Društvo prijatelja vrgorske starine - Vrgorac https://blog.dnevnik.hr/dpvs

ponedjeljak, 28.05.2018.

Buklija


Koliko poznajete običaj "buklije"?

Ukratko, kada bi se u stara doba netko ženio i kada bi svati prolazili kraj neke kuće, onda bi netko od domaćina izašao i iznio bukaru punu vina i tko je iz svadbene povorke htio piti mogao je. Bilo bi nekulturno kada se nitko iz svadbene povorke ne bi napio. U novija vremena se vino iznosilo u bocunu i bilo bi nekoliko čaša iz kojih se pilo.

Danas bukliju prave tako da se uz cestu gdje prolazi svadbena povorka postavi stol s raznim žestokim pićima i vinom. Tko želi može se poslužiti. Još se u vrgorskom kraju može čuti uzrečica poput: "Ivane moj, kada se budeš ženija, iznit ću ti bukliju!".

Buklija je naša nematerijalna kulturna baština, sačuvajmo ju od nestajanja.

Na fotografiji bocun drži pokojna Matija Radonić (1928.-2018.) iz Koteza.
Izvor fotografije: Vrgorac nekad

28.05.2018. u 20:04 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 25.05.2018.

Kako sačuvati pisanu arhivsku građu u privatnim domovima



U izostanku muzeja ili neke slične ustanove u našemu gradu, zaštita pisane građe od zuba vremena, mišjih zuba, vatre i ljudskog nemara u potpunosti ovisi o volonterskom angažmanu pojedinaca.

Tako je bilo i u slučaju ove dokumentacije (vidi fotografiju) koja vremenski pokriva razdoblje prve trećine 20. stoljeća, a nešto malo i iz kraja 40-ih godina prošlog stoljeća. Uz osobnu korespodenciju, ovdje se mogu naći i dokumenti od javne i društvene važnosti vezani za jedno vrgorsko selo. Papiri su nađeni u kući koja je napuštena više od pola stoljeća i to uz pomoć potomka nekadašnjeg vlasnika, a kojemu će građa nakon sređivanja i skeniranja biti vraćena.

Sređivanje ovakve dokumentacije je naporan i fizički prljav posao jer se ista pronalazi na svakojakim mjestima, od tavana, starih ruševnih kuća pa čak i odlagališta otpada. Koga muče alergije, ovo nije aktivnost za njega/nju.

Da postoji ikakav muzej/arhiv/institut u našemu gradu, tko zna koliko bi se pisane i slikovne građe te predmeta naše lokalne povijesti dosad sačuvalo. Nemamo iluzije da je sve važno sačuvati, ali dio toga svakako jest.

Kako nemamo kulturnih ustanova, ključan je angažman pojedinaca i udruga poput Društva prijatelja vrgorske starine u osvješćivanju građanstva o važnosti čuvanja dokumentacije i predmeta u svrhu istraživanja naše lokalne povijesti.

Mnogi od nas nailazili su na različitu dokumentaciju svojih predaka u starim i odavno napuštenim kućama. Važno je da se građa prikupi, selektira i od prašine očiste svi dokumenti i potom se spreme u papirnate ili kartonske fascikle (ne plastične košuljice jer se za njih papiri lijepe nakon nekog vremena; plastični albumi pogotovo unište fotografije) i na koncu spreme u neku kartonsku kutiju/ambalažu s poklopcem. Poklopac štiti od mehaničkih oštećenja prilikom rukovanja, a zadržava prašinu te svjetlo koje izbljeđuje dokumentaciju. Papirnata ambalaža od celuloze štiti dokumente od destruktivnog djelovanja kiselina jer je takva ambalaža lužnata, samim time prihvatljiva. Kutiju s građom treba sačuvati na nekom suhom i mračnom mjestu gdje ne postoji opasnost od vlage te visoke ili niske temperature. Za papirnatu građu idealna je temperatura između 13 i 18 Celzijevih stupnjeva. Ukoliko je moguće, građu bi za svaku sigurnost bilo korisno skenirati, pogotovo ako se radi o vrijednim tekstovima ili fotografijama.

Uz malo truda na jednostavan način možete za potomstvo i zajednicu u cjelini sačuvati pisani ili slikovni trag svojih predaka.

25.05.2018. u 16:03 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 24.05.2018.

