Društvo prijatelja vrgorske starine - Vrgorac https://blog.dnevnik.hr/dpvs

petak, 19.07.2019.

INSTITUCIJA ZA ČUVANJE PAMĆENJA



Više puta smo napisali kako je potrebno da Vrgorac ima instituciju koja će istraživati njegovu povijest i čuvati pamćenje zajednice. Da ne bi zvučali previše apstraktno, objasnit ćemo naš stav na par primjera.

U prilogu je vjerojatno najpoznatija stara fotografija Vrgorca. Nije najstarija, ali svakako je najpoznatija. Snimljena je oko 1912. godine na Pijaci i prikazuje nekoliko desetaka građana Vrgorca koji su se očito za ovu, tada rijetku, priliku, lijepo sredili i pozirali fotografu. Što znamo o ovoj fotografiji? Znamo da je snimljena za potrebe izrade razglednice koju je izdao tadašnji vrgorski trgovac Jakov Roje i čija je trgovina na fotografiji smještena zdesna. Na fotografiji vidimo objekte koji uglavnom postoje i danas, a nad Pijacom su se nadvisile vjekovna Gradina i Avala. I to je to.

Ne znamo ni tko je fotografiju snimio, ne znamo ime i prezime niti jedne osobe u kadru, kao što i ne znamo tko su ljudi zdesna koji su odjeveni u građanska odijela, za razliku od ostalih koji su u težačkim, seljačkim odijelima. Ne znamo ni kojega dana je fotografija snimljena, jeli možda bio pazarni pa je zato ovoliko ljudi u pozadini kadra. Ne znamo ništa ni o Rojinoj trgovini, a pogotovo ne znamo zašto se odlučio izdavati razglednice kao vid reklame svoje trgovine, kao niti koliko ih je ukupno tiskao. Štoviše, da nema privatnog angažmana pojedinca, i ova razglednica bi odavno nestala, kao tko zna koliko sličnih razglednica i fotografija koje prikazuju povijest Vrgorca i njegovih sela.

Logično je da ništa o fotografiji ne znamo, jer se pamćenje naše zajednice svodi na pamćenje pojedinca. A pamćenje pojedinca traje malo kraće od trajanja ljudskog života, možda sedamdeset godina. I kad pojedinac ode, vrgorska zajednica ostane bez dijela svoga pamćenja, a Žbare i druga vrgorska groblja sakriju još jednu tajnu. Tako je otkad je svijeta i čovjeka, ali u moderno doba čovjek je doskočio tom problemu osnivanjem institucija koje su medij za prenošenje pamćenja s jedne generacije na drugu. Ako je zapisano, snimljeno, sačuvano, katalogizirano, onda se pamćenje može prenijeti desetljećima, stoljećima, koliko god treba, a ako sve svodimo za pamćenje pojedinca, onda ono s prolaskom jedne generacije nestane ili, što je još gore, iskrivljeno se prenese sa starijih na mlađe.

I tu dolazimo do još jednoga primjera. Prije nego što je Društvo prijatelja vrgorske starine krajem prošle godine postavilo izložbu „Od jezera do polja“, tek rijetki Vrgorčani su znali okolnosti i detalje izgradnje odvodnog tunela „Krotuša“ u Vrgorskom polju i koliko se za taj projekt zalagao pokojni župnik Vrgorca, a potom i Pasičine fra Ante Gnječ. Dakle, svega osamdeset godina od realizacije najvažnijeg infrastrukturnog projekta u Vrgorskom polju ikad, i jednog od najvećih u vrgorskoj povijesti uopće, sve je zaboravljeno. A pogotovo je zaboravljeno koliko je gladan bio narod ovoga područja kada je golim rukama razbijao golu stijenu da otjera vodu s polja, posije razne biljne kulture, prehrani se i tako osigura svoj biološki opstanak na ovim područjima. I da nije slučajno sačuvan jedan album fotografija, ostali bi bez velikoga bogatstva, a pritom imajući na umu da je tko zna koliko je detalja ovoga projekta do danas zaboravljeno. Kada su tako prošli Krotuša, fra Ante Gnječ i tadašnje generacije težaka Jezera, a što mogu očekivati svi drugi, manji ili veći događaji i ličnosti koje su živjele ili žive u ovom gradu danas?

