Divićeva peta knjiga, a sve je počelo već sad davne 1988. godine kada je izdao zbirku poezije „Kiwi“, a potom je nekoliko godina kasnije izašla i zbirka poezije „Alergičan na jutro“. U ovom stoljeću autor se prebacio na prozu, i to, kako kaže, na prijedlog profesorice Antonije Galić koja je ocijenila da tu može dati puno više nego u poeziji. Pa su tako nastale zbirke kratkih priča „Vrgoračka kronika“, „Rakija za plućne bolesti“ i posljednja „Tamo doli“, koja kroz devet godina nastajanja na jedan humorističan, živ, autentičan i britak način opisuje razne događaje, anegdote, priče ovoga maloga mista te postaje njegova svojevrsna kronologija.

Tijekom predstavljanja Divić je pročitao nekoliko svojih priča koje su ostvarile najvišu čitanost na njegovoj stranici, a ujedno i najveće reakcije sinošnje publike, među kojima se posebno ističu „Baba sa sprejom“, „Balada o svjećici“ i „Fakultet“.

Nakon završetka predstavljanja, druženje okupljenih nastavilo se na Pijaci do kasno u noć. Drago nam je i jako nas veseli što naša kulturna događanja udahnjuju život staroj jezgri grada.

12.07.2019. u 11:18 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 11.07.2019.

Stoljetni grafit na Pijaci



Na manjoj od dvije Pervanove kuće u Vrgorcu, objektu sa svih razglednica Pijace u posljednjih stotinu godina stoje drveni prozori, a na jednom od njih jedva se vide upisana dva imena: Joze Kapović i Miro Katavić, te godina 1910.

Radi se o dva prijatelja rođena 1910. godine i koji su kao dječaci negdje 1920-ih godina zapisali svoja imena na drvenom prozoru. Obojica su odrasla, otišla u Drugi svjetski rat iz kojega se jedan nije vratio. Desetljećima kasnije preminuo je i drugi, ali potpisi dvojice vrgorskih dječaka s Pijace stoje na istom mjestu i danas, gotovo stoljeće nakon što su zapisani.

U međuvremenu je prohujalo nekoliko država, stotinu zima i stotinu ljeta, tisuće pljuskova i zvizdana, a pored grafita su prošli gotovi svi Vrgorčani koji su ovdje živjeli u zadnjem stoljeću. Ali, tek upućeni su primijetili i zapamtili grafit te njegovo značanje.

Ako želite najbolji simbol prolaznosti života i dokaz koliko je važno uživati u istom tom životu, neka vam to bude ovaj skromni mali grafit nastao dječjim šaranjem prije nekoliko generacija.

11.07.2019. u 20:17 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 09.07.2019.

Razgledavanje kulturne baštine na engleskom jeziku



Turistička zajednica Vrgorac organizira tjedna razgledavanja kulturne baštine Vrgorca na engleskom jeziku za turiste. Izvrsna je to prilika za iznajmljivače kuća za odmor i obogaćivanje njihove ponude. Razgledavanje će voditi licencirana vodička i članica našega Društva Dora Divić. Sretno!

09.07.2019. u 15:15 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 07.07.2019.

POZIVNICA Predstavljanje knjige 'Tamo doli' Jure Divića



Imamo Vas čast pozvati na predstavljanje zbirke kratkih priča vrgorskog pisca i novinara Jure Divića koje će se održati u Galeriji Društva prijatelja vrgorske starine slijedećeg četvrtka s početkom u 21 sat.
Knjiga "Tamo doli" prva je u izdanju Društva prijatelja vrgorske starine, u našoj biblioteci Augustin. Na 150 stranica nalaze se 42 kratke priče koje kroz humor opisuju neke od najzanimljivijih i najvažnijih događanja u Vrgorcu u zadnjih nekoliko godina. Ovo je Divićeva peta knjiga.
Dođite, čitat ćemo priče, a autor će potpisivati primjerke "Tamo doli". Vidimo se.

07.07.2019. u 20:13 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< srpanj, 2019 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Kolovoz 2020 (2)
Travanj 2020 (6)
Ožujak 2020 (3)
Siječanj 2020 (2)
Prosinac 2019 (4)
Studeni 2019 (6)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)
Kolovoz 2019 (2)
Srpanj 2019 (8)
Lipanj 2019 (4)
Svibanj 2019 (8)
Travanj 2019 (6)
Ožujak 2019 (1)
Veljača 2019 (5)
Siječanj 2019 (4)
Prosinac 2018 (10)
Studeni 2018 (14)
Listopad 2018 (9)
Rujan 2018 (7)
Kolovoz 2018 (10)
Srpanj 2018 (2)
Lipanj 2018 (9)
Svibanj 2018 (13)
Travanj 2018 (14)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

O Društvu

Društvo prijatelja vrgorske starine je udruga građana koja djeluje u Vrgorcu.

Adresa:
Društvo prijatelja vrgorske starine
Ulica Tina Ujevića 7,
21276 Vrgorac

Elektronička adresa:
info@vrgorskestarine.hr

PREDSJEDNIK: Branko Radonić, prof.
POTPREDSJEDNIK: Matko Bašić
TAJNICA: Adriana Turić-Erceg, prof.

Inicijativa osnivanja Društva: 12. ožujka 2018.
Društvo osnovano: 5. travnja 2018.
Društvo registrirano pri Uredu državne uprave: 16. travnja 2018.

CILJEVI Društva su:
- POTICANJE osnivanja kulturnih institucija (muzej, institut, itd.) koje će brinuti o zaštiti (popravci, konzervacija, restauracija) spomeničke kulturno-povijesne baštine te o istraživanju povijesti, običaja, lokalnog govora i drugih aspekata kulture Vrgorske krajine;
- ISTRAŽIVANJE i ZAŠTITA materijalne i nematerijalne kulturne baštine Vrgorske krajine;
- OČUVANJE lokalnog kulturnog identiteta vrgorskog kraja;
- PROMICANJE vrijednosti i značaja kulturno-povijesne baštine Vrgorske krajine kao kulturnog dobra važnog za regionalnu i nacionalnu kulturnu baštinu;
- PRONALAŽENJE i SKUPLJANJE predmeta, arhivske dokumentacije i fotografija od povijesnog, arheološkog, umjetničkog i etnografskog značaja za vrgorski kraj;
- UPOZNAVANJE domaćih građana i stranaca s kulturno-povijesnom baštinom Vrgorske krajine, a time i njezinom valorizacijom;
- SURADNJA sa znanstvenim, stručnim, kulturnim, prosvjetnim i drugim institucijama, ustanovama i udrugama, kao i tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave i državne uprave.

Poveznice

Društvo prijatelja vrgorske starine (fb)
Grad Vrgorac (web)
Vrgoračke novine (fb)
Vrgorac nekad (fb)
Blog od Vrgorca grada (web)
Turistička zajednica Vrgorac (fb)