Izvrsne informativne ploče o spomenicima materijalne kulturne baštine Vrgorca



Prije nekoliko mjeseci Vrgorac je dobio nove informativne ploče na deset kulturno-povijesnih lokacija. Vizualno privlačne u crno-bijeloj varijanti i vrlo informativne ploče postavila je Turistička Zajednica Vrgorac.

Tekst na hrvatskom i engleskom jeziku priredila je direktorica Željka Opačak, a kako nemamo muzeja ni slične ustanove, za stručnu pomoć obratila se lokalnim povjesničarima Davoru Jelaviću i Branku Radoniću. Oni su se potrudili pripremiti najvažnije povijesne podatke o vrgorskim spomenicima kulturne baštine.

Ploče je fizički izradio Tomislav Kurevija iz lokalne tvrtke Holender, a postavili su ih djelatnici Gradske Čistoće i to na lokacije Gradskog parka, Gradine i kod svih turskih kula, u staroj gradskoj jezgri i drugim mjestima.

Ovaj naoko malen projekt omogućio je da nijemi spomenici konačno „progovore“ o sebi i svojoj povijesti. Obnova – istraživanje – prezentacija, to je smjer u kojem bi Vrgorac trebao ići u budućnosti.

24.05.2018. u 17:00 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 23.05.2018.

Grad Vrgorac raspisao natječaj za imenovanje ravnatelja/ice Centra za kulturu i baštinu



Odbor za izbor i imenovanja Gradskog vijeća Grada Vrgorca raspisao je Natječaj za imenovanje ravnatelja/icu nedavno osnovane javne ustanove Centar za kulturu u baštinu Grada Vrgorca.

U natječaju stoji da kandidati za ravnatelja/icu Centra za kulturu i baštinu Grada Vrgorca moraju imati visoku stručnu spremu društvenog ili humanističkog smjera i odlikovati se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima. Iznimno, za ravnatelja javnih ustanova u kulturi mogu se imenovati osobe koje, pored uvjeta iz stavka 1. ove točke, nemaju visoku stručnu spremu, ako su istaknuti i priznati stručnjaci na području kulture i s najmanje deset godina radnog staža.

Ravnatelj/ica Centra za kulturu i baštinu Grada Vrgorca imenuje se na 4 godine, a može biti ponovno imenovan. Uz Prijavu na natječaj potrebno je priložiti: dokaz o stručnoj spremi – diploma (original ili po javnom bilježniku ovjerena preslika diplome); životopis; dokaz o hrvatskom državljanstvu – preslika osobne iskaznice; uvjerenje da nije pokrenut kazneni postupak, ne starije od 6 mjeseci, (original ili ovjerenu kopiju); E- radna knjižica; dokaz o radu od najmanje pet godina; prijedlog četverogodišnjeg programa rada i razvoja Centra i dokaz o radu na području kulture od najmanje deset godina (odnosi se samo na kandidate/kandidatkinje koji nemaju visoku stručnu spremu).

Prijave s nepotpunom dokumentacijom, kao i nepravovremeno dostavljene prijave neće se razmatrati. Rok za podnošenje prijave na natječaj je 8 dana od dana objave natječaja u „Slobodnoj Dalmaciji“. Zamolbe se predaju osobno na protokol ili putem pošte, na adresu: Grad Vrgorac, Tina Ujevića 8., 21276 Vrgorac, s naznakom „Natječaj za ravnatelja Centra za kulturu i baštinu Grada Vrgorca– ne otvarati“.

O rezultatima natječaja kandidati će biti obaviješteni u roku od 45 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava. O natječaju više možete doznati na službenoj internetskoj stranici Grada Vrgorac (www.vrgorac.hr) te u gradskoj upravi.

Nas kao Društvo prijatelja vrgorske starine ovaj Centar za kulturu i baštinu zanima samo kao nužna stepenica prema muzeju pa se nadamo da će njegove djelatnosti biti istraživačke po pitanju vrgorske povijesti, kulture i baštine, a ne samo servis za organizaciju pučkih veselja i predstava. Također, nadamo se da će CKB financijski i logistički pomagati istraživačke napore udruga i pojedinaca koji se tim poslom žele baviti.

23.05.2018. u 21:44 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 21.05.2018.