Danas, u 21. stoljeću, u vrijeme razvoja tehnologije i znanosti te veće dostupnosti novca, lakše je nego ikad istraživati prošlost i čuvati pamćenje. A to je pogotovo važno jer društvo u globalizacijsko vrijeme doživljava tektonske promjene i ono od jučer će se sutra još lakše zaboraviti. Zbog toga nemamo pravo biti ignoranti i lišiti sutrašnje generacije sačuvane povijesti njihove zajednice.

Branko Radonić

19.07.2019. u 10:54 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< srpanj, 2019 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Kolovoz 2020 (2)
Travanj 2020 (6)
Ožujak 2020 (3)
Siječanj 2020 (2)
Prosinac 2019 (4)
Studeni 2019 (6)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)
Kolovoz 2019 (2)
Srpanj 2019 (8)
Lipanj 2019 (4)
Svibanj 2019 (8)
Travanj 2019 (6)
Ožujak 2019 (1)
Veljača 2019 (5)
Siječanj 2019 (4)
Prosinac 2018 (10)
Studeni 2018 (14)
Listopad 2018 (9)
Rujan 2018 (7)
Kolovoz 2018 (10)
Srpanj 2018 (2)
Lipanj 2018 (9)
Svibanj 2018 (13)
Travanj 2018 (14)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

O Društvu

Društvo prijatelja vrgorske starine je udruga građana koja djeluje u Vrgorcu.

Adresa:
Društvo prijatelja vrgorske starine
Ulica Tina Ujevića 7,
21276 Vrgorac

Elektronička adresa:
info@vrgorskestarine.hr

PREDSJEDNIK: Branko Radonić, prof.
POTPREDSJEDNIK: Matko Bašić
TAJNICA: Adriana Turić-Erceg, prof.

Inicijativa osnivanja Društva: 12. ožujka 2018.
Društvo osnovano: 5. travnja 2018.
Društvo registrirano pri Uredu državne uprave: 16. travnja 2018.

CILJEVI Društva su:
- POTICANJE osnivanja kulturnih institucija (muzej, institut, itd.) koje će brinuti o zaštiti (popravci, konzervacija, restauracija) spomeničke kulturno-povijesne baštine te o istraživanju povijesti, običaja, lokalnog govora i drugih aspekata kulture Vrgorske krajine;
- ISTRAŽIVANJE i ZAŠTITA materijalne i nematerijalne kulturne baštine Vrgorske krajine;
- OČUVANJE lokalnog kulturnog identiteta vrgorskog kraja;
- PROMICANJE vrijednosti i značaja kulturno-povijesne baštine Vrgorske krajine kao kulturnog dobra važnog za regionalnu i nacionalnu kulturnu baštinu;
- PRONALAŽENJE i SKUPLJANJE predmeta, arhivske dokumentacije i fotografija od povijesnog, arheološkog, umjetničkog i etnografskog značaja za vrgorski kraj;
- UPOZNAVANJE domaćih građana i stranaca s kulturno-povijesnom baštinom Vrgorske krajine, a time i njezinom valorizacijom;
- SURADNJA sa znanstvenim, stručnim, kulturnim, prosvjetnim i drugim institucijama, ustanovama i udrugama, kao i tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave i državne uprave.

Poveznice

Društvo prijatelja vrgorske starine (fb)
Grad Vrgorac (web)
Vrgoračke novine (fb)
Vrgorac nekad (fb)
Blog od Vrgorca grada (web)
Turistička zajednica Vrgorac (fb)