Trebaju li Vrgorcu ustanove u kulturi koje će istraživati njegovu povijest - primjer arhiva



U mjestu Žrnovo (nešto više od 1.300 stanovnika) na otoku Korčuli otvoren je 2011. godine Arhivski sabirni centar Korčula-Lastovo, podružnica Državnog arhiva u Dubrovniku. Smješten je u zgradi nekadašnje osnovne škole površine 515 četvornih metara čiju je renovaciju financiralo Ministarstvo kulture i Ministarstvo mora prometa i infrastrukture. Ustanova je nadležna za arhivsku građu Korčule, Lastova i dijela Pelješca (od Trpnja do Orebića) i njezin kapacitet je 2010 dužnih metara gradiva, od čega je zasad zauzeta trećina. Prema podacima iz 2011., na postojećoj površini ASC će moći skladištiti građu iduća tri desetljeća.

Čitaonica Arhiva raspolaže s 4 radna mjesta, priručnom bibliotekom, te inventarima fondova i zbirki Arhivskog sabirnog centra Korčula-Lastovo. Omogućen je pristup internetu. Djelatnik u čitaonici pruža obavijesti o arhivskim obavijesnim pomagalima, o načinu njihova korištenja, o arhivskim fondovima i zbirkama pohranjenim u Arhivu, kao i o arhivskom gradivu izvan Arhiva, a koje sadrži podatke relevantne za korisnika, o postupku naručivanja arhivskog gradiva, o mogućnostima korištenja arhivskog gradiva i načinu rada s gradivom, o pravilnom citiranju korištenog gradiva, o mogućnosti i načinu obilježavanja izvornog gradiva za izradu preslika te o mogućnosti i postupku izrade potvrda, uvjerenja i ovjerenih preslika. Sličan ASC postoji i u Metkoviću za područje doline Neretve.

Zašto sve ovo pišemo? Kada govorimo o povijesti Vrgorca, njegova arhivska građa iz srednjeg vijeka, osmanlijske, mletačke, francuske i austrijske uprave te obje Jugoslavije, Drugog svjetskog rata i neovisne Hrvatske nalazi se raštrkana u brojnim domaćim i inozemnim, crkvenim i državnim arhivima – od Zaostroga, Živogošća, Visovca, Metkovića, Makarske, Splita, Zadra, Dubrovnika, Zagreba, preko Beograda, Beča, Venecije, Istanbula, Ankare i drugih. Manji dio tog arhivskog bogatstva, i to onaj nastao u 20. stoljeću, nalazi se u Vrgorcu, kao npr. arhiv gradske uprave i arhivi gradskih ustanova, arhivi osnovne i srednje škole te dječjeg vrtića, arhivi katoličkih župnih ureda te privatnih tvrtki. Ta građa najčešće završava u Državnom arhivu u Splitu, a znalo se događati da je u prošlosti puno građe propalo zbog nemara.

Grad Vrgorac nema namjeru otvarati gradski muzej i na takav način doprinijeti istraživanju povijesti, kulture i baštine vrgorskog kraja, a koja je vrlo originalna i zanimljiva, ne samo nama lokalno, već i regionalno pa čak i nacionalno u nekim razdobljima. No, što je s arhivom? Može li se Vrgorac, kao područje koje je povijesno pripajano mnogima, a uvijek ostalo vjerno samom sebi, dobiti mogućnost da skuplja, čuva i istražuje arhivsku građu svoje povijesti? Ili će nam arhivsko blago i dalje biti raštrkano na nebrojenim mjestima u domovini i inozemstvu, baš kao i naš narod kojega su gospodarski razlozi razasuli posvuda po svijetu?

Neovisno kakav je odgovor na gornje pitanje, smatramo da je skandal, ne samo lokalnih, već nacionalnih razmjera što Vrgorac i Vrgorska krajina nemaju ustanovu u kulturi (arhiv, muzej, institut) koja će istraživati našu lokalnu povijest i brinuti o materijalnoj i nematerijalnoj kulturnoj baštini.

Svjesni smo da je utjecaj svih vrgorskih gradskih uprava dosad u županijskim i državnim institucija bio vrlo slab, ali će zato Društvo prijatelja vrgorske starine kontaktirati Ministarstvo kulture i druge nadležne institucije i opsežnim elaboratom obrazložiti svoje stavove po ovom pitanju. Neprihvatljivo je da ni u 21. stoljeću nismo u prilici da uopće krenemo od nule s istraživanjima. Nadamo se razumijevanju odgovornih na svim razinama.

21.05.2018. u 21:01 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 15.05.2018.

Medijski odjeci

Slobodna Dalmacija je izvijestila o našim aktivnostima prilikom dolaska skandinavskih turističkih agenata u Vrgorac prošli tjedan.

15.05.2018. u 23:01 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 14.05.2018.

Donirajte Društvo prijatelja vrgorske starine

Dragi sugrađani, lokalpatrioti, prijatelji Vrgorca i Vrgorske krajine,
Društvo prijatelja vrgorske starine u predstojećem razdoblju ima mnogo projekata u planu (dokumentarne izložbe, razna izdanja), ali za sve je potreban novac.
Zato objavljujemo podatke kako nas možete donirati.
Svaka svota je dobrodošla i unaprijed Vam od srca zahvaljujemo na pomoći.


14.05.2018. u 23:23 • 0 KomentaraPrint#^

Društvo od Grada Vrgorca zatražilo uključenje u sve procese vezane za kulturnu baštinu Vrgorca

Prošli tjedan Društvo prijatelja vrgorske starine je i službeno izvijestilo Grad Vrgorac o svome osnivanju.
U dopisu su naglašeni ciljevi postojanja Društva te smo zamolili Grad Vrgorac, njegova tijela i ustanove da nas se kao zainteresiranu javnost uključi u razmatranje odluka, projekata i svih drugih aktivnosti Grada Vrgorca koji se podudaraju s ciljevima našega postojanja.


14.05.2018. u 17:15 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 13.05.2018.

Što će raditi Društvo prijatelja vrgorske starine?



Dragi građani, kroz proteklih 40 dana od osnivanja Društva prijatelja vrgorske starine izvršavali smo sve zakonom i pravilnicima propisane obveze kako bi se naša organizacija registrirala i postavila na noge. Prije nekoliko dana i posljednji detalji su završeni pa je stigao trenutak da uvodna objašnjenja o tome čime će se Društvo prijatelja vrgorske starine baviti.

Na prvom mjestu javno ćemo istupati i vršiti druge aktivnosti s ciljem aktivnog zalaganja za osnivanje muzeja i/ili drugih institucija koje će se baviti istraživanjem i zaštitom materijalne i nematerijalne kulturne baštine Vrgorske krajine. Bez takve ustanove Vrgorac, kao vrlo star dalmatinski grad, neće moći u cijelosti ispuniti svoju itekako važnu potrebu za istraživanjem i valorizacijom vlastite povijesti na stručnim i profesionalnim osnovama. Imamo što pokazati, samo moramo učiniti prvi korak.

Nadalje, Društvo prijatelja će se zauzimati za očuvanje materijalne i nematerijalne baštine Vrgorske krajine.
Promicat ćemo lokalni kulturni identitet Vrgorske krajine na svakom mjestu i svakoj prilici u Vrgorcu i izvan njega.
Organizirat ćemo izložbe, predavanja, tiskati kataloge, knjige i druge publikacije.

Na terenu planiramo prikupljati predmete, arhivsku dokumentaciju i fotografije od povijesnog, arheološkog, umjetničkog i etnografskog značenja za vrgorski kraj.

Promicat ćemo vrijednosti zavičajne kulturno-povijesne i tradicijske baštine Vrgorca i Vrgorske krajine.
Poticat ćemo arheološka istraživanja i zaštitu potencijalnih arheoloških nalazišta na području Vrgorske krajine.

I na kraju, ali ne manje važno, aktivno ćemo surađivati sa znanstvenim, stručnim, kulturnim, prosvjetnim i drugim institucijama, ustanovama i udrugama, kao i tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave i državne uprave.

Sve koji se vide u ovakvim djelatnostima, volonterski i u korist zajednice, pozivamo da nam pomognu, osobnim zalaganjem i/ili financijski. O tome uskoro više.

DPVS

Izvor fotografije: Vrgorac nekad

13.05.2018. u 15:03 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 12.05.2018.

Tri velike obljetnice u 2018.



Ove godine naš kraj obilježava tri velike okrugle i stare obljetnice, a mi smo nažalost jedino mjesto u Vrgorcu koje će na to podsjetiti.

- 200. obljetnica boravka austrijskog cara Franje I. u Dalmaciji i Vrgorcu. Car je o svome boravku u Vrgorcu ostavio zapise u dnevniku koji su vrijedni izvori naše povijesti.
- 300. obljetnica potpisivanja Požarevačkog mira između Mletačke Republike, Osmanlijskog Carstva i Habsburške monarhije, na temelju kojega je stvorena današnja granica Dalmacije i Hercegovine, pa tako i našega kraja prema Ljubuškom.
- 310. obljetnica nastanka albuma mletačkih utvrda u Dalmaciji od strane mletačkog inspektora dalmatinskih utvrda Giuseppea Justera u kojoj su i dva crteža vezana za Vrgorac - jedan prikazuje cijelo mjesto, a drugi Gradinu i Avalu iz ptičje perspektive. To su najpoznatiji crteži Vrgorca, stoput dosad precrtavani i korišteni u raznim prilikama. Među ostalim, crtež Gradine preuzeli smo i mi za grb Društva prijatelja vrgorske starine.

Uz navedene ima i još nekoliko manjih obljetnica, a o kojima ćemo više reći uskoro u sklopu naših djelatnosti. Za ovu priliku napomenimo da ove godine slavimo 20. obljetnicu proglašenja Vrgorca gradom.

12.05.2018. u 21:28 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 10.05.2018.

Skandinavski turistički agenti obišli Vrgorac



Danas je predsjednik našega Društva Branko Radonić u suradnji s Turističkom zajednicom Vrgorac vodio turističke agente iz skandinavskih zemalja (Švedska, Finska i Danska) zainteresirane uklopiti Vrgorac u organizaciju svojih izleta. Obišli su Gradinu, Avalu, Pijacu i Gradski park. Raspitivali su se o vrgorskoj kulturnoj baštini i povijesti te kako živi narod ovoga kraja. Kušali su i domaće vrgorske jagode, a svoj boravak nastavljaju u našemu kraju i kroz večer.

10.05.2018. u 22:21 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 06.05.2018.

Podržavamo obnovu Gradskog parka u Vrgorcu



Gradski park u Vrgorcu, biser parkovne arhitekture, jedinstven u Dalmatinskoj zagori, trebao bih narednih godina doživjeti obnovu i zasjati u punom svjetlu, kao u vremenima s kraja 19. stoljeća kada ga je gradila austrougarska uprava kroz duhansku kompaniju.
Radujemo se ovom projektu Grada Vrgorca i Društvo prijatelja vrgorske starine će svakako doprinijeti njegovoj realizaciji koliko god bude u mogućnosti. Već smo prikupljali fotografije i svjedočanstva Vrgorčana o prošlosti parka, a kada god bude trebalo, dat ćemo i svoje mišljenje o obnovi.
Park ima posebno mjesto u srcima nas Vrgorčana, tu smo odrastali, družili se, provodili proljetna i ljetna popodneva u hladovini njegova drveća i zato nam je njegova dobrobit jako važna.

Više vidi OVDJE.

06.05.2018. u 21:13 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 01.05.2018.

Običaji vrgorskog kraja vezani za Međunarodni praznik rada



Nekoliko običaja u Vrgorcu vezano je za obilježavanje Međunarodnog praznika rada koji se na ovom području uobičajeno skraćeno naziva „prvi maj“.

Prema dosad poznatim podacima koji se mogu crpiti iz povijesnih izbora, Praznik rada slavio se u Vrgorcu davne 1910. godine, dakle svega dva desetljeća nakon što se počeo obilježavati u svijetu. Je li se slavio i prije, to je nemoguće dokazati bez novih izvora.

Prvi običaj ovoga područja je vezan za gradske glazbare. Oni već desetljećima u rano jutro 1. svibnja probuđuju građane iz noćnog sna izvođenjem najpoznatijih domoljubnih i rodoljubnih budnica. Taj se običaj nastavio sve do danas.

Drugi običaj vezan je za krađu cvijeća. Mladi Vrgorčani, ali i Vrgorke u noći na 1. svibnja „kradu“, odnosno bolje rečeno posuđuju posude sa cvijećem iz vrgorskim domaćinstava i slažu ga uzduž najstarije vrgorske ulice – Pijace. A ujutro vlasnici cvijeća dolaze po svoje vlasništvo i vraćaju ga natrag doma, često uz smijeh, a poneki uz negodovanje. Stari Vrgorčani svjedoče da ovaj običaj vuče svoje podrijetlo u davna vremena još prije Drugog svjetskog rata kada su posude sa cvijećem krali mladi momci i to od cura u koje bi se zaljubili. A ujutro dok bi cure tražile svoje cvijeće po mjestu, ovi bi ih iz prikrajka promatrali.

Treći običaj je paljenje procvita (krijesa). Radi se o prastarom običaju, a prije Drugog svjetskog rata izvodio se dvaput godišnje – u sumrak uoči blagdana Svetoga Ivana (ljetnoga) i u noći pred Međunarodni praznik rada – Prvi maj. U tim prilikama bi se donijelo drveta na glavice naših brda pa bi se ta drva zapalila i pritom pazilo da ne bi došlo do požara. Procvit se palio na Maskari, na Gradini, na Radoviću na glavici poviše Koteza, te drugim mjestima Vrgorske krajine. Smjesa za paljenje bi uključivala lug, piljevinu i naftu. Običaj paljenja procvita do danas se održao u Vrgorskoj krajini u noći 1. svibnja i zadnjih godina ga najčešće bilježimo u Planoj, Kotezima, Kokorićima, Banji, Orahu, Draževitićima, Stiljima i drugim mjestima. Neovisno o današnjim razlozima paljenja procvita, taj običaj seže u davna predslavenska vremena na ovim područjima.

01.05.2018. u 20:56 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< svibanj, 2018 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Kolovoz 2020 (2)
Travanj 2020 (6)
Ožujak 2020 (3)
Siječanj 2020 (2)
Prosinac 2019 (4)
Studeni 2019 (6)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)
Kolovoz 2019 (2)
Srpanj 2019 (8)
Lipanj 2019 (4)
Svibanj 2019 (8)
Travanj 2019 (6)
Ožujak 2019 (1)
Veljača 2019 (5)
Siječanj 2019 (4)
Prosinac 2018 (10)
Studeni 2018 (14)
Listopad 2018 (9)
Rujan 2018 (7)
Kolovoz 2018 (10)
Srpanj 2018 (2)
Lipanj 2018 (9)
Svibanj 2018 (13)
Travanj 2018 (14)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

O Društvu

Društvo prijatelja vrgorske starine je udruga građana koja djeluje u Vrgorcu.

Adresa:
Društvo prijatelja vrgorske starine
Ulica Tina Ujevića 7,
21276 Vrgorac

Elektronička adresa:
info@vrgorskestarine.hr

PREDSJEDNIK: Branko Radonić, prof.
POTPREDSJEDNIK: Matko Bašić
TAJNICA: Adriana Turić-Erceg, prof.

Inicijativa osnivanja Društva: 12. ožujka 2018.
Društvo osnovano: 5. travnja 2018.
Društvo registrirano pri Uredu državne uprave: 16. travnja 2018.

CILJEVI Društva su:
- POTICANJE osnivanja kulturnih institucija (muzej, institut, itd.) koje će brinuti o zaštiti (popravci, konzervacija, restauracija) spomeničke kulturno-povijesne baštine te o istraživanju povijesti, običaja, lokalnog govora i drugih aspekata kulture Vrgorske krajine;
- ISTRAŽIVANJE i ZAŠTITA materijalne i nematerijalne kulturne baštine Vrgorske krajine;
- OČUVANJE lokalnog kulturnog identiteta vrgorskog kraja;
- PROMICANJE vrijednosti i značaja kulturno-povijesne baštine Vrgorske krajine kao kulturnog dobra važnog za regionalnu i nacionalnu kulturnu baštinu;
- PRONALAŽENJE i SKUPLJANJE predmeta, arhivske dokumentacije i fotografija od povijesnog, arheološkog, umjetničkog i etnografskog značaja za vrgorski kraj;
- UPOZNAVANJE domaćih građana i stranaca s kulturno-povijesnom baštinom Vrgorske krajine, a time i njezinom valorizacijom;
- SURADNJA sa znanstvenim, stručnim, kulturnim, prosvjetnim i drugim institucijama, ustanovama i udrugama, kao i tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave i državne uprave.

Poveznice

Društvo prijatelja vrgorske starine (fb)
Grad Vrgorac (web)
Vrgoračke novine (fb)
Vrgorac nekad (fb)
Blog od Vrgorca grada (web)
Turistička zajednica Vrgorac (fb)